E-građani Moja Uprava Središnji državni portal
ilok-vukovar-vucedol
Kliknite za više
Hrvatski audiovizualni centar
  Zaklada Kultura nova
Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru (MCPA)
Hrvatski restauratorski zavod

Iz medija
KULTURNA BAŠTINA  >  Novosti  >  Usvojena Namurska deklaracija kojom se potvrđuje da je kulturna baština ključna komponenta europskog identiteta (24.4.2015.)
U okviru belgijskog predsjedanja Odborom ministara Vijeća Europe u gradu Namuru u kongresnom centru Namur Expo od 22 .- 24. travnja 2015. održava se 6. konferencija ministara zaduženih za kulturnu baštinu pod nazivom Kulturna baština u 21. stoljeću za bolji život zajedno.  Prema zajedničkoj strategiji za Europu. Na konferenciji sudjeluju ministri država potpisnica Europske kulturne konvencije, a kao hrvatska predstavnica svoje izlaganje imala je pomoćnica ministra kulture za zaštitu kulturne baštine gđa. Sanja Šaban.


 
     Uvodnu riječ održao je potpredsjednik Vlade i ministar baštine regije Valonije g. Maxime Prevost, potom glavna ravnateljica Uprave za demokraciju Vijeća Europe gđa. Snežana Samardžić-Marković, potpredsjednica Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe gđa Juliana Hoxha, predsjednica Vijeća za obrazovanje i kulturu međunarodnih nevladinih organizacija Vijeća Europe gđa Sabine Rohmann te viceguverner Razvojne banke Vijeća Europe g. Apolonio Ruiz Ligero.
 
     Na 122. sjednici održanoj 18. veljače 2015. godine u Strasbourgu zamjenici ministara država članica Vijeća Europe usvojili su prijedlog o održavanju konferencije ministara kulture zaduženih za baštinu te povjerili organizaciju Odboru za kulturu, baštinu i krajolik (CDCPP) Vijeća Europe u suradnji s belgijskom Vladom.
 
     Konferencija ima za cilj uspostaviti uvjete za razvoj Europske strategije za kulturnu baštinu. Ti uvjeti uključuju posebice potvrđivanje povijesne uloge Vijeća Europe kao foruma koji okuplja sve strane koje mogu pridonijeti ovom ambicioznom zajedničkom promišljanju.
 
     Uvođenje Europske strategije za kulturnu baštinu važnije je nego ikad a namjera joj je obilježiti novu fazu procesa kojim nekoliko desetljeća upravlja Vijeće Europe, s ciljem pružanja specifičnog odgovora izazovima današnjeg vremena u području kulture, odnosno:
 
-      Implementacija „dobrog upravljanja“ temeljenog na participativnim mehanizmima koji građanima omogućuju aktivnu ulogu u identifikaciji i upravljanju baštinom;
-      Usvajanje inovativnih pristupa u cilju unaprjeđenja životnog okruženja i kvalitete života ljudi, temeljenih na lokalnim kulturnim resursima i općem dobru
 
     Europska strategija za kulturnu baštinu u konačnici mora pomoći uspostavljanju društva koje brani i potvrđuje temeljne europske vrijednosti: ljudska prava, vladavinu prava i demokraciju. Te se vrijednosti fokusiraju na građane i njeguju duh uzajamnog uvažavanja i prepoznavanja posebnosti svake osobe. One stoga pomažu u izgradnji društva veće uključenosti i kohezije koje promiče javno blagostanje kao izraz ljudskih prava.
 
     Konferencija je također prigoda da se iznesu smjernice u pogledu tema, operativnih prioriteta i ključnih alata koje je potrebno implementirati u državama članicama u sklopu ove strategije.
 
     Tijekom više od četrdeset godina Vijeće Europe razvilo je značajnu količinu propisa koji su imali ključnu ulogu u konsolidiranju i usklađivanju nacionalnih politika vezanih uz baštinu. Ti su propisi omogućili da se europska baština spasi od planiranog uništenja povezanog s glavnim investicijskim politikama implementiranim nakon Drugog svjetskog rata zahvaljujući snažnom gospodarskom rastu koji je u tom periodu doživjela Europa. Vijeće Europe promicalo je ključne koncepte kao što su „integrirano očuvanje“ (s Poveljom iz Amsterdama i Konvencijom iz Granade) ili uloga baštine za društvo (Faro Konvencija). Ta stečevina zadržava svoj legitimitet, no cilj je ponovno ju staviti u kontekst u Europskoj strategiji za kulturnu baštinu, koja će se baviti i novim izazovima.
 
     Danas je nužno graditi na tim postignućima i ponovno postaviti te instrumente u svjetlu izazova s kojima se suočavaju naša suvremena društva. Politički je i etički neophodno osmisliti manje akademski pristup baštini, više fokusiran na građane koji moraju moći sudjelovati u poboljšanju  svog okruženja i blagostanja. Potražnja za tim postoji unutar naših društava, dok istovremeno kulturna, socijalna i ekonomska kriza u Europi naglašavaju da su ljudi prepušteni slučaju i da su izgubili uporište, da se naše vrijednosti dovode u pitanje i da europskom projektu prijeti opasnost.
 
     Zaključci Konferencije dopustit će Odboru ministara da se složi s principom Europske strategije za kulturnu baštinu i Vijeću Europe povjeri zadaću koordiniranja procesa razvoja strategije i stvaranja europskih sinergija, posebice u odnosu na novu Godinu europske baštine, koja je najavljena četrdeset godina nakon one održane 1975. pod okriljem Vijeća Europe.
 
     Posljednjeg dana konferencije usvojena je Namursku deklaraciju kojom se još jednom potvrđuje kako je kulturna baština ključna komponenta europskog identiteta, baština je u javnom interesu, a njeno prenošenje na buduće naraštaje zajednička je odgovornost. Baština je jedinstven resurs, neobnovljiv i neprenosiv, koji pridonosi privlačnosti i razvoju Europe te, presudno, stvaranju mirnijeg, pravednijeg društva snažnije kohezije.
 
>>> Namurska deklaracija .pdf



Najave  RSS
ON-LINE PRIJAVNICE
Pristup informacijama
Kliknite za više
Fondovi EU
 Kulturne politike i rezidencijalni programi


 
Kliknite za više
 
Procedura oslobođenja od plaćanja PDV-a
FOTOGALERIJA