E-građani Moja Uprava Središnji državni portal
Kliknite za više
Hrvatski audiovizualni centar
  Zaklada Kultura nova
Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru (MCPA)
Hrvatski restauratorski zavod

Iz medija
UNESCO  >  Događanja  >  Čipkarstvo u Hrvatskoj
U sjedištu UNESCO-a, u Parizu, od 12. do 23. veljače 2007. održat će se izložba "Čipkarstvo u Hrvatskoj" u organizaciji Ministarstva kulture RH i Hrvatskog povjerenstva za UNESCO.
Autorica izložbe na kojoj će biti prikazano oko 90-ak izložaka je gđa Nerina Eckhel. Na samom otvaranju izložbe i sljedeći dan bit će prisutne i čipkarice iz Lepoglave i Paga koje će posjetiteljima pokazati svoje umijeće.
   

Slika 1.) ČIPKA NA IGLU - PAG: Na platnenim dijelovima folklorne odjeće susrećemo ukras izveden bodom šivane čipke u obliku prvotne retičele (retičela = mrežica). Nastaje u kvadratnom prostoru urezanom u platnu i rađen je bez nacrtanih predložaka. Početkom 20. stoljeća, intenzitet izrade nošnje opada, no osnivanjem Čipkarske škole vještina šivanja čipke koristi se za izradu samostalnih ukrasnih predmeta namijenjenih građanskom društvu. Oni sadrže motive preuzete s folklornog tekstila, koji do kraja ostaju u strogoj početnoj, renesansnoj geometrizaciji oblika.
 
 
Čipkarstvo kao specifičan oblik tekstilnog rukotvorstva svoje korijene nalazi u rudimentarnim zahvatima izrade tekstilnih tvorbi – različitom preplitanju niti. Njegov predmet izrade je ukrasna tvorba - čipka. Dvije osnovne tehnike izrade čipke su šivanje iglom (čipka na iglu) i preplitanje niti pomoću batića (čipka na batiće). Vrijeme nastanka prave čipke je renesansa, razdoblje kada se u umjetnosti napušta teški srednjovjekovni kolorit, pa se i u oblikovanju tekstila traži nova ljepota u jednostavnosti i čistoći bjeline. Mjesto nastanka prvih čipaka područje je Europe. Prema dosadašnjim spoznajama, čipka na iglu nastaje u širem okružju Mediterana, na području Venecije, dok se istovremeno vještina čipkarstva na batiće razvila u okolici Antwerpena u Belgiji.
 
Razvitak čipkarstva u Hrvatskoj imao je nešto drugačiji slijed nego u ostalom dijelu Europe. Iako početkom vezano uz svećenstvo i plemićki stalež, čipkarstvo do nas tradicijskom predajom i materijalnim ostacima dolazi kao dio etnografske baštine, vezano uz seosku populaciju. Nalazimo ga kao dio tradicijskog tekstilnog rukotvorstva u okviru autarhične seoske proizvodnje, a namijenjeno je bilo prvenstveno ukrašavanju ženske tradicijske odjeće i platnenog posoblja.
  
Slika 2.) ČIPKA OD AGAVE - HVAR: Čipku od agave u Hrvatskoj izrađuju jedino redovnice u benediktinskom samostanu u gradu Hvaru na istoimenom otoku. Vještina podrijetlom s Kanarskih otoka (Tenerife), u Hvaru je prisutna od polovice 19. stoljeća. Čipka se izrađuje od niti koje se posebnim postupkom dobivaju iz sredine svježih listova agave. Nakon obrade niti su bijele boje, prilično tanke određene čvrstoće i dužine. Po tehnici rada razlikujemo čipku zvanu tenerifa, zatim tenerifa s mreškanjem i mreškanje na okviru.
   
 
  
    
Na takvim tradicijama u pojedinim se regijama, odnosno lokalitetima, u okviru crkvenih ili društvenih institucija osnivaju tečajevi, škole i/ili radionice u kojima izrada čipke često poprima oblik obrtničke proizvodnje i služi u komercijalne svrhe.
 
Danas u Hrvatskoj postoje tri glavna centra izrade čipke, čije je djelovanje nastavak duge tradicije. To su: Lepoglava u Hrvatskom zagorju sa čipkom na batiće, a na Jadranu grad Pag sa čipkom na iglu i grad Hvar sa čipkom od agave. Njihova tradicija obvezuje nas na zaštitu i revitalizaciju.
 
„Republika Hrvatska jedna je od prvih država u Europi i u svijetu koja je u srpnju 2005. ratificirala Konvenciju za očuvanje nematerijalne kulturne baštine. Iznimno brza ratifikacija ovog instrumenta i njegovo stupanje na snagu dokaz je velike zainteresiranosti diljem svijeta za nematerijalnu baštinu i sve razvijeniju svijest o potrebi njene međunarodne zaštite s obzirom na prijetnje koje stvaraju današnji stil života i globalizacija.
  
Slika 3.) ČIPKA NA BATIĆE – LEPOGLAVA: Vjerojatno su pavlinski svećenici u Lepoglavu donijeli vještinu izrade čipke na batiće. Prihvaćena je među seoskim stanovništvom prvenstveno za izradu rubnog ukrasa bijele platnene nošnje. Vremenom, izrada čipke organizirana u okviru škola, tečajeva i radionica, postaje stalan izvor dodatne zarade seoskih čipkarica. Tada čipka dobiva i novu namjenu – izrađuju se tabletići, modni detalji, čipka u metraži, a njezina je uporaba vezana isključivo uz građanski društveni sloj.
 
 
  
   
Želio bih naglasiti kako je obveza očuvanja nematerijalnih kulturnih dobara, između ostalog i izradom i čuvanjem zapisa o njima kao i poticanjem njihova prenošenja i njegovanja u izvornim i drugim sredinama, uvedena u Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji je Hrvatski sabor usvojio još 1999. godine. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine i Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO aktivno rade kako na zaštiti, nacionalnoj registraciji dobara nematerijalne baštine tako i na promicanju važnosti iste za sadašnje i buduće naraštaje. Vjerujem da će i ova izložba pridonijeti promicanju i boljem razumijevanju ovog dragocjenog oblika rukotvorstva u zemlji i svijetu.“
 
Božo Biškupić, ministar kulture Republike Hrvatske
Najave  RSS
Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću
ON-LINE PRIJAVNICE
Pristup informacijama
Kliknite za više
EU fondovi
 Kulturne politike i rezidencijalni programi
Kliknite za više
 
Procedura oslobođenja od plaćanja PDV-a
FOTOGALERIJA