E-građani Moja Uprava Središnji državni portal
Kliknite za više
Hrvatski audiovizualni centar
  Zaklada Kultura nova
Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru (MCPA)
Hrvatski restauratorski zavod

Iz medija
KULTURNE DJELATNOSTI  >  Knjižnična djelatnost  >  Hrvatsko knjižnično vijeće  >  Bilješke sa sjednica

22. sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća održana u Ministarstvu
kulture


24. listopada i 25. listopada 2017. godine u 9:30 sati

Na sjednici su bile nazočne predstavnica Ministarstva kulture u Hrvatskome knjižničnom vijeću i njegova predsjednica Tatjana Aparac-Jelušić, predstavnice Hrvatskoga knjižničarskog društva Dunja Holcer, Zrinka Udiljak Bugarinovski i Blaženka Peradenić-Kotur te predstavnica Rektorskoga zbora Ana Barbarić.
Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petrić nazočila je dijelu sjednice (oba dana).
Predstavnice Ministarstva znanosti i obrazovanja Mladenka Jukić (oba dana) i Ivana Pavlaković (prvi dan) ispričale su se zbog nedolaska na sjednicu.
Veronika Čelić-Tica u ime Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća nazočila je dijelu sjednice (drugi dan).
Iz Ministarstva kulture nazočili su državni tajnik dr. sc. Ivica Poljičak (prisutan u uvodnome dijelu sjenice), načelnica Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost Jelena Glavić-Perčin, iz Službe za knjižničnu djelatnost: više stručne savjetnice Ana Dadić, Ivana Marinković Zenić i Ivana Lacković.

Prije početka sjednice prisutne je pozdravio državni tajnik dr. sc. Ivica Poljičak te podsjetio da je u tijeku izrada Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i rad na Strategiji kulturnoga razvitka.

Za sjednicu je predložen sljedeći

                                                        DNEVNI RED:

1.  Usvajanje dnevnoga reda 22. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
2.  Rasprava o prijedlozima programa knjižnične djelatnosti za 2018. godinu prispjelima na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske
3.  Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća
4.  Utvrđivanje visine naknade za izradu pisanoga prijedloga ocjene Povjerenstva za Predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća
5.  Razno

Ad 1)  Usvajanje dnevnoga reda 22. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća

Dnevni je red jednoglasno usvojen.

Ad 2)  Rasprava o prijedlozima programa knjižnične djelatnosti za 2018. godinu prispjelima na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske
         
Na temelju Poziva za predlaganja programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2018. godinu prispjele su 404 prijave, od čega: 223 programa za nabavu knjižne i neknjižne građe, 126 programa akcija i manifestacija u knjižničnoj djelatnosti, 19 programa za razvojne programe te 22 programa u kategoriji „ostalo“. Tri prijave za nabavu knjižne i neknjižne građe pristigle su izvan roka.

Vijeće je odlučilo prvo raspraviti programe nabave knjižne i neknjižne građe sukladno smjernicama za vrednovanje programa koje su jednoglasno usvojene:

-  pozitivna ocjena izvršenja programa za prethodnu godinu vezano uz sve podmirene obveze prema Ministarstvu kulture
- posebnost županijskih matičnih knjižnica koje su, na temelju Zakona o knjižnicama i Pravilnika o matičnoj djelatnosti, nositelji i pokretači knjižnične djelatnosti u područjima svoje matičnosti
-  broj stanovnika određenoga područja na kojemu djeluje knjižnica
-  broj članova knjižnice
-  broj knjiga u fondu pojedine knjižnice
-  obrtaj fonda knjižnice (broj posudbi u knjižnici i izvan knjižnice)
-  broj virtualnih posjeta knjižnici
-  raspoloživ prostor knjižnice
-  broj stručnih djelatnika
-  usklađenost sa Standardima za narodne knjižnice
-  proširenje djelatnosti
-  osamostaljenje
-  pokretanje pozitivnih promjena u knjižničarstvu
-  zapaženo djelovanje u lokalnoj zajednici
- jednakomjerno ulaganje osnivača knjižnice, županije, vlastitoga ili sponzorskoga prihoda i Ministarstva kulture − 50:50
- u slučaju kada knjižnica djeluje na područjima od posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i otocima, omjer sredstava osnivača županije, vlastitoga ili sponzorskoga prihoda i Ministarstva kulture može biti 30:70
- u slučaju kada je osnivač prethodne godine uložio sredstva u infrastrukturu knjižnice koja je time značajno povećala prostor i proširila program, omjer sredstava osnivača županije, vlastitoga ili sponzorskoga prihoda i Ministarstva kulture može biti 30:70
- inicijalna sredstva novim, tek osnovanim, knjižnicama
- dodatna sredstva knjižnicama koje imaju bibliobusnu službu

te da će u nastavku sjednice (25. listopada 2017. godine) raspraviti programe iz kategorija akcije i manifestacije, razvojni program i projekti i „ostalo“ sukladno dodatnim smjernicama za vrednovanje akcija i manifestacija te razvojnih programa u knjižničnoj djelatnosti:
- inovativnost ponuđenog programa
- kontinuitet
- dobivene nagrade ili priznanja
- poticanje društvene inkluzije
- značaj i potencijal za doprinos razvoju knjižnične djelatnosti
- kvaliteta dosadašnjeg rada, uspjesi i iskustvo u provođenju programa.

Za dio programa prijavljenih u kategoriji akcije i manifestacije Vijeće smatra da svojim sadržajem pripadaju u razvojne programe i projekte, a vrijedi i obratno. Vijeće također smatra da pojedini programi iz kategorije „ostalo“ sadržajno pripadaju ili u akcije i manifestacije u knjižničnoj djelatnosti ili u razvojne programe i projekte. Iz materijala pripremljenih za sjednicu razvidno je da je predloženo malo razvojnih programa. Pojedine županije te programe uopće ne prijavljuju.

Predsjednica Vijeća istaknula je da ne predstavlja samo knjižnična građa knjižnicu u zajednici. Mišljenja je da nema dovoljno prijavljenih akcija i manifestacija i razvojnih programa ili projekata, a većina su tih manifestacija u knjižnicama susreti s književnicima.

Nakon iscrpne rasprave u prvom dijelu sjednice Vijeće je podržalo programe za nabavu knjižne i neknjižne građe za četrnaest županija i Grad Zagreb. Dogovoreno je da će programe za nabavu knjižne i neknjižne građe preostalih šest županija kao i akcije i manifestacije, razvojne programe i projekte i kategoriju „ostalo“ razmotriti na drugome dijelu sjednice.

Prvi dio sjednice završio je u 15 sati.

Sjednica je nastavljena 25. listopada 2017. godine u Ministarstvu kulture u 9 sati.

U nastavku sjednice Vijeće je raspravilo preostale programe nabave knjižne i neknjižne građe te je prihvatilo i predložilo sredstva za ukupno 221 program.

Također je raspravilo i prihvatilo programe te predložilo sredstva za:
-  79 programa u kategoriji akcije i manifestacije i
-  16 programa u kategoriji razvojni programi i projekti.

Ad 3) Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća

Čelić-Tica je u ime Povjerenstva predstavila kandidate i iznijela prijedloge za dodjelu viših stručnih zvanja.

Za dodjelu zvanja višega knjižničara predloženi su:

1.  Robert Ravnić
2.  Anita Marin
3.  Petra Gašparac
4.  Andreja Silić Švonja
5.  Željka Turk Joksimović.

Za dodjelu zvanja knjižničarskoga savjetnika predložena je:

1.  Branka Purgarić-Kužić.

Vijeće je jednoglasno usvojilo izvješće Povjerenstva s 13. sjednice toga tijela održane 20. listopada 2017. godine i prihvatilo predložena zvanja.
Udiljak Bugarinovski izvijestila je o mišljenju Stručnoga odbora Hrvatskoga knjižničarskog društva prema kojem stručna zvanja u knjižničarskoj struci trebaju biti dijelom kolektivnoga ugovora te da o tome treba obavijestiti sindikate pisanim putem. Zatražila je podršku Vijeća u nastojanju Stručnoga odbora u rješavanju problema priznavanja viših zvanja kao i materijalnih prava koja iz toga proizlaze. Istaknula je da je Stručni odbor podržao prijedlog Komisije za specijalne i visokoškolske knjižnice da se u rješenja o dodjeli viših zvanja (koja izdaje Ministarstvo kulture RH) doda rečenica „i priznaju sva prava koja iz toga proizlaze“.

Predsjednica Vijeća naglasila je važnost uključivanja svih sudionika, pa tako i sindikata, u javnu raspravu, kada bude otvorena, vezanu uz novi Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti.

Dogovoreno je da se za sljedeću sjednicu Vijeća ova tema pripremi kao zasebna točka dnevnog reda.

Ad 4) Utvrđivanje visine naknade za izradu pisanog prijedloga ocjene Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci

Vijeće je informirano o visini naknade za izradu pisanoga prijedloga ocjene Povjerenstva za predlaganje viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci u iznosu od 400,00 kn po recenziji te je jednoglasno prihvatilo da iznos ostane nepromijenjen.

Ad 5) Razno

Pod točkom Razno Udiljak Bugarinovski informirala je Vijeće da je Stručni odbor Hrvatskoga knjižničarskog društva (Sekcija za narodne knjižnice i Sekcija za školske knjižnice) proveo analizu baza podataka interesantnih korisnicima narodnih i školskih knjižnica u svrhu osiguravanja pristupa i iz tih knjižnica na sjednici održanoj 20. listopada 2017. godine.

Obje su Sekcije suglasne da, u početnoj fazi, korisnicima ovih dviju vrsta knjižnica odgovaraju zbirke dostupne u okviru platforme EBSCOhost (vodeći računa da se omogući pristup cjelovitim tekstovima).

Zamolila je Vijeće da razmotri mogućnost nabave, odnosno osiguravanja pristupa traženim bazama podataka.

Vijeće je primilo na znanje informaciju Stručnoga odbora Hrvatskoga knjižničarskog društva da se osigura pristup platformi EBSCO te prihvatilo da će razmotriti temu na sljedećoj sjednici.

Drugi dio sjednice završio je u 15:30 sati.

Zapisnik sastavila:
Ivana Lacković, viša stručna savjetnica


                                                       Predsjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća
                                                              prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, v. r




21. sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća održana u Ministarstvu kulture
                                        
Prvi dio sjednice održan je 24. svibnja 2017. godine u 9 sati i 30 minuta.
 
Na sjednici su bile nazočne predstavnica Ministarstva kulture u HKV-u prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, predstavnice Ministarstva znanosti i obrazovanja Mladenka Jukić i Ivana Pavlaković, predstavnice Hrvatskoga knjižničarskog društva dr. sc. Dunja Holcer, Zrinka Udiljak Bugarinovski i Blaženka Peradenić Kotur te predstavnica Rektorskoga zbora izv. prof. dr. sc. Ana Barbarić.
Sjednici je nazočila dr. sc. Tatijana Petrić, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Iz Ministarstva kulture nazočili su iz Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost načelnica Jelena Glavić-Perčin te iz Službe za knjižničnu djelatnost više stručne savjetnice Ana Dadić i Ivana Lacković.
Dijelu sjednica nazočila je i glavna savjetnica u kabinetu ministrice Dubravka Đurić Nemec.
 
Za sjednicu je predložen sljedeći
 
                                                          DNEVNI RED:
 
1. Usvajanje dnevnoga reda 21. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
2. Izvješće o radu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2016. godinu
3. Obveze Hrvatskoga knjižničnog vijeća vezano uz izmijenjeni Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci:
‒ visina naknade za polaganje stručnog ispita,
‒ utvrđivanje obrazaca za vođenje evidencije, zapisnika u tijeku ispita i uvjerenja o položenom ispitu,
‒ sadržaj predmeta i popis literature (Vijeće na prijedlog Ispitnog povjerenstva).
4. Akcijski plan razvoja hrvatskog knjižničarstva 2017.-2021. – komentari članica Hrvatskoga knjižničnog vijeća
5. Razno
 
Prije početka sjednice načelnica Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost Glavić-Perčin izvijestila je Vijeće o promjenama vezano uz Uredbu o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva kulture koje se tiču Uprave, Sektora i Službe.
     
Ad 1) Usvajanje dnevnog reda 21. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
 
Predsjednica Vijeća predstavila je dnevni red sjednice te istaknula da će pod točkom Razno biti riječi o pripremama za izradu novog Zakona o znanstvenom djelovanju i visokom obrazovanju te o Sveučilišnoj knjižnici u Dubrovniku koja, unatoč apelima, još uvijek nije realizirana.
 
Dnevni red jednoglasno je prihvaćen.
 
Ad 2) Izvješće o radu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2016. godinu    
 
Predsjednica Vijeća istaknula je da je iz Izvješća Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2016. godinu (u daljnjem tekstu NSK) vidljivo da su usvojene prijašnje sugestije te otvorila raspravu.
 
Nakon opsežne rasprave, predsjednica vijeća predložila je da se Izvješće usvoji uz ove preporuke:
 
‒  razvidno je da NSK nastoji ostvariti svoje temeljne zadaće unatoč sustavnom smanjivanju proračunskih sredstava za odvijanje redovitih djelatnosti i
‒  NSK djeluje u javnosti i za javnost na nacionalnoj razini što se očituje kroz pojačanu matičnu djelatnost, prijave projekata, ažurno izvršavanje temeljnih zadaća i stjecanje vlastitih prihoda.
 
Vijeće ponovno i uporno upozorava na nedopustivo sustavno smanjivanje sredstava i neravnomjerno sudjelovanje u financiranju aktivnosti ustanove koja ima posebnu važnost za nacionalnu znanost, kulturu, obrazovanje i gospodarstvo.
 
Također, Vijeće sugerira Upravnom vijeću i glavnoj ravnateljici:
 
  1. da se pokrene zaostali rad na procesu restrukturiranja te da se u izvješća o radu uključuje organigram te broj djelatnika unutar svake radne jedinice,
  2. da se pojačaju napori za uvođenje pokazatelja uspješnosti,
  3. da se nastavi s pripremom i objavom uputa vezano uz poslovanje s građom, da se u te aktivnosti uključuju i stručnjaci izvan NSK te da se obvezno sve vrste uputa i srodnih pomagala recenziraju,
  4. da se konačno posveti pozornost izračunu jedinične vrijednosti građe (uključujući postotke za materijalno poslovanje, administrativne troškove nabave, obrade i upravljanja građom i sl.) slijedom preporuka međunarodnih stručnih tijela.
 
Vijeće je jednoglasno prihvatilo Izvješće NSK za 2016. godinu.            
 
Ad 3) Obveze Hrvatskoga knjižničnog vijeća vezano uz izmijenjeni Pravilnik o uvjetima
i   načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
 
Vijeće će uputiti dopis Povjerenstvu za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća i zatražiti da do 15. lipnja 2017. godine dostave ove prijedloge:
‒  visina naknade za polaganje stručnog ispita,
‒  utvrđivanje obrazaca za vođenje evidencije, zapisnika u tijeku ispita i uvjerenja o   položenom ispitu i 
‒  sadržaj predmeta i popis literature.
 
Po dostavljanju prijedloga Vijeće će donijeti odluku o predloženome.
 
Ad 4) Akcijski plan razvoja hrvatskog knjižničarstva 2018.-2022. – komentari članica  
Hrvatskoga knjižničnog vijeća
 
Predsjednica Vijeća istaknula je da su pristigli komentari vezano uz Akcijski plan razvoja hrvatskoga knjižničarstva 2018. – 2022. te zamolila konstruktivnu raspravu.
 
Podsjetila je da je Strategija hrvatskoga knjižničarstva 2018. – 2022. prošla javnu raspravu te je napravljena na način da tekst bude prihvatljiv cijeloj knjižničnoj zajednici.
          
Kako Akcijski plan proizlazi iz Strategije hrvatskoga knjižničarstva 2018. – 2022., u kojoj su navedena četiri cilja, analizirali su se i raspravljali pristigli komentari u svrhu izrade preciznog i konkretnog teksta dokumenta. Vijeće je u vrlo iscrpnoj i argumentiranoj raspravi analiziralo dostavljene komentare, usuglašavalo mišljenje te prihvaćalo ili nije prihvaćalo prijedloge u smislu izmjene dijela teksta Akcijskog plana.
 
Vijeće se složilo da u tekst Akcijskog plana treba unijeti stavku/stupac Rizici.
 
Zbog nedostatka vremena, dogovoren je nastavak sjednice za 30. svibnja 2017. godine u 11 sati u Ministarstvu kulture.
 
Prvi dio sjednice završio je u 13 sati i 45 minuta.
 
Sjednica je nastavljena 30. svibnja 2017. godine u Ministarstvu kulture u 11 sati. Ispričale su se zbog nedolaska dr. sc. Dunja Holcer i Mladenka Jukić. Nastavku sjednice prisustvovala je i dr. sc. Tatijana Petrić te Dubravka Đurić Nemec koja je nazočila dijelu sjednice.
 
Drugo dio sjednice počeo je uvodom predsjednice Vijeća koja je istaknula da je, pregledavajući prihvaćene promjene u Akcijskom planu iz prvog dijela sjednice, uvidjela da je Radna grupa za Akcijski plan slijedila tekst Strategije hrvatskoga knjižničarstva. Naglasila je da je pregledavajući razne strategije iz drugih državnih tijela pa i iz samog Ministarstva kulture vidljivo da su izrađivane različitim metodologijama. Zaključila je da su svi koji su se javili na javnu raspravu o Prijedlogu Strategije hrvatskog knjižničarstva dobili odgovore i da je većina sugestija Hrvatskoga knjižničarskog društva prihvaćena. Smatra da bi svako neprimjereno odugovlačenje izrade Akcijskog plana moglo vratiti cijeli rad na Strategiji unatrag, a i prolongirati rad na Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti.
 
Nakon opsežne rasprave u kojoj su sudjelovale sve članice Vijeća i stručne suradnice, dogovoreno je da Udiljak Bugarinovski predloži tekst jedne aktivnosti kao primjer po kojemu bi se mogao popunjavati novi stupac Aktivnosti te da se sjednica Vijeća nastavi 6. lipnja 2017. godine u 9.30 sati.
 
Glavić-Perčin je podsjetila da se moraju utvrditi smjernice za vrednovanje programa knjižnične djelatnosti, posebno razvojnih programa i akcija i manifestacija u knjižničnoj djelatnosti, zbog skorog objavljivanja Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2018. godinu.  
 
Đurić Nemec izvijestila je Vijeće o sudjelovanju na EBLIDA – NAPLE konferenciji u Aarhusu u Danskoj gdje je predstavila Strategiju hrvatskoga knjižničarstva. Vezano uz NAPLE i prikupljanje statističkih podataka o knjižnicama koji su tijekom vremena dostavljani iz zemalja članica, istaknula je kako nisu usporedivi. Naglasila je da Hrvatska prednjači po ažurnosti te da je u radu sudjelovala Ana Dadić, viša stručna savjetnica iz Službe za knjižničnu djelatnost Ministarstva kulture. Predložila je da se Ana Dadić predloži za članstvo u skupini koja će definirati manji set parametara koji će se dostavljati. Također je predložila da se i Hrvatska više istakne i uključi u rad NAPLE-a kako bi možda u dogledno vrijeme preuzeli sjedište Sekretarijata.
 
Sjednica je nastavljena 6. lipnja 2017. godine u Ministarstvu kulture u 9 sati i 30 minuta.
 
Nastavku sjednice prisustvovale su predsjednica Vijeća prof. dr. sc. Tatjana Aprac-Jelušić,  Ivana Pavlaković, dr. sc. Dunja Holcer, Blaženka Peradenić Kotur i izv. prof. dr. sc. Ana Barbarić.
Iz Ministarstva kulture nazočile su Jelena Glavić-Perčin i Ana Dadić.
 
Ad 1) Akcijski plan hrvatskoga knjižničarstva – nastavak rasprave
Treći dio sjednice započeo je raspravom oko usuglašavanja mišljenja vezano uz metodologiju izrade Akcijskog plana hrvatskoga knjižničarstva.
Kako je dogovoreno na drugome dijelu sjednice održane 30. svibnja 2017. godine, Holcer je, umjesto Udiljak-Bugarinovski, prisutnima pokazala prijedlog jedne mjere iz Strategije s popratnim aktivnostima i pokazateljima rezultata te istaknula da je Hrvatsko knjižničarsko društvo za vrijeme trajanja e-savjetovanja uočilo problem vezan uz potpuno besplatno članstvo u svim vrstama knjižnica za sve građane u Hrvatskoj te ponudilo definiciju kojom bi se ovaj problem riješio, a koja, iako u Izvješću o Strategiji stoji da je prihvaćena, nije ušla u konačan tekst Strategije. Zaključeno je da se ispravi tekst Strategije na koji su upozorile predstavnice HKD-a.
 
Nakon kraće rasprave u kojoj su sudjelovale sve prisutne, dogovorena je forma koju bi trebao imati Akcijski plan te je usuglašeno da obrazac po kojemu će se izraditi Akcijski plan treba sadržavati: Cilj, Način ostvarenja/mjera, Aktivnosti, Nadležnost, Provedbu, Vrijeme, Pokazatelj rezultata i Izvore financiranja. Plan rizika priredit će se kao poseban dokument po završetku Akcijskog plana.
 
Vijeće je zaključilo da će doradu postojećeg Akcijskog plana obaviti dr. sc. Zagorka Majstorović, izv. prof. dr. sc. Ana Barbarić, prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić i Jelena Glavić-Perčin. Konačni tekst Akcijskog plana uputit će se svim članicama Vijeća barem tjedan dana prije sljedeće sjednice koja je planirana za 4. srpnja 2017. godine u 9 i 30 sati.
 
Ad 2) Kriteriji za vrednovanje programa knjižnične djelatnosti
Budući da je u najavi raspisivanje Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2018. godinu, Vijeće je raspravljalo o kriterijima za vrednovanje programa knjižnične djelatnosti koji su prihvaćeni na 18. sjednici održanoj u Ministarstvu kulture 9. i 15. studenoga 2016. godine.
 
Uz postojeće Kriterije, Vijeće je zaključilo da će se razmatrati i prijedlozi programa koji su inovativni, provode se u kontinuitetu, dobili su nagrade ili priznanja te programi koji potiču društvenu inkluziju.
 
Vijeće je zaključilo da je potrebno organizirati sastanak stručne Službe Ministarstva s djelatnicama Zavoda za knjižničarstvo pri NSK koji rade na pripremi programa za statističko prikupljanje podataka kako bi se, dok je projekt još u testnoj fazi, usuglasili statistički podaci koje je potrebno prikupljati i iz motrišta matičnih knjižnica i za potrebe analiza u Ministarstvu kulture.  
 
Ad 3) Razno
Predsjednica Vijeća nazočne je informirala o prvom sastanku Radne skupine za izradu Prijedloga Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti koji je održan 31. svibnja 2017. godine u Ministarstvu kulture te je navela imena članica Radne skupine. To su: dr. sc. Ivana Hebrang Grgić, dr. sc. Tinka Katić i Alemka Belan-Simić.
Holcer je izrazila zabrinutost oko mogućeg pokretanja javne rasprave sa zainteresiranom javnošću vezano uz Prijedlog Zakona tijekom ljetnih mjeseci kada knjižničarska zajednica neće biti u mogućnosti kvalitetno sudjelovati u javnoj raspravi niti organizirati sjednice regionalnih društva i Stručnog odbora HKD-a zbog godišnjih odmora. Apelirala je na predsjednicu Vijeća te načelnicu Sektora da se založe da se javna rasprava održi nakon ljetnih odmora s čim se složila i Barbarić, navodeći kako akademska zajednica može organizirano i kvalitetno sudjelovati u javnoj raspravi tek u rujnu, po završetku godišnjih odmora.
Sjednica je završila u 10 sati i 50 minuta.
Sjednica je nastavljena 4. srpnja 2017. godine u Ministarstvu kulture u 9 sati i 30 minuta.
 
Nastavku sjednice prisustvovale su predsjednica Vijeća prof. dr. sc. Tatjana Aprac-Jelušić,  Ivana Pavlaković, mr. sc. Blaženka Peradenić Kotur i izv. prof. dr. sc. Ana Barbarić.
Iz Ministarstva kulture nazočile su Jelena Glavić-Perčin i Ana Dadić.
 
Uz točku Ad 1) Akcijski plan hrvatskoga knjižničarstva – nastavak rasprave, predsjednica Vijeća predložila je još dvije točke Ad 2) Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća i Ad 3) Razno.
 

Dnevni red jednoglasno je prihvaćen uz promjenu da Ad 2) postaje Ad 1).
 
Ad 1) Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a
 
Čelić-Tica je u ime Povjerenstva predstavila kandidate i iznijela prijedloge za dodjelu viših stručnih zvanja.
Za dodjelu zvanja višega knjižničara pristiglo je šest molbi od kojih su četiri predložene:
1.    Ana Baiutti,
2.    Vesna Jelić,
3.    Mirna Šušak Lukačević,
4.    Ivana Šuvak Pirić.

Aparac-Jelušić istaknula je da bi prilikom izrade novog Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci valjalo poraditi na kriterijima za bodovanje dodjele viših stručnih zvanja kako se ne bi događalo da se, kandidatima za koje je dokazano da značajno doprinose razvoju knjižničarske struke te ukupno imaju znatno veći broj bodova od potrebnih za određeno zvanje, ne dodjeljuje više zvanje zbog nedovoljnog broja bodova u pojedinoj aktivnosti. 
Petrić je ponovno upozorila na čest problem nepriznavanja dodijeljenih viših stručnih zvanja u visokoškolskim institucijama. Navodi da je jedan od glavnih argumenata knjižničara za priznavanje napredovanja i koeficijenata složenosti posla, kriterij pisanja i objavljivanja radova koji se ne smije izbaciti iz novog Pravilnika.
Vijeće je jednoglasno usvojilo Izvješće Povjerenstva s 11. sjednice toga tijela održane 30. lipnja 2017. godine i prihvatilo predložena zvanja.
 
Ad 2) Akcijski plan hrvatskoga knjižničarstva – nastavak rasprave

Kako je dogovoreno na trećem dijelu sjednice održane 6. lipnja 2017. godine, Vijeće je nastavilo raspravu o Strategiji hrvatskoga knjižničarstva i Akcijskome planu.
Nakon opsežne rasprave vezano uz Strategiju, koja se nažalost vezala uz prijedlog usuglašavanja s Akcijskim planom na krivom dokumentu (iz srpnja 2015., a ne onome iz listopada 2015. koji je prihvaćen na Vijeću), Vijeće je zaključilo da se ne ide u sadržajno izmjene Strategije koja je u rujnu 2015. godine prošla javnu raspravu te dobila pozitivno mišljenje Rektorskog zbora, Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti i obrazovanja već da se samo ažuriraju zastarjeli statistički podaci.
Sukladno dogovoru iz lipnja, predsjednica Vijeća iznijela je prijedlog dorađenog postojećeg Akcijskog plana te zamolila prisutne da zajedno prođu cijeli tekst.
Kotur je u ime članica Hrvatskoga knjižničarskog društva zamolila da se na današnjoj sjednici ne glasa o usvajanju Akcijskog plana.
Vijeće je zaključilo da se, nakon usuglašavanja Akcijskog plana sa Strategijom u dijelu koji se odnosi na  Nadležnost te unošenja prijedloga i komentara raspravljanih na sjednici u pročišćeni tekst, a prije stavljanja na glasanje, Akcijski plan pošalje svim članicama i glavnoj ravnateljici NSK na očitovanje.
Dorađen Akcijski plan sastavni je dio ovog Zapisnika.

Ad 3) Razno

·         Glavić-Perčin izvijestila je prisutne da se u Ministarstvu kulture, na koordinacijskom sastanku vezano za izradu tri zakona iz AKM djelatnosti, raspravljalo o nizu zajedničkih tema koje je potrebno zajednički riješiti i usuglasiti (strukturalno usklađivanje zakona, pitanje vlasništva građe - prvenstveno se odnosi na muzeje). Između ostalog na sastanku se povela i rasprava zašto je knjižnična djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku.
Barbarić navodi da sukladno IFLA-nim preporukama i dokumentima Europske komisije, knjižnice doprinose blagostanju i društvenom i ekonomske razvoju te je ponudila dostaviti detaljno obrazloženje na ovu temu.
Što se usuglašavanja tiče Aparac-Jelušić je naglasila da ono nije moguće na svim nivoima jer svaka djelatnost ima svoje osobitosti.
Barbarić navodi da je nemoguće usklađivati visokoškolske i školske knjižnice s muzejima i arhivima jer je njihova uloga prvenstveno obrazovnog karaktera te su unutar institucija u kojima djeluju neizostavna i važna potpora u razvoju obrazovanja i znanosti.
Također je naglasila da je komparativna prednost knjižničarske struke obrazovanje koje se ne smije izbaciti iz novog Zakona.
·         Aparac-Jelušić izvijestila je prisutne o novom sastanku Radne skupine za zaštitu pisane baštine koji se održava u Ludbregu od 3. do 5. srpnja 2017. godine. Između ostalog, Radna skupina zamoljena je da dostavi mišljenje u svrhu izrade nove Strategije zaštite, očuvanja i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske.
·         Vijeće je obaviješteno o sastanku s predstavnicima Vijeća za knjigu na kojemu su sudjelovale Aparac-Jelušić i Glavić-Perčin. Naglasila je da su ponovno zatražile da se održi zajednička sjednica na temu otkupa. 
Nastavak 21. sjednice planiran je za rujan.
Sjednica je nastavljena 20. rujna 2017. godine u Ministarstvu kulture u 11 sati.
 
Nastavku sjednice prisustvovale su predsjednica Vijeća prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić,  Ivana Pavlaković, mr. sc. Blaženka Peradenić Kotur, dr. sc. Dunja Holcer i izv. prof. dr. sc. Ana Barbarić. Ispričale su se zbog nedolaska mr. sc. Zrinka Udiljak Bugarinovsi i Mladenka Jukić. Dijelu sjednice prisustvovale su dr. sc. Tatijana Petrić i Veronika Čelić Tica.
Iz Ministarstva kulture nazočile su Jelena Glavić-Perčin, Ivana Lacković i Ana Dadić.
 
Uz točku Ad) Akcijski plan hrvatskoga knjižničarstva – nastavak rasprave i usvajanje, Glavić-Perčin predložila je sljedeće točke:
Ad 1) Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci,
Ad 2) Obavijest predsjednice Ispitnog povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci – prijedlog imenovanja tajnice i zapisničarke,
AD 3) Obavijest o financiranju načelnice Sektora za financijske poslove, investicije, lokalni i područni (regionalni) razvoj Ružice Mataić-Prša.
Ad 4) Obavijest o sastancima vezano uz Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti,
Ad 5) Obavijest o sastanku s ravnateljima županijskih matičnih knjižnica,
AD 6) Upit za stjecanje 30 ECTS bodova za zvanje knjižničara.
 
Dnevni red jednoglasno je prihvaćen uz promjenu da se o točki Akcijski plan hrvatskoga knjižničarstva – nastavak rasprave i usvajanje raspravlja kao o zadnjoj točki dnevnog reda.
 
Ad 1) Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a
 
Čelić-Tica je u ime Povjerenstva predstavila kandidate i iznijela prijedloge za dodjelu viših stručnih zvanja.
 
Za dodjelu zvanja višega knjižničara pristigle su dvije molbe:
1.      Ana Šimić,
2.      Tomislav Staničić.
 
Za dodjelu zvanja knjižničarskog savjetnika pristigla je jedna molba:
1.      mr. sc. Ljiljana Aleksić-Kulakovski
 
Povjerenstvo predlaže dodjelu viših zvanja za sve kandidate.
 
Aparac-Jelušić ponovno je istaknula da bi prilikom izrade novog Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci valjalo poraditi na kriterijima za bodovanje kao i na doprinosu kojim pojedini kandidati pridonose razvoju knjižnične djelatnosti.
 
Vijeće je jednoglasno usvojilo Izvješće Povjerenstva s 12. elektroničke sjednice toga tijela održane 18. rujna 2017. godine i prihvatilo predložena zvanja.
 
Ad 2) Obavijest predsjednice Ispitnog povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci – prijedlog imenovanja tajnice i zapisničarke
 
Glavić-Perčin izvijestila je prisutne o prijedlogu predsjednice Ispitnog Povjerenstva prof. dr. sc. Daniele Živković da Vijeće, sukladno članku 4. Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (NN 47/17), imenuje gospođu Mirjanu Draženović Angleovski za tajnicu, a gospođu Suzanu Ulipi za zapisničarku Ispitnog Povjerenstva.
 
Vijeće je jednoglasno prihvatilo prijedlog Ispitnog povjerenstva.
 
AD 3) Obavijest o financiranju koju je uputila načelnica Sektora za financijske poslove, investicije, lokalni i područni (regionalni) razvoj Ružica Mataić-Prša.
 
Glavić-Perčin izvijestila je prisutne o odgovoru načelnice Sektora za financijske poslove, investicije, lokalni i područni (regionalni) razvoj mr. sc. Ružice Mataić-Prša na upit koji je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (u daljnjem tekstu NSK) uputila vezano za troškove stručnog ispita koji se sukladno promjenama koje su proizašle iz Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja zvanja u knjižničarskoj struci (NN 47/17) uplaćuju NSK-u.
 
Petrić navodi da odgovor nije potpun jer iz njega nije vidljivo prema kojim kriterijima, u kojem iznosu i na koji način će NSK isplaćivati sredstva predsjednici, članovima, zamjenicima, tajnici i zapisničarki Ispitnog povjerenstva.
 
Glavić-Perčin moli glavnu ravnateljicu da uputi izravan upit Sektoru za financijske poslove, investicije, lokalni i područni (regionalni) razvoj u kojemu će zatražiti detaljne upute za daljnje postupanje.
 
Ad 4) Obavijest o sastancima vezano uz Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti
 
Aparac-Jelušić izvijestila je prisutne o sastanku održanom 29. kolovoza 2017. godine u Ministarstvu kulture s predstavnicima Ministarstva znanosti i obrazovanja (izv. prof. dr. sc. Ivana Franić i Momir Karin, pomoćnici ministrice za znanost i obrazovanje) i članicama Stručnog povjerenstva za izradu Nacrta prijedloga Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, doc. dr. sc. Ivana Hebrang Grgić i Jelena Glavić-Perčin) radi utvrđivanja jasnog stava svih zainteresiranih oko pojedinih pitanja koja su od posebne važnosti za razvoj knjižničarske struke. Uz ministricu kulture dr. sc. Ninu Obuljen-Koržinek sastanku su nazočili državni tajnik dr. sc. Ivica Poljičak, pomoćnica ministrice Marica Mikec i načelnik Sektora za normativne i upravno pravne poslove mr. sc. Tomislav Jelić.
Aparac-Jelušić naglasila je da su na sastanku prof. Hebrang Grgić i ona zauzele jasan stav da se o člancima koji se tiču obrazovanja knjižničara ne može raspravljati bez uključivanja akademske zajednice. Nije htjela da Prijedlog Zakona u dijelu koji se odnosi na knjižničarske djelatnike ide u Javnu raspravu samo s jednim člankom koji je predložilo Ministarstvo kulture.
 
Upravo iz tog razloga održan je 4. rujna 2017. godine sastanak s predstavnicima studija u Republici Hrvatskoj iz polja informacijskih i komunikacijskih znanosti na kojima se stječu stručna zvanja iz knjižničarstva, a kako bi se uskladili stavovi o odredbama Prijedloga Zakona koji se odnose na djelokrug njihova rada. Ponovno je naglasila da je u Ministarstvu kulture tendencija da se sva tri zakona koja se tiču baštinskih ustanova strukturalno usklade što smatra teško izvedivim, osobito u dijelu koji se odnosi na obrazovanje jer je većina knjižnica dio obrazovnog sustava, dok arhivi i muzeji nisu i to čini bitnu razliku između ovih ustanova.
Na sastanku je dogovoreno da se u Prijedlog Zakona ugrade prijedlozi sa sastanka s predstavnicima akademske zajednice.
Također je zaključeno da se Pravilnik kojim se uređuje pripravnički staž, uvjeti za zapošljavanje u knjižničarskoj struci, stručni ispit, stručna zvanja i viša stručna zvanja temeljito izradi i uskladi sa Zakonom o radu, da se Stručnom povjerenstvu za izradu Nacrta prijedloga Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti proslijede prijedlozi prihvaćeni na sastanku te da predstavnici triju odsjeka/odjela što prije osmisle model koji bi omogućio osobama koje su stekle visoku stručnu spremu da kroz dodatno obrazovanje steknu kompetencije za rad u knjižnici npr. model po uzoru na „Teacher Librarian“ program i/ili jednogodišnji poslijediplomski specijalistički studij knjižničarstva.
 
Nakon održanih sastanaka i pomoćnica ministrice za znanost i obrazovanje prof. dr. sc. Ivana Franić dostavila je državnome tajniku dr. sc. Ivici Poljičku mišljenje MZO-a u kojemu su navedene konkretne primjedbe i prijedlozi vezano za Prijedlog Zakona, a koji su proslijeđeni Sektoru za normativne i upravno-pravne Ministarstva kulture poslove na daljnje postupanje.  
 
Aparac-Jelušić naglasila je da je Prijedlog Zakon bitno skraćen u odnosu na Prijedlog koji je još u rujnu 2015. godine proslijeđen na uvid Sektoru za normativne i upravno-pravne poslove jer je u međuvremenu dogovoreno da se pojedine stvari riješe podzakonskim aktima. No, naglašava da oko određenih stručnih stvari, čije bi potpuno izostavljanje iz novog Zakona unazadilo knjižničnu djelatnost, ne smije biti kompromisa.
 
Aparac-Jelušić naglašava da su sve trenutne verzije Prijedloga Zakona koje „kolaju“ knjižničarskim krugovima još uvijek radni materijal te još jednom poziva sve da se uključe u javnu raspravu o Zakonu za koju još uvijek nema informaciju kada će biti.
 
Barbarić navodi da je sastanak predstavnika akademske zajednice planiran za listopad. Prije održavanja sastanka očekuju odgovor Stručnog povjerenstva za Zakon hoće li prihvatiti njihove prijedloge sa sastanka održanog 4. rujna 2017. godine.
 
Holcer smatra da bi Vijeće kao stručno i savjetodavno tijelo ministrici kulture trebalo dobiti uvid u Prijedlog Zakona prije njegovog upućivanja na javnu raspravu.
 
Aparac-Jelušić izvijestila je prisutne da je Alemka Belan-Simić podnijela ostavku na mjesto članice Radne skupine za Zakon zbog bolesti no da za sada ostavka nije prihvaćena.
 
Još jednom apelira na prisutne da angažiraju knjižničarsku zajednicu da se uključi u javnu raspravu s konkretnim i jasnim prijedlozima.
 
Ad 5) Obavijest o sastanku s ravnateljima županijskih matičnih knjižnica
 
Glavić-Perčin izvijestila je prisutne o sastanku s ravnateljima županijskih matičnih knjižnica održanome 12. rujna 2017. godine u Ministarstvu kulture.
 
Ad 6) Upit za stjecanje 30 ECTS bodova za zvanje knjižničara
Aparac-Jelušić izvijestila je prisutne o upitu kojim se traži informacija o stjecanju 30 ECTS bodova za osobe koje imaju višu stručnu spremu i zaposleni su u knjižnicama na mjestu knjižničara. Odsjek za informacijske znanosti u Zadru ima akreditiran program, ali ga ne može izvoditi za manje od šest kandidata.
 
Holcer je izvijestila da je uputila voditeljicu matične službe u Šibensko-kninskoj županiji gđu Melindu Grubišić-Reiter neka zamoli kolegicu Dunju Mariju Gabrijel iz Zavoda za knjižničarstvo u Zagrebu da uputi dopis svim voditeljima županijskih matičnih službi da istraže koliki je broj potencijalnih kandidata na razini cijele Hrvatske zainteresiranih za stjecanje potrebnih 30 ECTS bodova. 
 
Ad 7) Akcijski plan hrvatskoga knjižničarstva (Uvod i rizici) – nastavak rasprave i usvajanje
 
Nakon iscrpne i konstruktivne rasprave Uvod i Rizici Akcijskog plana jednoglasno su usvojeni. 
 
Vijeće je zaključilo da se nakon usvajanja ovog Zapisnika Strategija hrvatskoga knjižničarstva  i Akcijski plan upute u daljnju proceduru i predstave ministrici kulture i predstavnicima Ministarstva znanosti i obrazovanja.
 
Sjednica je završila u 14 sati i 30 minuta.
  
 
                                                                                 predsjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća 
                                                                                     prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, v. r.
            

20. sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća održana u Ministarstvu kulture, 11. travnja 2017. godine u 9:30 sati


Na sjednici su bile nazočne predstavnica Ministarstva kulture u HKV-u i predsjednica HKV-a Tatjana Aparac-Jelušić, predstavnice Ministarstva znanosti i obrazovanja Mladenka Jukić i Ivana Pavlaković, predstavnice Hrvatskoga knjižničarskog društva dr. sc. Dunja Holcer i Zrinka Udiljak Bugarinovski te nova članica Vijeća kao predstavnica Rektorskoga zbora Republike Hrvatske izv. prof. dr. sc. Ana Barbarić.
Sjednice su nazočile dr. sc. Tinka Katić, pročelnica Hrvatskog zavoda za knjižničarstvo pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu umjesto glavne ravnateljice dr. sc. Tatijane Petrić i Veronika Čelić-Tica u ime Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća.
Iz Ministarstva kulture nazočili su iz Službe za knjižničnu djelatnost i promidžbu knjige voditeljica Jelena Glavić-Perčin i više stručne savjetnice Ana Dadić i Ivana Lacković.
Zbog osobnih razloga ispričale su se zbog nedolaska Tea Grujić i mr. sc. Blaženka Peradenić Kotur.

Za sjednicu je predložen sljedeći
 
DNEVNI RED:
 

1. Usvajanje dnevnoga reda 20. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
2. Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća
3.  Akcijski plan razvoja hrvatskog knjižničarstva 2017.-2021.
4.  Prijedlog za osnivanje Radne skupine za e-knjigu – Stručni odbor HKD-a
5.  Prijedlog članova za Radnu skupinu za obvezni primjerak – NSK
6.  Prijedlog članova za Radnu skupinu za izradu nacionalnog programa obnove samostanskih knjiznica
7.  Razno

Prije početka predsjednica Vijeća je pozdravila novu članicu dr. sc. Anu Barbarić koju je imenovao Rektorski zbor Republike Hrvatske.

Ad 1) Usvajanje dnevnog reda 20. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća

Predsjednica Vijeća predložila je izmjenu u nazivu točke 6. Prijedlog članova za Radnu skupinu za izradu nacionalnog programa obnove samostanskih knjiznica u smislu da se umjesto samostanskih knjižnica koristi termin knjižnice vjerskih zajednica.

Također je predložila da točka 4. Prijedlog za osnivanje Radne skupine za e-knjigu – Stručni odbor HKD-a postane obavijest pod točkom Razno. Obrazložila je time što Hrvatsko knjižničarsko društvo ima Radnu skupinu koja će, kad bude pripremljen, cjeloviti dokument predstaviti Vijeću."

Slijedom izmjena točka 4. je postala Prijedlog članova za Radnu skupinu za obvezni primjerak – NSK, točka 5. Prijedlog članova za Radnu skupinu za izradu nacionalnog programa obnove knjižnica vjerskih zajednica i točka 6. Razno.

Vijeće je jednoglasno prihvatilo izmjene.

Ad 2) Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u
          knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća

           Čelić-Tica je u ime Povjerenstva predstavila kandidate i iznijela prijedloge za dodjelu viših stručnih zvanja.

          Za dodjelu zvanja višega knjižničara pristigle su tri molbe od kojih su dvije predložene:

1. dr. sc. Sanja Brbora
2. Hanja Anić

a molba Dubravke Vaštuka nije prihvaćena.

          Za dodjelu zvanja knjižničarskoga savjetnika pristigle su četiri molbe od kojih su tri predložene:

1. dr. sc. Dubravka Luić-Vudrag
2. dr. sc. Marina Krpan Smiljanec
3. Karolina Holub

a molba dr. sc. Andree Horić nije prihvaćena.

Vijeće je jednoglasno usvojilo Izvješće Povjerenstva s 10. sjednice toga tijela održane 10. travnja  2017. godine i prihvatilo predložena zvanja.

Ad 3) Akcijski plan razvoja hrvatskog knjižničarstva 2017.-2021.

Predsjednica Vijeća podsjetila je da je Strategija hrvatskog knjižničarstva 2017.-2021. prošla javnu raspravu i usvojena na Vijeću. Nakon usvajanja pristupilo se izradi Akcijskog plana Strategije hrvatskog knjižničarstva 2017.-2021. Izradile su ga članice Vijeća Ivana Pavlaković, MZO; Tea Grujić, Rektorski zbor RH i dr. sc. Zagorka Majstorović, NSK. Pripremile su materijal, a kad Vijeće utvrdi konačni prijedlog teksta Akcijskog plana, isti će biti predstavljen državnom tajniku i ministrici kulture. Tekst je pripremljen u dva dijela, opisno i u tablici.

U Akcijskom planu nisu izraženi rizici koje Radna skupina svakako mora definirati za svaki pojedinačni pokazatelj. 

Dogovoreno je da članice Vijeća unesu svoje komentare i sugestije u tekst Akcijskog plana Strategije te cjeloviti materijal dostave do 30. travnja 2017. godine Službi za knjižničnu djelatnost i promidžbu knjige. Nakon toga, kad se pregledaju komentari, naprave eventualne izmjene u tekstu, Akcijski plan će biti dostavljen Radnoj skupini. 

Ad 4) Prijedlog članova za Radnu skupinu za obvezni primjerak – NSK

Predsjednica Vijeća iznijela je prijedlog NSK-a o promjeni članova Radne skupine za obvezni primjerak. Umjesto Dunje Seiter-Šverko i Tomice Vrbanca predložene su Tanja Buzina, rukovoditeljica odjela Obrada građe, i dr. sc. Tatijana Petrić, glavna ravnateljica. Prijedlog je Vijeće prihvatilo.
Ostali članovi su Mišo Nejašmić, Zajednica nakladnika i knjižara, HGK; Senka Tomljanović, voditeljica Sveučilišne knjižnice u Rijeci i Gordana Dukić, izvanredna profesorica s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku.

Nastavno na temu, povela se rasprava o otkupu knjiga iz Ministarstva kulture.

Predsjednica je podsjetila kako je već dogovoreno na Vijeću kako će ova važna tema biti obrađena na posebnoj tematskoj sjednici Vijeća koja će se baviti isključivo mjerom Otkupa knjiga za narodne knjižnice.

Ad 5) Prijedlog članova za Radnu skupinu za izradu nacionalnog programa obnove knjižnica vjerskih zajednica u RH

Predsjednica Vijeća istaknula je da je Radna skupina bila u Akcijskom planu u prve četiri godine rada ovog Vijeća te da je tadašnja ministrica Zlatar-Violić imenovala  koordinatoricom skupine dr. sc. Marijanu Tomić koja zbog osobnih razloga nije prihvatila imenovanje te se zahvalila. Vijeće dalje nije poduzimalo aktivnosti vezane uz to.

Zadnjih desetak godina odvijaju se radovi na sređivanju fondova knjižnica vjerskih zajednica, no to nije sustavan rad. Intencija Vijeća je da se preko Radne skupine detektira stanje, osigura visoka razina stručnosti i donesu smjernice i kriteriji za rad na nacionalnoj razini.
Predložila je širi popis osoba koje bi bile uključene u rad te skupine:
Željka Hrlec –Knjižnica Križevačke eparhije; Željko Vegh – KGZ, Rara; Mihaela Kovačić, Sveučilišna knjižnica Split; dr. sc. Dragica Krstić, Odjel za zaštitu, NSK; mr. sc. Tomislav Murati, Knjižnica Katoličkog sveučilišta; Renata Bošnjaković, Muzejska knjižnica Zavičajnog muzeja Našice; dr. sc. Marica Šapro Ficović, Dubrovačke knjižnice; Ines Cerovac, Sveučilišna knjižnica Rijeka; Tamara Runjak, Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti; Mirisa Katić, Državni arhiv u Zadru te ipak uvjetno dr. sc. Marijana Tomić.
Katić je predložila Ančicu Ivanjek i Irenu Galić Bešker iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice.

Zaključeno je da se upute dopisi Uredu zagrebačkog nadbiskupa i Upravi za zaštitu kulturne baštine MK da daju prijedloge za članstvo u Radnoj skupini.

Nakon toga će se sazvati sastanak s državnim tajnikom radi imenovanja Radne skupine za izradu nacionalnog programa obnove  knjižnica vjerskih zajednica u RH. 

Ad 6) Razno

• Udiljak Bugarinovski izvijestila je o prvom sastanku Radne skupine HKD-a za izradu Strategije za implementaciju posudbe e-knjiga u sve hrvatske knjižnice.

Radna skupina smatra da je korištenje e-knjige u hrvatskim knjižnicama nesustavno i ograničeno, a hrvatski nakladnici nezainteresirani jer nemaju poslovne koristi.

Vezano uz otkup Ministarstva kulture mišljenja su da bi se dio otkupa trebao usmjeriti u nabavu e-građe. Očekuju i potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Predsjednica Vijeća istaknula je da ima saznanja da je Sektor za knjigu i nakladništvo naručio strategiju za e-knjigu koja je završena, ali Vijeće nije imalo uvida u istu. Predložila je da Radna skupina HKD-a zamoli Ministarstvo da im se dostavi taj materijali kako bi sve informacije vezano za problematiku bile objedinjene i dostupne.

Također je zatražila da Radna skupina Vijeću i dalje redovno dostavlja materijale i izvješća o napravljenom.

• Predsjednica Vijeća izvijestila je o sastanku Radne skupine za izradu prijedloga Nacionalnog programa zaštite pisane baštine koji se održao od 4. do 6. travnja 2017. godine u Ludbregu u Restauratorskom centru.

• Predsjednica Vijeća izvijestila je da se u svibnju održava konferencija EBLIDA – NAPLE, na kojoj će sudjelovati načelnica Sektora za književno nakladničku i knjižničnu djelatnost Ministarstva kulture Dubravka Đurić Nemec te će predstaviti Strategiju hrvatskog knjižničarstva 2107. – 2021.

Također je prihvaćeno da Vijeće zatraži od Ministarstva kulture da rad te konferencije prati i viša stručna savjetnica iz Službe za knjižničnu djelatnost i promidžbu knjige Ana Dadić koja  sustavno prati rad NAPLE-a, prikuplja statističke podatke o hrvatskom knjižničarstvu te redovno priprema potrebna izvješća i dokumentaciju sukladno zahtjevima te važne institucije europskog knjižničarstva.

• Udiljak Bugarinovski izvijestila je Vijeće o problematici vezanoj uz primjenu čl. 28 Zakona o knjižnicama koji se sve manje poštuje na sveučilištima. Predložila je da Vijeće podrži da se, prilikom određivanja statusa u relevantnim aktima (statuti, pravilnici, ... fakulteta, instituta) matične institucije, knjižnica u sastavu pozicionira kao posebna ustrojbena jedinica sveučilišta te da se poštuje pozicija njezina voditelja koji mora biti, sukladno čl. 28. Zakona o knjižnicama, “član upravnog tijela pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica."

Članovi Vijeća su se suglasili s navedenim, a Predsjednica Vijeća je predložila da članica Vijeća Ana Barbarić ovaj problem iznese i Rektorskom zboru, čiji je predstavnik, nakon što Ministarstvo kulture, na prijedlog Vijeća, pošalje dopis Rektorskom zboru Republike Hrvatske vezano uz temu.

Udiljak Bugarinovski izvijestila je Vijeće i o drugom problemu vezanom uz poziciju voditelja knjižnica u sastavu koja, prema Uredbi o koeficijentima radnih mjesta u javnim službama, nije regulirana.

• Predsjednica Vijeća na kraju je izvijestila da je na izbornu skupštinu Udruge Crolist (Zagreb, Pravni fakultet, 27. ožujka 2017.) u svojstvu predsjednice HKV-a bila pozvana izvijestiti o radu na Strategiji i Zakonu. Izlaganje koje je priredila u suradnji s kolegicom Teom Grujić predstavljeno je okupljenim kolegama i primljeno uz odobravanje.


Sjednica je završila u 12:50.
 
predsjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća 
prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, v. r.
         


Zapisnik sastavila:
Ivana Lacković, viša stručna savjetnica
                               

19. sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća održana u Ministarstvu kulture
15. veljače 2017. godine u 9:30 sati


     Na sjednici su bile nazočne predstavnica Ministarstva kulture u HKV-u Tatjana Aparac-Jelušić, predstavnice Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Mladenka Jukić i Ivana Pavlaković, predstavnice Hrvatskoga knjižničarskog društva Zrinka Udiljak Bugarinovski i Blaženka Peradenić-Kotur te predstavnica Rektorskoga zbora Tea Grujić. Dijelu sjednice nazočile su glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petrić i Veronika Čelić-Tica u ime Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a.
 
     Iz Ministarstva kulture nazočili su državni tajnik dr. sc. Ivica Poljičak (dio sjednice), načelnica Sektora za književno-nakladničku i knjižničnu djelatnost Dubravka Đurić Nemec (dio sjednice), iz Službe za knjižničnu djelatnost i promidžbu knjige voditeljica Jelena Glavić-Perčin i viša stručna savjetnica Ivana Lacković.

     Zbog nemogućnosti prisustvovanja sjednici ispričala se Dunja Holcer.

     Za sjednicu je predložen sljedeći

                                                          DNEVNI RED:

1. Usvajanje dnevnoga reda 19. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
2. Imenovanja predstavnica Ministarstva znanosti i obrazovanja i Ministarstva kulture u Hrvatsko knjižnično vijeće, biranje predsjednice i zamjenice Vijeća
3. Financijski plan Hrvatskoga knjižničnog vijeća za 2017. godinu
4. Akcijski plan Hrvatskoga knjižničnog vijeća 2017. – 2021.
5. Financijska sredstva za inicijalni fond za Narodnu knjižnicu u Gunji – Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci
6. Problem financiranja Sveučilišne knjižnice u Puli ‒ Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
7. Projekt Knjige na mreži ‒ Općinska narodna knjižnica Drenovci
8. Prigovori na iznose dodijeljenih sredstava Ministarstva kulture za nabavu knjižne i neknjižne građe ‒ Gradska knjižnica Marka Marulića Split, Gradska knjižnica „Matija Vlačić Ilirik“ Rovinj
9. Izvješće o sastancima predsjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća u Ministarstvu kulture
10. Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća
11. Razno


     Prije početka sjednice Vijeću se obratio državni tajnik dr. sc. Ivica Poljičak te istaknuo da je dosadašnjim pristupom radu Vijeće pokazalo zavidnu svijest o vlastitoj struci te da u Ministarstvu kulture imaju partnera koji prepoznaje važnost knjižničarske struke i koji će uložiti napore da pomogne u rješavanju problema.

Ad 1) Usvajanje dnevnoga reda 19. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća

     Predstavnica Ministarstva kulture u Vijeću predložila je da predstavnica Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća obrazloži prijedloge Povjerenstva nakon imenovanja predstavnica Ministarstva znanosti i obrazovanja i Ministarstva kulture te biranja predsjednice i zamjenice predsjednice Vijeća. To je jednoglasno prihvaćeno i time je točka 10. postala točka 3.
Dnevni je red jednoglasno usvojen.


Ad 2) Imenovanja predstavnica Ministarstva znanosti i obrazovanja i Ministarstva kulture u Hrvatsko knjižnično vijeće, biranje predsjednice i zamjenice Vijeća

     Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić obrazložila je da je Ministarstvo znanosti i obrazovanja ponovno predložilo kao članice Vijeća gospođu Mladenku Jukić i gospođu Ivanu Pavlaković, a nju je delegiralo Ministarstvo kulture. Otvorila je raspravu za podnošenje prijedloga imenovanja predsjednice i zamjenice predsjednice Vijeća.

     Jednoglasno je usvojen prijedlog da se za predsjednicu Vijeća izabere prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, a za zamjenicu predsjednice Vijeća dr. sc. Dunja Holcer.


Ad 3) Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a

     Čelić-Tica je u ime Povjerenstva predstavila kandidate i iznijela prijedloge za dodjelu viših stručnih zvanja.

     Za dodjelu zvanja višega knjižničara pristiglo je pet molbi:

1. Željka Miščin
2. Ivana Faletar Horvatić
3. Iva Vrkić
4. Srđan Lukačević
5. Kristina Kalanj.

    Za dodjelu zvanja knjižničarskoga savjetnika pristigle su dvije molbe:

1. dr. sc. Bojan Macan
2. dr. sc. Lobel Machala.


    Vijeće je jednoglasno usvojilo Izvješće Povjerenstva s 9. sjednice toga tijela održane 20. siječnja 2017. godine i prihvatilo predložena zvanja.

     Udiljak Bugarinovski podsjetila je na čest problem nepriznavanja dodijeljenih viših stručnih zvanja u institucijama te da će o tome raspravljati Stručni odbor Hrvatskoga knjižničarskog društva.

     Prof. dr. sc. Aparac-Jelušić istaknula je da bi valjalo poraditi na kriterijima za bodovanje dodjele viših stručnih zvanja kako se ne bi događalo da kandidati za višega knjižničara imaju više bodova nego kandidati za knjižničarskoga savjetnika te se ponekad čini da je razlika samo protek vremena od 5 godina od dodjele zvanja višega knjižničara.

Ad 4) Financijski plan Hrvatskoga knjižničnog vijeća za 2017. godinu

     Predsjednica Vijeća predstavila je prijedlog Financijskoga plana Hrvatskoga knjižničnog vijeća. Nakon rasprave jednoglasno je usvojen i sastavni je dio ovog Zapisnika.
   

Ad 5) Akcijski plan Hrvatskoga knjižničnog vijeća 2017. – 2021.

     Nakon rasprave Akcijski plan jednoglasno je usvojen kako slijedi:

     Uvodne napomene
     Slijedom zadaća utvrđenih Planom i programom za razdoblje 2014 ‒ 2017. Hrvatsko knjižnično vijeće (HKV) sustavno je radilo na pripremama dokumenata vezanih uz izradu Strategije razvoja hrvatskoga knjižničarstva, Prijedloga zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Na svojim sjednicama HKV je raspravljao o prijavama na natječaje Ministarstva kulture i predlagao programe za financiranje; prijedlozima za unaprjeđenje u viša knjižničarska zvanja; usvajao prijedloge članova za pojedine radne skupine; raspravljao o tekućim temama, pritužbama i prijedlozima i obavljao ostale zadaće koje su zahtijevale njegovo očitovanje i savjetovanje ministra/ministrice.
     HKV je uložilo maksimalne napore da, zajedno sa stručnim službama Ministarstva kulture, pridonese razvoju struke i pripremi temeljne dokumente (Strategija, Prijedlog Zakona) bez kojih je taj razvoj otežan, poglavito u odnosu na neriješena pitanja nadležnosti, financiranja te uvođenja inovativnih usluga.

Prijedlog Programa rada HKV-a za razdoblje 2017. ‒ 2021. i Plana rada za 2017. godinu

           Prema postojećem Zakonu o knjižnicama Hrvatsko knjižnično vijeće je stručno i savjetodavno tijelo pri Ministarstvu kulture s nekoliko zadaća od kojih posebno valja istaknuti:

• razmatranje stanja knjižničarstva u Republici Hrvatskoj te predlaganje i poticanje donošenja mjera za unaprjeđivanje knjižničarstva
• poticanje donošenja i promjene propisa u području knjižničarstva
• predlaganje programa izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava
• predlaganje sustava matičnih knjižnica
• predlaganje pravila o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja i viših zvanja u knjižničarskoj struci.

Kao temeljne zadaće u Program rada uključene su one zadaće na kojima HKV treba sustavno i neprekidno raditi:
      • nakon donošenja novoga Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti o godišnje analizirati provedbu Zakona na osnovi izvješća središnje matične službe pri NSK-u i izvješća stručnih službi u Ministarstvu kulture 
      • nakon usvajanja podzakonskih akata o godišnje analizirati provedbu tih akata na osnovi izvješća središnje matične službe pri NSK-u i izvješća stručnih službi u Ministarstvu kulture 
      • sustavno pratiti promjene zakona i podzakonskih akata koji su izravno povezani s knjižničarskom djelatnošću, na primjer: Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju – ZZDVO (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, Zakon o ustanovama (NN 76/93, 29/97, 47/99, 35/08); Zakon o upravljanju javnim ustanovama u kulturi (NN 96/2001); Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13); Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima NN 167/03, 79/07, 80/11,125/11, 141/13), Zakon o pravu na pristup informacijama (25/13), Zakon o zaštiti osobnih podataka (NN 103/03, 118/06, 41/08, 130/11, 106/12), Zakon o kulturnim vijećima (NN 53/01, 44/09, 68/13), Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi (NN 47/90, 27/93 i 38/09), Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 10/97, 107/07, 94/13), Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13), Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14), Zakon o hrvatskom kvalifikacijskom okviru (NN 22/13), Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13), Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 86/06, 125/06, 16/07, 95/08, 46/10, 145/10, 37/13, 44/13 i 45/13 ), Zakon o gradnji (NN 153/13),  Zakon o elektroničkim medijima (NN 153/09, 84/11, 94/13, 136/13) 
       • nakon usvajanja Strategije razvoja hrvatskoga knjižničarstva
o sustavno pratiti i poticati ostvarivanje ciljeva, mjera i pokazatelja
       • postojeći Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci nije usklađen sa ZZDVO-om jer donosi određene odredbe kojima se nisu poštovale argumentirane i dokumentirane kritike i prijedlozi
Prioritetne zadaće u 2017.:
       • postići da Ministarstvo kulture uputi Prijedlog zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti na usvajanje
       • postići da Ministarstvo kulture odobri izradu Akcijskoga plana Strategije razvoja hrvatskoga knjižničarstva
       • postići da Ministarstvo kulture uputi Strategiju i Akcijski plan Vladi na usvajanja
       • zatražiti od Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu da imenuje članove radnih skupina za izradu podzakonskih akata i dostavi HKV-u prijedloge do rujna 2017. – prijedlog Vijeća je da se dodaju riječi u suradnji s Hrvatskim knjižničarskim društvom
       • zatražiti od Radne skupine za pripremu Prijedloga nacionalnoga programa zaštite pisane baštine da svoj prijedlog uputi HKV-u do rujna 2017.
      • zalagati se za sustavnu suradnju predsjednika stručnih i savjetodavnih vijeća pri MK (za arhivsku, muzejsku i knjižničnu djelatnost, za knjigu i nakladništvo i digitalizaciju) radi izdvajanja zajedničkih prioriteta u odnosu na cjelovitu strategiju razvoja kulture, obrazovanja i znanosti i sagledavanja mogućega novog modela organizacije stručnih i savjetodavnih tijela MK, uključujući međuresorna tijela
      • zatražiti od ministrice kulture da se HKV uključi u izradu nacionalnih programa u kojima knjižnična djelatnost i knjižnice imaju važne zadaće – nacionalna strategija poticanja čitanja, nacionalna strategija digitalizacije
      • predložiti sastav i način imenovanja članova HKV-a jer dosadašnji nije usklađen sa strukturom Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Ad 6) Financijska sredstva za inicijalni fond za Narodnu knjižnicu u Gunji – Gradska
           knjižnica i čitaonica Vinkovci

     Vijeće predlaže da se Gradsku knjižnicu i čitaonicu Vinkovci obavijesti da je Ministarstvo kulture uputilo pošiljku od 12 paketa knjiga namijenjenu Gunji te da uputi buduću Knjižnicu da se javi na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi za 2018. godinu koji će uskoro biti raspisan.
 
Ad 7)  Problem financiranja Sveučilišne knjižnice u Puli ‒ Sveučilište Jurja Dobrile u Puli  

     Rektor Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli u dopisu je predložio da se razmotri mogućnost osiguranja sredstava mase plaća za polovicu zaposlenika Sveučilišne knjižnice u proračunu Ministarstva kulture, čime bi oslobođeni koeficijenti bili na raspolaganju za angažman i razvoj znanstveno-nastavnoga osoblja ponajprije u području STEM programa u koje Sveučilište ulaže velike napore. 
     Vijeće smatra da je ovo ozbiljna problematika te se mora zauzeti stav i sve snage usmjeriti prema zagovaranju važnosti knjižnica na sveučilištima te potpori knjižnica u njihovom nastojanju da opstanu unutar sveučilišta kao važna potpora razvoju znanosti i visokog obrazovanja. Knjižnice se kroz svoje usluge moraju nametnuti kao nešto bez čega sveučilište ne može, moraju nuditi nove usluge te svoje mjesto pravdati svojim aktivnostima.
     Vijeće predlaže da se o problemu obavijesti ministrica kulture dr. sc. Nina Obuljen Koržinek uz prijedlog da se založi za sastanak s upravom Ministarstva znanosti i obrazovanja vezano uz ovu i druge važne teme, poput obveznog primjerka, izgradnje zbirki na sveučilištima i povezivanja informacijskih sustava.

Ad 8) Projekt Knjige na mreži ‒ Općinska narodna knjižnica Drenovci

     Vijeće predlaže da se program prijavi na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi za 2018. godinu (knjižnična djelatnost), a ideju treba temeljito elaborirati u kontekstu nacionalnoga knjižničnog sustava.


Ad 9) Prigovori na iznose dodijeljenih sredstava Ministarstva kulture za nabavu knjižne i neknjižne građe ‒ Gradska knjižnica Marka Marulića Split, Gradska knjižnica „Matija Vlačić Ilirik“ Rovinj

     Vezano uz prigovore na iznose dodijeljenih sredstava za nabavu knjižne i neknjižne građe u 2017. godini, voditeljica Službe za knjižničnu djelatnost i promidžbu knjige izvijestila je da su sredstva za 2017. godinu raspoređena. Vijeće je provjerilo kriterije prema kojima su sredstva dodijeljena i ostalo je pri svojoj odluci. 

Ad 10) Izvješće o sastancima predsjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća u Ministarstvu kulture

     Predsjednica Vijeća prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić izvijestila je o sastanku održanom 6. veljače 2017. u Ministarstvu kulture s predstavnicima Vijeća arhivske, knjižnične, muzejske, nakladničke djelatnosti i vijeća za kulturna dobra. Istaknula je prezentaciju Strategije hrvatskoga knjižničarstva koju je održala članica Vijeća Tea Grujić. U raspravi su uočena zajednička interesna područja između djelatnosti ‒ usklađenost standarda i informacijsko povezivanje, edukacija djelatnika i korisnika, jedinstveni pristup mjerljivosti usluga i digitalizacija građe.
            Također je istaknula da je razgovarala s ministricom kulture dr. sc. Ninom Obuljen Koržinek i državnim tajnikom dr. sc. Ivicom Poljičkom o temama vezanima uz knjižničnu djelatnost te da je na sastanku s predstavnicima navedenih vijeća zaključeno da arhivska i muzejska djelatnost predlože svoje strateške ciljeve i da se sljedeći zajednički sastanak održi u ožujku ove godine.

Ad 11) Razno

     Pod ovom točkom Vijeće je raspravljalo o preklapanju područja knjižničnih akcija i manifestacija i književnih manifestacija te prijavljivanju istih programa. Predloženo je da se za iduću godinu, kod pripreme materijala za sjednicu Vijeća, prirede popisi pristiglih prijedloga programa (akcije i manifestacije u knjižničnoj djelatnosti i književne manifestacije) i dostave Vijeću, koje će odrediti osobu koja će pogledati popise.    

     Vijeće je obaviješteno o sastanku državnog tajnika dr. sc. Ivice Poljička, održanom 25. siječnja 2017. u Ministarstvu kulture, s gospođom i gospodinom Lokmer, koji volonterski bibliografski obrađuju baštinsku građu u crkvenim knjižnicama, te mons. Nedjeljkom Pintarićem, predstojnikom Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije i fra Lucijem Jagecom iz Hrvatske provincije sv. Ćirila i Metoda.
Tema je sastanka bila sukladna prethodnom pismenom obraćanju gđe i g. Lokmera ministrici kulture s ciljem iznalaženja najkvalitetnijih rješenja za vrijedne baštinske knjižnične fondove u vlasništvu Katoličke crkve koji su velikim dijelom neevidentirani, neistraženi i nedostupni javnosti putem suvremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija i mogućnosti.
Članice Vijeća su obaviještene da smo u Ministarstvu nakon sastanka zaprimili  i Primjedbe u svezi promjene Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, a u svrhu izjednačavanja  pravnog statusa baštinskih knjižnica u vlasništvu vjerskih zajednica s pravima ostalih knjižnica u RH.
Kako se u Primjedbama radi o sadržaju predviđenom za budući Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnost, izradi kojega će se pristupiti nakon što Ministarstvo kulture imenuje Radnu skupinu za Zakon, Vijeće je zaključilo da će se o njima tada detaljno raspravljati, kao i o obradi, digitalizaciji i prezentaciji knjiga u crkvenim knjižnicama čemu treba sustavno pristupiti.

     Vezano uz problem Narodne knjižnice Gradište, koja je po otvorenju 2008. godine radila mjesec dana, a nakon odlaska djelatnice prestala s radom, istaknuto je da unatoč svim naporima i razgovorima s osnivačem kako bi se riješio problem nije bilo rezultata. Vijeće smatra da je potrebno uputiti dopis Uredu državne uprave u Vukovarsko-srijemskoj županiji da postupi prema Zakonu.

     Ravnatelj Gradske knjižnice i čitaonice „Metel Ožegović“ iz Varaždina g. Mario Šoštarić telefonski se obratio Službi za knjižničnu djelatnost i promidžbu knjige ističući da je prijavio financiranje projektne dokumentacije za novu zgradu knjižnice na program Investicijske potpore. Brine ga postoji li mogućnost da se takav program financira jer navodno se do sada to nije prakticiralo. Smatra da bi trebalo uvesti praksu financiranja projektne dokumentacije koja je preduvjet za prijavu na europske natječaje. Vijeće je podržalo stav ravnatelja Šoštarića.  

     Gradska knjižnica Zadar i Općinska knjižnica „Hrvatska čitaonica“ Bol obratile su se dopisom vezano za problem otkupa knjiga koje dobivaju od Ministarstva kulture. Ističu godinama isti problem, dobivaju knjige koje već imaju i koje su im višak, a nemaju prostora u spremištima. Pitaju postoji li mogućnost da tu građu proslijede knjižnicama u svojoj županiji koje za njima imaju potrebu. Vijeće smatra da se problem mjere otkupa knjiga treba razmotriti u cjelini te da se može prihvatiti prijedlog knjižnica iz Zadra i Bola s naglaskom na tome da sve mora biti jasno i razvidno evidentirano.

     Članica Vijeća Udiljak-Bugarinovski istaknula je da će svima dostaviti MOZVAG tablice i link na Javnu raspravu o standardima i postupku reakreditacije visokih učilišta kako bi se Vijeće moglo očitovati svojim prijedlozima i podrškom knjižničarima u sustavu znanosti i visokog obrazovanja.   

     Udiljak Bugarinovski također je izvijestila Vijeće o zaključku Stručnog odbora HKD-a, (10.2.2017),  da se utvrdi/analizira koje baze podataka su interesantne korisnicima školskih i narodnih knjižnica kako bi se potaknulo osiguravanje pristupa i iz tih knjižnica, slijedom načela knjižničarske struke da je svekolika građa dostupna svim korisnicima. Vijeće je primilo informaciju i očekuje da Stručni odbor proslijedi materijal za raspravu.


Sjednica je završila u 13 sati.
                                                                                 predsjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća
                                                                                         prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić



Bilješku sastavila: Ivana Lacković,
viša stručna savjetnica




18. sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća održana u Ministarstvu kulture
9. studenoga i 15. studenoga 2016. godine u 9:30 sati

 
     Na sjednici su bile nazočne predstavnica Ministarstva kulture u HKV-u i njegova predsjednica Tatjana Aparac-Jelušić, predstavnice Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Mladenka Jukić i Ivana Pavlaković, predstavnice Hrvatskoga knjižničarskog društva Dunja Holcer, Zrinka     Udiljak Bugarinovski i Blaženka Peradenić-Kotur te predstavnica Rektorskoga zbora Tea Grujić. Dijelu sjednice nazočile su glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petrić i Veronika Čelić-Tica u ime Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a.
     Iz Ministarstva kulture nazočili su načelnica Sektora za književno-nakladničku i knjižničnu djelatnost Dubravka Đurić Nemec (dio sjednice), iz Službe za knjižničnu djelatnost i promidžbu knjige voditeljica Jelena Glavić-Perčin, više stručne savjetnice Ivana Lacković i Ana Dadić.
 
Za sjednicu je predložen sljedeći
 
DNEVNI RED:
 
1. Usvajanje dnevnoga reda 18. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
2. Rasprava o prijedlozima programa knjižnične djelatnosti za 2017. godinu prispjelima na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi
3. Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća
4. Razno
 
Ad 1) Usvajanje dnevnoga reda 18. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
 
     Dnevni je red jednoglasno usvojen. Predsjednica Vijeća predložila je da predstavnica Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a obrazloži prijedloge Povjerenstva prije rasprave o programima. To je jednoglasno prihvaćeno i time je točka 3. postala točka 2.
 
 
Ad 2) Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u 
          knjižničarskoj struci HKV-a
 
     Čelić-Tica je u ime Povjerenstva predstavila kandidate i iznijela prijedloge za dodjelu viših stručnih zvanja.
 
     Za dodjelu zvanja višega knjižničara pristigle su dvije molbe:
 
1. Gordana Gašo
2. Vedrana Kovač Vrana.     
 
     Za dodjelu zvanja knjižničarskoga savjetnika pristigle su tri molbe:
 
1. Sanja Vukasović Rogač
2. Dijana Machala
3. Sanda Hasenay.
 
     Vijeće je jednoglasno usvojilo Izvješće Povjerenstva s 8. sjednice toga tijela održane 3. studenoga 2016. godine i prihvatilo predložena zvanja.
 
 
Ad 3) Rasprava o prijedlozima programa knjižnične djelatnosti za 2017. godinu
          prispjelima na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi
 
     Predsjednica Vijeća je predložila dogovor o načinu rada Vijeća i podsjetila na izraženo negodovanje zbog toga što su prethodne godine ukinuta sredstva Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. 
 
     Pavlaković je naglasila da u pojedinim slučajevima lokalna zajednice ne želi pratiti sredstva koja izdvaja Ministarstvo kulture i voditi brigu o knjižnici, a u drugim slučajevima to je zbog loše gospodarske situacije.
 
     Na temelju Poziva za predlaganja programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2017. godinu prispjelo je 330 prijava, od čega: 210 programa za nabavu knjižne i neknjižne građe, 89 programa akcija i manifestacija u knjižničnoj djelatnosti, 16 programa za razvojne programe i projekte te 15 programa u kategorijiostalo“.
 
     Prijavu na temelju Poziva u roku nije poslalo 12 knjižnica te je Vijeće odlučilo o tome raspravljati nakon što raspravi programe pristigle u roku Poziva.       
  
      Vijeće je jednoglasno odlučilo da će prvo raspraviti programe nabave knjižne i neknjižne građe sukladno kriterijima za vrednovanje programa:
 
      - pozitivna ocjena izvršenja programa za prethodnu godinu vezano uz sve podmirene obveze prema Ministarstvu kulture
      - posebnost županijskih matičnih knjižnica koje su, na temelju Zakona o knjižnicama i Pravilnika o matičnoj djelatnosti, nositelji i pokretači knjižnične djelatnosti u područjima svoje matičnosti
      -  broj stanovnika određenoga područja na kojemu djeluje knjižnica
      -  broj članova knjižnice
      -  broj knjiga u fondu pojedine knjižnice
      -  obrtaj fonda knjižnice (broj posudbi u knjižnici i izvan knjižnice)
      -  broj virtualnih posjeta knjižnici
      -  raspoloživ prostor knjižnice
      -  broj stručnih djelatnika
      -  usklađenost sa Standardima za narodne knjižnice
      -  proširenje djelatnosti
      -  osamostaljenje
      -  pokretanje pozitivnih promjena u knjižničarstvu
      -  zapaženo djelovanje u lokalnoj zajednici
      - jednakomjerno ulaganje osnivača knjižnice, županije, vlastitoga ili sponzorskoga prihoda i Ministarstva kulture − 50:50
      - u slučaju kada knjižnica djeluje na područjima od posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i otocima, omjer sredstava osnivača županije, vlastitoga ili sponzorskoga prihoda i Ministarstva kulture može biti 30:70
      - u slučaju kada je osnivač prethodne godine uložio sredstva u infrastrukturu knjižnice koja je time značajno povećala prostor i proširila program, omjer sredstava osnivača županije, vlastitoga ili sponzorskoga prihoda i Ministarstva kulture može biti 30:70
      - inicijalna sredstva novim, tek osnovanim, knjižnicama
      - dodatna sredstva knjižnicama koje imaju bibliobusnu službu.
 
     Vijeće je nakon sadržajne rasprave za podržane programe dalo prijedlog iznosa sredstava za nabavu knjižne i neknjižne građe. Predložilo je sredstva za 216 programa (204 pristigla u roku i 12 naknadno pristiglih).
 
     Vezano uz program Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu „Otkup rukopisne ostavštine hrvatske skladateljice Ivane Lang“, Vijeće je predložilo da se Ministarstvu kulture sugerira osiguravanje godišnjih sredstava za financiranje otkupa vrijedne hrvatske baštine i otkupa zbirki uglednih hrvatskih kulturnih djelatnika i znanstvenika.
 
     Nastavak sjednice dogovoren je za 15. studeni 2016. u 9.30 sati u Ministarstvu kulture.
 
     Prvi dio sjednice završio je u 14 sati.
 
     Sjednica je nastavljena 15. studenoga 2016. u Ministarstvu kulture u 9.30 sati.
 
     Predsjednica Vijeća predložila je da se raspravljaju redom: akcije i manifestacije u knjižničnoj djelatnosti, razvojni programi i projekti te programi kategorije „ostalo“, što je i prihvaćeno.
 
     Naglasila je da su u kategoriji akcija i manifestacija u knjižničnoj djelatnosti brojni prijavljeni programi u smislu predstavljanja knjiga te plaćanja honorara autorima za dolazak na predstavljanje knjige. Smatra da bi te honorare trebali snositi nakladnici za svoje autore, što je prihvaćeno kao stav Vijeća po toj temi.
 
     Za dio programa koji su bili prijavljeni u kategoriji akcija i manifestacija Vijeće smatra da svojim sadržajem pripadaju u kategoriju razvojnih programa i projekata, a vrijedi i obratno. Također za pojedine programe iz kategorije „ostalo“ smatra da sadržajno pripadaju ili u akcije i manifestacije u knjižničnoj djelatnosti ili u razvojne programe i projekte. Vijeće je mišljenja da je kao i prošle godine predloženo malo razvojnih programa.
 
     Vijeće je naglasilo da iz sadržaja pojedinih prijavljenih programa nije vidljivo što se želi postići te da predlagatelji nisu uvijek sigurni za koju programsku djelatnost prijavljuju program.    
 
     Predsjednica Vijeća je istaknula da program Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu „Centar za stalno stručno usavršavanje“ treba konačno postaviti na druge osnove, uključiti sveučilišne odjele/odsjeke (Zadar i Osijek) kao partnere kojima bi trebalo omogućiti da sudjeluju u programskome odboru, oblikovanju i provedbi programa. Važno je osuvremeniti ponudu tečajeva te ponuditi webinare s novim temama kojima bi se pratio razvoj djelatnosti u svijetu i u Hrvatskoj te omogućilo osobama u udaljenim mjestima i onima koji su jedini djelatnik knjižnice da radi tečaja ne trebaju dolaziti u Zagreb ili veća središta.
 
     Za program Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu „Nacionalna normativna baza na webu“ istaknuto je da nije dovoljno jasno obrazložen u prijavnici. Vijeće je zauzelo stav da podržava program, ali da ga se ne može u ovoj godini financirati jer u prijavi nisu razrađene ključne stavke. Vijeće također smatra da je predlagatelju potrebno uputiti dopis i predložiti da za iduću godinu zatraži sredstva za izradu idejnoga projekta s jasnim ciljem, sudionicima, metodologijom i načinom vrednovanja.
 
     Vijeće je raspravljalo o prijavljenim programima te je za prihvaćene programe odredilo sredstva:
 
- 77 programa u kategoriji akcija i manifestacija u knjižničnoj djelatnosti i
- 10 programa u kategoriji razvojnih programa i projekata.
 
     Vijeće je ponovno pregledalo iznose predviđene za nabavu knjižne i neknjižne građe te je određeni broj iznosa korigiralo kako bi raspodjela sredstava bila u skladu s kriterijima za dodjeljivanje potpora i raspoloživim sredstvima.
 
     Vijeće je raspravljalo i o kriterijima za dodjelu sredstava i predložilo da se za iduću godinu pripreme kriteriji prema kojima bi knjižnice bile razvrstane po tipovima sukladno Standardima za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (NN 58/99). Za svaki od sedam tipova knjižnice bio bi predviđen najmanji i najveći iznos sredstava, a unutar tipova razmatrali bi se podatci o knjižnicama prema sadašnjim kriterijima, u skladu s kojima bi se predložila sredstva za potporu.   
 
Ad 3) Razno
 
     Nastavno na dopis Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a vezano uz predmet Prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (NN 28/11, 16/14 i 60/14), Vijeće je jednoglasno zauzelo stav da se on konačno objavi.
 
Sjednica je završila u 14.30 sati.
 
Zapisnik sastavila:
Ivana Lacković, viša stručna savjetnica
 
 
                                                                   predsjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća
 
                                                                              prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić




17. sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća održana u Ministarstvu kulture
27. rujna 2016. u 9 sati i 30 minuta
 
     Na sjednici su bile nazočne predstavnica Ministarstva kulture u HKV-u i njegova predsjednica prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, predstavnice Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta gđa Ivana Pavlaković i gđa Mladenka Jukić te predstavnice Hrvatskoga knjižničarskog društva dr. sc. Dunja Holcer i mr. sc. Blaženka Peradenić-Kotur. U ime Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu sjednici je nazočila dr. sc. Tinka Katić, pročelnica Hrvatskog zavoda za knjižničarstvo. Također, sjednici je nazočila zamjenica  predsjednice Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a gđa Veronika Čelić-Tica.

     Iz Ministarstva kulture bili su nazočni načelnik Sektora za normativne i upravno-pravne poslove mr. sc. Tomislav Jelić, dijelu sjednice, načelnica Sektora za književno-nakladničku i knjižničnu djelatnost gđa Dubravka Đurić Nemec te iz Službe za knjižničnu djelatnost voditeljica gđa Jelena Glavić-Perčin i viša stručna savjetnica gđa Ana Dadić.
     Iz opravdanih razloga sjednici nisu nazočile predstavnica Rektorskog zbora gđa Tea Grujić i predstavnica Hrvatskoga knjižničarskog društva gđa Marijana Mišetić.
 
Predsjednica Vijeća otvorila je sjednicu i predložila sljedeći
 
DNEVNI RED:
1.    Dogovor oko postupanja u vezi Strategije hrvatskoga knjižničarstva 2016.-2020. i Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti
2.    Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a
3.    Razno
 
Dnevni red sjednice jednoglasno je prihvaćen.

AD 1) Dogovor oko postupanja u vezi Strategije hrvatskoga knjižničarstva 2016.-2020. i Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti

     Predsjednica Vijeća sazvala je sjednicu jer smatra da je potreban dogovor svih članica oko daljnjeg postupanja u vezi Strategije hrvatskoga knjižničarstva 2016.-2020. i Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, te utvrđivanja jasnog stava Vijeća oko ovih pitanja koja su od posebne važnosti za razvoj knjižničarske struke.

     Vijeće nije zadovoljno načinom i brzinom kojom se obavljaju poslovi vezani za strateške dokumente neophodne za razvoj knjižničarske struke te je nakon konstruktivne i opsežne rasprave, u kojoj su sudjelovali svi prisutni, zaključilo da je potrebno uputiti dopis ministru u kojemu će zatražiti njegovu hitnu reakciju u rješavanju navedenih problema.
 
AD 2) Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a

     Čelić-Tica je u ime Povjerenstva predstavila kandidate i iznijela prijedloge za dodjelu viših stručnih zvanja.

     Za dodjelu zvanja višeg knjižničara pristigle su dvije molbe:
1.    Bernarda Kos
2.    Renata Petrušić

     Za dodjelu zvanja knjižničarskog savjetnika pristigle je jedna molba:
1.    dr. sc. Grozdana Sirotić

     Vijeće je jednoglasno usvojilo izvješće Povjerenstva sa 7. sjednice tog tijela održane  15. srpnja 2016. godine i prihvatilo predložena zvanja.
 
AD 3) Razno
  • Holcer je još jedanput pozvala prisutne da prisustvuju 41. skupštini Hrvatskoga knjižničarskog društva koja će održati od 12. do 15. listopada 2016. godine u Primoštenu.
  • Holcer je izvijestila prisutne da će HKD u suradnji s inicijativom Public Libraries 2020 i drugim predstavnicima nacionalnih knjižničarskih udruga 18. i 19. listopada  2016. godine održati sastanak u Europskome parlamentu na kojem će upoznati zastupnike s važnom ulogom koju narodne knjižnice imaju u društvu.
  • Đurić Nemec izvijestila je prisutne da Udruga knjižnica „Konzorcij Crolist“ ima novu predsjednicu, ravnateljicu Sveučilišne knjižnice u Rijeci Senku Tomljanović te da Udruga nastavlja rad na skupnom katalogu.





16. sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća održana u Ministarstvu kulture
25. svibnja 2016. godine u 12:00 sati i 2. lipnja 2016. u 9.30 sati
 
 
     Prvom su dijelu sjednice nazočile predstavnica Ministarstva kulture u HKV-u i njegova predsjednica Tatjana Aparac-Jelušić, predstavnice Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Mladenka Jukić i Ivana Pavlaković, predstavnice Hrvatskoga knjižničarskog društva Dunja Holcer, Marijana Mišetić i Blaženka Peradenić-Kotur te predstavnica Rektorskoga zbora Tea Grujić. Sjednici je također nazočila glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petrić, a dijelu sjednice Veronika Čelić-Tica u ime Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a.
     Iz Ministarstva kulture bile su nazočne načelnica Sektora za književno-nakladničku i knjižničnu djelatnost Dubravka Đurić Nemec, iz Službe za knjižničnu djelatnost i promidžbu knjige voditeljica Jelena Glavić-Perčin, više stručne savjetnice Ivana Lacković i Ana Dadić i stručna savjetnica Sanja Klisurić te viša upravna savjetnica iz Uprave za pravne i financijske poslove Nikolina Šipić Pahanić.
 
Za sjednicu je predložen sljedeći
 
DNEVNI RED:
 
1.   Usvajanje dnevnog reda 16. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
2.   Anketa o e-posudbi u narodnim knjižnicama koju je provela Služba za knjižničnu djelatnost i promidžbu knjige
3.   Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu: Izmjene Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
4.   Izvješće o radu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2015. godinu
5.   Predstavka o radu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
6.   Dopis: Upit M. Rašić vezano za polaganje stručnog ispita u knjižničarskoj struci – na zahtjev, očitovanje Sektora za normativne i upravno-pravne poslove Ministarstva kulture
7.   Izvješće o sastanku u Ministarstvu kulture s temom: Dogovor u vezi izvanrednih studija iz informacijskih i komunikacijskih znanosti - smjer bibliotekarstvo/knjižničarstvo
8.   Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća
9.   Hrvatsko knjižničarsko društvo: Pokretne knjižnice – programska podloga 
10. Razno
 
Ad 1) Usvajanje dnevnoga reda 16. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
 
     Predsjednica Vijeća predložila je da se 8. točka dnevnoga reda stavi kao 2. točka kako bi Veronika Čelić-Tica u ime Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a prva mogla podnijeti izvješće.
 
     Dnevni je red jednoglasno usvojen.
 
 
Ad 2) Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u  knjižničarskoj struci HKV-a
 
     Čelić-Tica je u ime Povjerenstva predstavila kandidate i iznijela prijedloge za dodjelu viših stručnih zvanja.
 
     Za dodjelu zvanja višeg knjižničara pristigle su četiri molbe:
 
1.  Giunio Kluk
2.  Anamarija Starčević Štambuk
3.  Branka Marijanović
4.  Ana Vukadin
           
     Za dodjelu zvanja knjižničarskog savjetnika pristigle su dvije molbe:
 
1.  Danijela Getliher
2.  Milka Tica
 
     Vijeće je jednoglasno usvojilo izvješće Povjerenstva sa 6. sjednice tog tijela održane  6. svibnja 2016. godine i prihvatilo predložena zvanja.
 
     Prije prelaska na sljedeću točku dnevnog reda predsjednica Vijeća obavijestila je prisutne da je neposredno prije sjednice zajedno s gospođom Đurić Nemec, načelnicom Sektora za književno-nakladničku i knjižničnu djelatnost i gospođom Glavić-Perčin, voditeljicom Službe za knjižničnu djelatnost i promidžbu knjige bila pozvana na sastanak kod zamjenice ministra Ane Lederer.
     Predsjednica Vijeća izvijestila je kako je vezano uz dva ključna pitanja, pitanje Strategije hrvatskoga knjižničarstva 2016. – 2020 i pitanje Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, zamjenica ministra potvrdila da će Strategiju nakon iščitavanja sa svim obrazloženjima s e-rasprave uputiti u daljnju proceduru i da će u dogovoru s Upravom za pravne i financijske poslove potaknuti da Zakon također krene u daljnju proceduru. Predsjednica Vijeća ukazala je i na problem položaja knjižnične djelatnosti i Vijeća unutar Ministarstva kulture prema kojem Vijeće nema uvida u odluke koje se donose na drugim povjerenstvima unutar Ministarstva kulture. Također je ukazala na manjkavosti modela otkupa knjiga i potrebu preispitivanja postojećeg modela na osnovi čega bi se pristupilo promjeni koja bi bila najpovoljnija za položaj knjižnica ne uzimajući u obzir položaj nakladnika. Nadalje, založila se i za potrebu ponovnog razmatranja odluke o neodjeljivanju sredstava za programe CSSU-a i izrade nacionalnog kataložnog pravilnika, jer je Vijeće predložilo financiranje tih projekata zbog njihove iznimne važnosti na nacionalnoj razini, istaknuvši pritom da nije riječ o redovnoj djelatnosti NSK-a, već o razvojnim projektima u kojima sudjeluju i druge knjižničarske i akademske ustanove i tijela.
  
 
Ad 3) Anketa o e-posudbi u narodnim knjižnicama koju je provela Služba za knjižničnu djelatnost i promidžbu knjige
 
     Viša stručna savjetnica iz Službe za knjižničnu djelatnost i promidžbu knjige Ana Dadić izvijestila je prisutne kako je upitnik poslan u siječnju 2016. na adrese svih narodnih knjižnica u Hrvatskoj, a cilj je bio saznati nude li knjižnice uslugu posudbe e-knjige, koju vrstu platforme koriste te koliko i kakvih vrsta čitača.
     Od 209 knjižnica na koje je upitnik poslan, 153 knjižnice odnosno 73% knjižnica je odgovorilo na 12 postavljenih pitanja.
     Zaključak je kako je usluga posudbe u e-knjiga u hrvatskim narodnim knjižnicama tek u začetku. Samo 14,4% narodnih knjižnica nudi određeni oblik posudbe e-knjiga, a od tog postotka čak 81,8% odnosi se na osnovni oblik korištenja e-knjiga posudbom e-uređaja u knjižnici ili izvan nje. Samo 2 knjižnice nude posudbu e-knjiga putem platformi, jedna u suradnji sa slovenskom, a jedna s talijanskom knjižnicom.
     Zanimljivo je da preko 50% narodnih knjižnica ima u planu uvođenje određenog oblika posudbe e-knjiga u idućih godinu dana, dok 14,2% planira posudbu putem platforme.
Iako gotovo pola ispitanih knjižničara ne zna (39,9%) ili čak misli da e-knjiga ne bi privukla nove korisnike u knjižnice (6,5%), čak 75,7 % knjižničara spremno je u slučaju uvođenja usluge posudbe e-knjiga dio sredstava namijenjenih za nabavu tiskanih knjiga prenamijeniti za nabavu ili pristup e-knjigama.
 
     Dadić smatra kako je upravo iz tog razloga potrebno na nacionalnom nivou, kroz suradnju države i struke, osmisliti sustav za posudbu e-knjiga uspostavom platforme za nabavu, obradu, pohranu i posudbu e-knjiga za sve narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj, a ne pojedinačno.
 
     Đurić Nemec se nadovezala na podneseno izvješće rekavši kako je o toj analizi izvijestila na sastanku NAPLE-a održanom prije dva tjedna i kako smatra da su rezultati ankete s obzirom na objektivno stanje ohrabrujući i vrlo korisni za strateško promišljanje budućeg modela koji treba osmisliti na široj stručnoj osnovi.
 
     Mišetić je naglasila kako analiza nudi vrijedne podatke, ali ne treba smetnuti s uma kako je e-knjiga isključivo informatička usluga i kao takva ovisi o načelnom i pojedinačnom stavu nakladnika i traži ulaganje cijele zajednice. Rješenje vidi u izgradnji cjelovite nacionalne platforme.
  
 
Ad 4) Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu: Izmjene Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
 
     Predsjednica Vijeća otvara raspravu na temu Prijedloga izmjena i dopuna Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci koji je uputila NSK.
Iznijela je 3 sadržajne primjedbe:
- nije nužno unositi u Pravilnik da se jedan član ispitnog povjerenstva bira iz redova NSK-a
- umjesto što se navodi da Ministarstvo kulture utvrđuje visinu naknade i troškova stručnog ispita na prijedlog NSK-a trebalo bi stajati na prijedlog HKV-a
- treba izričito staviti da sredstva naknade snosi poslodavac
     Povela se rasprava vezano uz treću primjedbu i odlučeno je da se rečenica oblikuje tako da glasi: ˝ Troškove stručnog ispita snosi poslodavac. Ukoliko pristupnik nije u radnom odnosu, troškove stručnog ispita, pristupnik može snositi sam.˝
 
     Zaključeno je da Vijeće prihvaća Prijedlog NSK-a da se ide u izmjene Pravilnika s tim da se uvaže gore navedene tri sadržajne primjedbe.
 
  
Ad 5) Izvješće o radu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2015. godinu
 
     Nakon provedene rasprave, Vijeće je odlučilo kako prihvaća Izvješće uz sljedeće napomene:
 
- da se ustraje na zaključku i preporuci da NSK postavi planiranje i provedbu djelatnosti koristeći primjerene radne procese i upravljačke metode,
- da se ustraje na zaključku i preporuci da NSK uvede sustav za praćenje kvalitete rada i vrednovanje usluga,
- da se od Vlade traži obrazloženje razloga sustavnog smanjivanja sredstava za djelovanje NSK-a te ukaže na nužnost povećanja sredstava za nabavu građe i upravljanje zbirkama
- da se ustraje na zaključku i preporuci o pravičnom sudjelovanju u financiranju aktivnosti vezanih uz obrazovanje i znanost, s jedne strane, i općedruštvenih i kulturoloških zadaća, s druge strane.
- da HKV raspravi novi organizacijski model NSK-a i dostavi svoje mišljenje ministru
- da se ustraje na traženju da NSK dostavlja HKV-u i svoje godišnje planove i strateške dokumente na uvid i raspravu
- liste obveznog primjerka koji NSK distribuira treba upotpuniti  s utvrđenom pojedinačnom cijenom obveznog primjerka  (Grujić naglasila da na problem upozorava od 2009., ali je on prisutan oduvijek)
 
           
Ad 6) Predstavka o radu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu informacija o nemogućnosti financiranja nabave protupožarnog sustava s pozicije knjižnične djelatnosti
 
     Glavić-Perčin pročitala je dopis koji je Služba za knjižničnu djelatnost i promidžbu knjige uputila Kabinetu Ministarstva kulture u kojemu stoji da unatoč razumijevanju težine i važnosti rješavanja problema zamjene sustava protupožarne zaštite u NSK – Halon 1301, unatoč svim dogovorima koji su postignuti, a o kojima smo pismeno obaviješteni u više navrata od strane NSK-a u Zagrebu te Ministarstva zaštite okoliša i prirode, ne postoji zakonsko uporište kojim bi se s proračunske pozicije, na aktivnosti A781003 Programi knjižnične djelatnosti mogla financirati protupožarna zaštita u NSK-Halon 1301.
 
     NSK je dopis vezan uz zamjenu protupožarnog sustava u međuvremenu uputila Upravi za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture.
 
     Zaključeno je kako će Vijeće u očitovanju o Izvješću o radu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2015. godinu od Vlade Republike Hrvatske zatražiti hitnu intervenciju po pitanju rješavanja problema financiranja protupožarnog sustava zbog mogućih razmjera katastrofe i nepovratnog uništenja hrvatske pisane kulturne baštine.
  
     Prvi dio sjednice je završio u 14:30 sati, a nastavak je dogovoren za četvrtak, 2.6.2016. u 9:30.
  
     Drugom su dijelu sjednice nazočile predstavnica Ministarstva kulture u HKV-u i njegova predsjednica Tatjana Aparac-Jelušić, predstavnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Mladenka Jukić, predstavnica Hrvatskoga knjižničarskog društva Blaženka Peradenić-Kotur te predstavnica Rektorskoga zbora Tea Grujić.
      Iz Ministarstva kulture bile su nazočne načelnica Sektora za književno-nakladničku i knjižničnu djelatnost Dubravka Đurić Nemec, iz Službe za knjižničnu djelatnost i promidžbu knjige voditeljica Jelena Glavić-Perčin, više stručne savjetnice Ivana Lacković i Ana Dadić i stručna savjetnica Sanja Klisurić te viša upravna savjetnica iz Uprave za pravne i financijske poslove Nikolina Šipić Pahanić.
     Iz opravdanih razloga sjednici nisu nazočile predstavnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Ivana Pavlaković, predstavnice Hrvatskoga knjižničarskog društva Dunja Holcer i Marijana Mišetić te glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petrić.
 
     Predsjednica Vijeća otvorila je nastavak sjednice i predložila sljedeći
 
DNEVNI RED:
 
11. Usvajanje dnevnog reda nastavka 16. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
12. Dopis: Upit M. Rašić vezano za polaganje stručnog ispita u knjižničarskoj struci – na zahtjev, očitovanje Sektora za normativne i upravno-pravne poslove Ministarstva kulture
13. Izvješće o sastanku u Ministarstvu kulture s temom: Dogovor u vezi izvanrednih studija iz informacijskih i komunikacijskih znanosti - smjer bibliotekarstvo/knjižničarstvo
14. Hrvatsko knjižničarsko društvo: Pokretne knjižnice – programska podloga 
15. Razno
 
Ad 1) Usvajanje dnevnoga reda nastavka 16. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
 
Predsjednica Vijeća izvijestila je da je predstavnica Rektorskoga zbora Tea Grujić ministru kulture podnijela ostavku na članstvo u radnoj grupi za izradu Akcijskog plana Strategije hrvatskog knjižničarstva 2015. – 2020. te istaknula da HKV treba predložiti novoga člana Povjerenstva.
Dnevni red je prihvaćanjem ove dopune jednoglasno usvojen.
 
 
Ad 2) Dopis: Upit M. Rašić vezano za polaganje stručnog ispita u knjižničarskoj struci – na zahtjev, očitovanje Sektora za normativne i upravno-pravne poslove Ministarstva kulture
 
Vezano uz predmetni upit, Vijeće je zaključilo kako će uputiti dopis Sektoru za normativne i upravno-pravne poslove i kako će se prema osobama kojima je gospođa Rašić uputila predmetni upit očitovati s objašnjenjem temeljem kojega predstavku gospođe Rašić smatra potpuno neutemeljenom.
 
 
Ad 3) Izvješće o sastanku u Ministarstvu kulture s temom: Dogovor u vezi izvanrednih studija iz informacijskih i komunikacijskih znanosti - smjer bibliotekarstvo/knjižničarstvo
 
Predsjednica Vijeća je izvijestila da je na sastanku održanom 29. travnja 2016. dogovoreno da će sva tri odsjeka/odjela za informacijske znanosti na kojima se izvode programi iz knjižničarstva u roku od mjesec dana dostaviti svoje prijedloge. Budući da su prijedlozi službeno dostavljeni, članice Vijeća upoznate su sa sadržajem dopisa  u kojemu se slijedom navedenih prijedloga traži hitna izmjena Pravilnika.
 
Vijeće je zaključilo da se prihvaćaju sve predložene izmjene odsjeka/odjela te  prijedlog NSK-a za izmjenama Pravilnika vezano uz provođenje stručnih ispita te da se sve predložene izmjene unesu u obliku u kojemu su prihvaćene nakon rasprave.  Prijedlog Vijeća će se zajedno s kopijama upućenih prijedloga izmjena i izvoda zapisnika sa sjednice uputiti Sektoru za normativne i upravno-pravne poslove na daljnje postupanje.
 
 
 
Ad 4) Hrvatsko knjižničarsko društvo: Pokretne knjižnice – programska podloga 
 
Povela se rasprava o dostavljenom materijalu o pokretnim knjižnicama. Istaknuti su veliki napori matičnih službi i narodnih knjižnica koje stalno obilaze lokalne sredine i lokalnim vlastima ukazuju na potrebu financiranja pokretnih knjižnica.
Kao glavni problemi istaknuti su nabava i održavanje vozila.
Zaključak Vijeća je da se ministru uputi pismo u kojemu će se iz dostavljenog materijala izvući najvažnije te istaknuti da je struka jedinstvena i u potpunosti podržava inicijative i upućene zaključke vezano uz jačanje mreže pokretnih knjižnica. Od gospodina ministra će se zatražiti njegova podrška.
Također će se zatražiti od pomoćnika ministra Blaža Žilića da sazove sastanak na kojemu će s predstavnicima Vijeća raspraviti modalitete učinkovitije organizacije djelatnosti vezano uz sve knjižnične programe te  mu ukazati na važnost i potrebu financiranja pokretnih knjižnica i matične djelatnosti u Hrvatskoj.
 
 
Ad 5) Razno 
 
  • Predsjednica Vijeća izvijestila je prisutne o dopisu kojim je Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti u Zagrebu predložilo dr. sc. Anu Barbarić u Povjerenstvo za izradu novog Pravilnika.
  • Vijeće je obaviješteno o zaprimanju upita mailom kojim se traži informacija o pristupanju diplomiranog bibliotekara koji je poslove obavljao temeljem ugovora o djelu polaganju stručnog ispita za diplomiranog knjižničara. Vijeće je zaključilo da se upit proslijedi Sektoru za normativne i upravno-pravne poslove koji će ponuditi relevantno pravno tumačenje.
  • Vezano uz ostavku Tee Grujić na članstvo u radnoj grupi za izradu Akcijskog plana Strategije hrvatskog knjižničarstva 2015. – 2020. Vijeće je zaključilo kako ne može odlučiti o zamjeni, već će zatražiti prijedloge i o zamjeni odlučiti na sljedećoj sjednici.
  • Vezano uz zahtjev NSK-a za financiranjem Obilježavanja 450. obljetnice Sigetske bitke, zaključeno je da će Vijeće uputiti prijedlog ministru da se financira izložba s 30.000,00 kn. Predlaže se da se NSK za financiranje izrade bibliografije kao znanstvenog dijela obrati MZOS-u, a za digitalizaciju Odjelu za digitalizaciju Ministarstva kulture.
  • Vezano uz molbu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli za potporom za ustupanje prostora bivše vojne knjižnice Doma hrvatskih branitelja za smještaj recentne knjižnične građe, Vijeće je odlučilo da će uputiti pismo podrške s naglaskom na važnosti zaštite kulturne baštine.
  • Vezano uz Suglasnost za upis knjižnične djelatnosti bolničkih ustanova u sudski registar djelatnosti Republike Hrvatske, Vijeće je obaviješteno o odgovoru Sektora za normativne i upravno-pravne poslove Komisiji za bolničke knjižnice HKD-a.
  • Vezano uz dopis NSK-a i Filozofskog fakulteta u Zagrebu i imenovanje radnih skupina za podzakonske akte, Vijeće je odlučilo pričekati dok ne bude poznato  vrijeme donošenja Strategije i Zakona.
  • Nakon što je obaviješteno o imenovanju Radne skupine za izradu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, Vijeće je jednoglasno donijelo zaključak o potrebi da se ukaže na nužnost sustavnog konzultiranja struke prilikom djelovanja Radne skupine.
 
Sjednica je završila u 12:15 sati.
 
Zapisnik sastavila:
Sanja Klisurić, stručna savjetnica
                                                                 

predsjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća
    
     prof. dr. sc. Tatjana Aparac Jelušić



 



Zapisnik 14. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća održane u Ministarstvu kulture
26. veljače 2016. godine u 9:30 sati


     Na sjednici su bile nazočne predstavnica Ministarstva kulture u HKV-u i njegova predsjednica Tatjana Aparac-Jelušić, predstavnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Mladenka Jukić te predstavnice Hrvatskoga knjižničarskog društva Dunja Holcer i Blaženka Peradenić-Kotur. Sjednici je također nazočila glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petrić, a dijelu sjednice predsjednica Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a dr. sc. Marina Vinaj.
     Iz Ministarstva kulture bili su nazočni ministar dr. sc. Zlatko Hasanbegović, na dijelu sjednice, te iz Službe za knjižničnu djelatnost voditeljica Jelena Glavić-Perčin, više stručne savjetnice Ivana Lacković i Ana Dadić, stručna savjetnica Sanja Klisurić te vježbenik Ivan Božić.
     Iz opravdanih razloga sjednici nisu nazočile predstavnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Ivana Pavlaković, predstavnica Hrvatskoga knjižničarskog društva Marijana Mišetić te predstavnica Rektorskoga zbora Tea Grujić.

Za sjednicu je predložen sljedeći

DNEVNI RED:

1. Usvajanje dnevnoga reda 14. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
2. Obavijest o sastanku predsjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća s Tomislavom Jelićem, načelnikom Sektora za normativne i upravno-pravne poslove, Dubravkom Đurić Nemec, načelnicom Sektora za književno-nakladničku i knjižničnu djelatnost, i Kristinom Vlašiček Novoselec, voditeljicom Službe za normativne poslove u kulturi i medijima iz Ministarstva kulture
3. Imenovanja radnih skupina za podzakonske akte
4. Prijedlog Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu: Sporazum o suradnji u organizaciji i provođenju stručnih ispita na području knjižničarstva ‒ mišljenje Sektora za normativne i upravno-pravne poslove
5. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu: Izvješće glavne ravnateljice o zatečenom stanju u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu
6. Pravilnik o unutarnjem ustroju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu – obavijest
7. Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća
8. Razno.


Ad 1) Usvajanje dnevnoga reda 14. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća

     Predsjednica Vijeća predložila je da se 7. točka dnevnoga reda stavi kao 2. točka kako bi predsjednica Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a Marina Vinaj, koja je zbog obveza morala ranije napustiti sjednicu, mogla podnijeti izvješće. Također je predložila da se 3. točka prebaci pod točku 7. Razno, ali i da se o njoj detaljno raspravi na idućoj sjednici budući da do sjednice nisu stigli nikakvi prijedlozi za imenovanja radnih skupina.
    Novopredloženi dnevni red jednoglasno je usvojen.


Ad 2) Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a

     Predsjednica Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a Marina Vinaj izvijestila je Vijeće o prijedlozima donesenima na 4. i 5. sjednici Povjerenstva, održanima 11. prosinca 2015. i 17. veljače 2016.
     Razmatrano je 10 zamolbi, a jedna zamolba nije prihvaćena jer kandidatkinja nije prikupila dovoljan broj bodova.
     Vinaj je izvijestila da se Povjerenstvo složilo o dodjeli zvanja kandidatima kako je navedeno u izvješćima te iznijela prijedlog Povjerenstva.

     Vijeće je jednoglasno prihvatilo prijedlog Povjerenstva da se za zvanje više knjižničarke predloži:
• dr. sc. Jasna Kovačević
• Nada Topić
• Dina Mašina
• mr. sc. Jasminka Mihaljević i
• Katja Matković Mikulčić,
a za zvanje knjižničarskih savjetnica:
• dr. sc. Svjetlana Mokriš
• mr. sc. Sofija Konjević
• dr. sc. Dunja Holcer i
• dr. sc. Irena Galić Bešker.

     Vinaj je prije odlaska prisutne podsjetila na već poznati problem nerazmjera traženih i skupljenih bodova u skladu s Mjerilima za ocjenjivanje stručne sposobnosti te ukazala na potrebu da se prilikom izmjene podzakonskih akata o tome povede računa.
Članice Vijeća su se složile.


Ad 3) Obavijest o sastanku predsjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća s Tomislavom Jelićem, načelnikom Sektora za normativne i upravno-pravne poslove, Dubravkom Đurić Nemec, načelnicom Sektora za književno-nakladničku i knjižničnu djelatnost, i Kristinom Vlašiček Novoselec, voditeljicom Službe za normativne poslove u kulturi i medijima iz Ministarstva kulture

     Predsjednica Vijeća izvijestila je prisutne kako je povod sazivanju sastanka bio njezino duboko nezadovoljstvo dosadašnjom suradnjom sa Sektorom za normativne i upravno-pravne poslove Ministarstva kulture oko rada na donošenju Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Nezadovoljstvo je kulminiralo činjenicom da je, usprkos tome što je u Strategiji Ministarstva kulture bilo navedeno da se novi Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti trebao naći na dnevnome redu u drugome tromjesečju 2015., bez ikakve najave i konzultacija s HKV-om, prebačen u četvrto tromjesečje kao i time što se Sektor za normativne i upravno-pravne poslove nije oglasio od rujna mjeseca kada je dobio na uvid usvojeni tekst Prijedloga Zakona.
     Na sastanku je zaključeno kako će stručnjaci iz Sektora za normativne i upravno-pravne poslove pregledati obrazac koji je propisan i u kojemu se mora obrazložiti zašto se, umjesto unošenja izmjena i dopuna u postojeći zakon, pristupa izradi novoga zakona. Zaključeno je kako će pravnici moguće dopune u obrazac unijeti do kraja siječnja 2016. godine. Nakon toga trebali su pregledati tekst Prijedloga Zakona i uskladiti ga s direktivama Europske unije. Zatim su se tekst Prijedloga Zakona i obrazac trebali uputiti novoimenovanom pomoćniku ministra kulture sa zamolbom da inicira postupak savjetovanja sa socijalnim partnerima i da se na sjednici HKV-a u veljači ministru predloži imenovanje nove radne skupine. Na sljedećoj sjednici HKV-a koncem ožujka ili početkom travnja provela bi se prema daljnjoj proceduri rasprava o Prijedlogu koji već postoji, ali koji formalno mora ići ponovno da bi se zatim Zakon postavio na mrežno mjesto e-savjetovanja, gdje bi mjesec dana bio dostupan za javnu raspravu, savjetovanje sa zainteresiranom javnošću. Nakon provedenog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću tekst Zakona u lipnju bi išao na prvo čitanje u Hrvatski sabor te u rujnu ili listopadu na drugo čitanje.
     Međutim, nakon što je predsjednica Vijeća uočila da stvari opet ne idu svojim tokom, uputila je načelnici Sektora za književno-nakladničku i knjižničnu djelatnost Dubravki Đurić Nemec pismeni upit o tome. Odgovor koji je Đurić Nemec dobila iz Sektora za normativne i upravno-pravne poslove glasio je da je obrazac napravljen i upućen u Kabinet ministra.

     Sjednici se pridružio ministar dr. sc. Zlatko Hasanbegović. Nakon upoznavanja s prisutnima i uvodnoga pozdrava rekao je kako stoji na raspolaganju vezano uz sve inicijative HKV-a. Naglasio je važnost donošenja konačnog oblika Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti te obećao sastanak s konkretnim informacijama nakon izglasavanja državnoga proračuna.
     Predsjednica Vijeća zahvalila je ministru na dolasku i ukratko iznijela problematiku vezanu uz donošenje Strategije hrvatskoga knjižničarstva 2016. ‒ 2020. i Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti.
     Iznijela je prijedlog da se kod ministra nađu predsjednici knjižničnoga, muzejskoga i arhivskoga vijeća kako bi se dogovorili o temeljnim načelima, koja bi podržavale sve tri struke na zajedničkoj izradi novih zakona, s čime se ministar složio.
    Ministar je naglasio važnost NSK-a i rekao da je otvoren za sastanak s glavnom ravnateljicom NSK-a.
    Ministar je sjednicu napustio u 10:30 sati.

    Vijeće je donijelo zaključak kako će ministru uputiti promemoriju vezanu uz dosadašnju proceduru donošenja Strategije hrvatskog knjižničarstva 2016. ‒ 2020. i Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, zatražiti sastanak te pokušati dogovoriti sastanak s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta oko položaja NSK-a, njezinog financiranja i ostalih ključnih problema o kojima se do sada na sjednicama Vijeća raspravljalo.
    Glavna ravnateljica NSK-a kao komentar na pitanje Zakona naglasila je važnost donošenja Zakona u 2016. godini zbog toga što unutarnji nadzor MZOS-a očekuje da se u NSK-u do kraja 2016. zaposle ravnatelji ili pomoćnici razdjela, a budući da tih radnih mjesta nema u sadašnjoj sistematizaciji, potrebno je donijeti izmjene u Statutu, što nije moguće bez donošenja novoga Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti.


Ad 4) Prijedlog Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu: Sporazum o suradnji u organizaciji i provođenju stručnih ispita na području knjižničarstva ‒ mišljenje Sektora za normativne i upravno-pravne poslove


     Služba za knjižničnu djelatnost i promidžbu knjige zaprimila je 23. studenoga 2015. pisano mišljenje Sektora za normativne i upravno-pravne poslove koje glasi da se položaj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, glede obavljanja poslova vezanih uz stručne ispite, treba definirati izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci.

     Nakon provedene rasprave Vijeće je zaključilo kako će NSK pristupiti izradi prijedloga za izmjenu Pravilnika o stručnim ispitima u dijelu koji se odnosi na odnos NSK-a i Ministarstva kulture i kako će nam taj Prijedlog iznijeti na sljedećoj sjednici HKV-a. O tome će pisanim putem obavijestiti Sektor za normativne i upravno-pravne poslove.


Ad 5) Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu: Izvješće glavne ravnateljice o zatečenome stanju u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu

     Glavna ravnateljica NSK-a iz Izvješća o zatečenome stanju u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu kao ključne je probleme izdvojila nedostatno financiranje, starost zgrade, visoke troškove, pogotovo troškove vode, neriješenu situaciju s knjižničnim sustavom te visoke iznose zateznih kamata.
     Glede protupožarne zaštite u NSK-u i zamjene otrovnoga plina halona, čije je financiranje u potpunosti obećao snositi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, glavna je ravnateljica naglasila da ono što je njima potrebno od Ministarstva kulture, MZOS-a i Ministarstva zaštite okoliša i prirode jest otvorena i jasna podrška budući da se radi o zaštiti nacionalne kulturne baštine.
    Predsjednica Vijeća na kraju je naglasila da je prema sadašnjem Zakonu o knjižnicama HKV najviše savjetodavno i stručno tijelo za pitanja knjižnične djelatnosti u Republici Hrvatskoj i da je svaki takav problem najbolje slati izravno HKV-u.
     HKV će svoje mišljenje i preporuku tada proslijediti izravno ministru.
     Vezano uz to, ukazano je na potrebu da svi dopisi koji pristignu u Ministarstvo kulture, a odnose se na problematiku knjižnica i knjižnične djelatnost, stignu u Službu za knjižničnu djelatnost i promidžbu knjige na znanje kako bi o njima mogao biti upoznat HKV.

Ad 6) Pravilnik o unutarnjem ustroju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu – obavijest

    Glavna ravnateljica NSK-a kratko je izvijestila da se na osnovi pravnoga zahtjeva unutarnjega nadzora MZOS-a i državne revizije prišlo izradi novog ustroja NSK-a kako bi se riješila stručna napredovanja, neriješeni koeficijenti, nepravilnosti u ugovorima i napravila reorganizacija ondje gdje je bilo potrebno. U postojećem zakonskom okviru ukinuti su odsjeci, a zadržan je model odjela kako bi djelatnici unutar svakog odjela mogli stručno napredovati. Stručno vijeće je to podržalo kao i prelazak na koordinatore poslovnih procesa.
    Na kraju je rekla da je u tijeku izrada Strategije NSK-a.

    Predsjednica Vijeća je zaključila da će Vijeće o Izvješću NSK-a za 2015. vrlo detaljno raspravljati kada ono dođe i bude uvršteno u dnevni red sjednice Vijeća.


Ad 7) Razno

a) Vijeće je obaviješteno o dopisima dviju studentica izvanrednoga diplomskog studija knjižničarstva Filozofskoga fakulteta u Zagrebu koje navode da su stekle Pravilnikom propisanih 60 ECTS-a iz temeljnih predmeta knjižničarstva i time pravo polaganja stručnog ispita. Izražavaju bojazan da im Filozofski fakultet to neće omogućiti jer nisu završile studij i stekle diplomu.
Zaključeno je da je potrebno zatražiti kolegice da dostave prijepis položenih predmeta i popis literature kako bi se iz sadržaja vidjelo jesu li položeni temeljni predmeti knjižničarstva kao i organizirati sastanak s Danielom Živković, predsjednicom Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci, kako bi se razjasnile nedoumice.

b) Vijeće je obaviješteno o dopisu gospodina Krešimira Martinovića iz Slavonskoga Broda koji traži pomoć pri otvaranju samostalne specijalne knjižnice iz područja humanističkih znanosti, polja filozofije i polja teologije.
     Zaključeno je kako ima premalo podataka za konkretan odgovor i kako mu treba odgovoriti da pošalje elaborat sa svim potrebnim podatcima.

c) Vijeće je obaviješteno o požurnici NSK-a na osnovi dopisa iz 2014. Proširenje djelatnosti NSK-a
Zaključeno je kako će se Vijeće u dopisu ministru pozitivno izraziti o inicijativi proširenja djelatnosti naglašavajući kako je to uobičajena praksa u svijetu i predložiti ministru da podrži dobivanje predmetne suglasnosti za proširenje.

d) Dunja Holcer ukratko je iznijela stav HKD-a vezano uz imenovanje radnih skupina za podzakonske akte. Navela je kako su u HKD-u održali sjednice izvršnoga i stručnog odbora na kojima su odlučili da će sudjelovati u svim aktivnostima u Ministarstvu kulture, ali uz detaljnije informacije o podzakonskim aktima.
     Glavić-Perčin obećala je da će poslati kompletnu dokumentaciju vezanu uz donošenje podzakonskih akata.

Sjednica je završila u 12:00 sati.
Zapisnik sastavila:
Sanja Klisurić, stručna savjetnica
                                                                
predsjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća
    
     prof. dr. sc. Tatjana Aparac Jelušić


 


Zapisnik 13. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća održane u Ministarstvu kulture
6. listopada 2015. godine u 10.00 sati i 26. listopada 2015. godine u 10.00 sati


     Prvom dijelu sjednice bile su nazočne predstavnica Ministarstva kulture u HKV-u i njegova predsjednica Tatjana Aparac-Jelušić, predstavnice Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Mladenka Jukić i Ivana Pavlaković, predstavnice Hrvatskoga knjižničarskog društva Marijana Mišetić i Blaženka Peradenić-Kotur te predstavnica Rektorskoga zbora Tea Grujić.
     Sjednici je također nazočila glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petrić, a dijelu sjednice članica Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a dr. sc. Zagorka Majstorović.
     Iz Ministarstva kulture bili su nazočni iz Službe za knjižničnu djelatnost voditeljica Jelena Glavić-Perčin, više stručne savjetnice Ivana Lacković i Ana Dadić, stručna savjetnica Sanja Klisurić te vježbenik Ivan Božić. Dijelu sjednice nazočili su pomoćnik ministra Vladimir Stojsavljević i voditeljica Službe za normativne poslove u kulturi i medijima Kristina Vlašiček Novoselec.
Iz opravdanih razloga sjednici nije nazočila predstavnica Hrvatskoga knjižničarskog društva Dunja Holcer.

     Za sjednicu je predložen sljedeći

DNEVNI RED:

1. Usvajanje dnevnoga reda 13. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
2. Nacrt Strategije hrvatskoga knjižničarstva 2016. – 2020.; nakon e-savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, prijedlozi i nadopune
3. Sastanak ravnatelja sveučilišnih knjižnica – obavijest
4. Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a
5. Rasprava o prijedlozima programa knjižnične djelatnosti za 2016. godinu prispjelima na temelju Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi
6. NSK u Zagrebu: Sporazum o suradnji na organizaciji i provođenju stručnih ispita na području knjižničarstva – prijedlog
7. Razno.


Ad 1) Usvajanje dnevnoga reda 13. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća

     Predsjednica Vijeća predložila je da se 4. točka dnevnoga reda stavi kao 2. točka kako bi članica Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a Zagorka Majstorović, koja je zbog obveza morala ranije napustiti sjednicu, mogla podnijeti izvješće.
     Vezano uz Raspravu o prijedlozima programa knjižnične djelatnosti za 2016. godinu, prispjelima na temelju Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi, predsjednica Vijeća predložila je da se na ovoj sjednici obrade razvojni programi, akcije, manifestacije i ostalo, a da se o prijavama o nabavi knjižne i neknjižne građe, zbog opsežnosti materijala, raspravi i odluči na nastavku sjednice.

     Dnevni je red jednoglasno usvojen.

     Vezano uz raspravu o prijedlozima programa knjižnične djelatnosti za 2016. godinu prispjelima na temelju Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi, pomoćnik ministra Vladimir Stojsavljević predložio je članicama Vijeća da o programima raspravljaju računajući da će iznosi za nabavu knjižne i neknjižne građe u 2016. godini ostati na razini 2015. godine. Zamolio je članice da prilikom odlučivanja o dodjeli sredstava stave napomenu ondje gdje osnivač knjižnice nije ispunio svoju zakonsku obvezu u osiguravanju financijskih sredstava za program nabave građe.
     Izvijestio je prisutne da je donošenje Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti zbog dugotrajne procedure predviđeno za 1. tromjesečje 2016. godine.


Ad 2) Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a

     Članica Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a Zagorka Majstorović, kao zamjena predsjednice Povjerenstva Marine Vinaj, izvijestila je Vijeće o prijedlozima donesenima 1. listopada 2015. na elektroničkoj sjednici.
Razmatrano je 6 zamolbi, a jedna zamolba nije prihvaćena jer kandidat nije prikupio dovoljan broj bodova.
Majstorović je izvijestila da se Povjerenstvo složilo o dodjeli zvanja kandidatima kako je navedeno u izvješćima te iznijela prijedlog Povjerenstva.
Vijeće je jednoglasno prihvatilo prijedlog Povjerenstva da se za zvanje više knjižničarke predloži:
• Mirta Matošić,
a za zvanje knjižničarskih savjetnica:
• Vesna Hodak
• Vikica Semenski
• Tatjana Mihalić
• Štefka Batinić.

Peradenić-Kotur je iznijela ideju o javnoj promociji viših zvanja u knjižničarstvu kojoj bi nazočio i ministar kulture. Članice Vijeća su se složile.


Ad 3) Nacrt Strategije hrvatskoga knjižničarstva 2016. – 2020.; nakon e-savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, prijedlozi i nadopune

     Predsjednica Vijeća je naglasila kako iz izvadaka s e-savjetovanja sa zainteresiranom javnošću nije jasno što je tekst rasprave, a što komentari. Stoga je istaknula kako je nužno da netko analizira tekst i napravi klasičnu usporedbu s predloškom i pristiglim primjedbama.
     Primijetila je kako je bilo samo 7 sudionika u javnoj raspravi (NSK, HKD, KGZ, Odsjek u Osijeku, Odjel u Zadru, kolege Ilija Pejić i Ljiljana Vugrinec).
     Naglasila je da su komentari manje-više afirmativni, da ima nekoliko opravdano kritičkih zamjerki, poglavito vezano uz pogreškom ispušten tekst o Misiji i Viziji, da ima konstruktivnih prijedloga, osobito vezano uz terminologiju, no isto je tako puno nekonkretnih i preopširnih sugestija koje bi trebalo s posebnom pozornosti razmotriti i unijeti u tekst na način da se točno vidi što je moguće unijeti.
     Ukazala je na začuđujuću količinu primjedbi HKD-a, čiji su članovi sudjelovali u radu na tekstu Strategije protekle dvije godine, naročito jer su izrečeni stavovi izostali u predraspravi.
     Istaknula je i kako Radna grupa prema proceduri treba odgovoriti na komentare te jasno dati do znanja da će se ono što je predlagano, a ne ide u Strategiju već u Akcijski plan, u vrijeme pripreme Akcijskog plana obvezno uzeti u obzir.
     Zaključila je da je za sljedeću sjednicu potrebno napraviti konačnu verziju teksta tako da se unesu svi prihvaćeni prijedlozi s e-savjetovanja, osvježiti statističke podatke i odgovoriti na komentare zainteresirane javnosti.

     Tea Grujić se složila s konstatacijom predsjednice Vijeća da je tekst Nacrta strategije s komentarima e-savjetovanja tehnički nepregledan.
     Od komentara koje je uspjela pročitati, pozdravlja konstruktivne prijedloge struke i žao joj što ih nije bilo kad su prvi put imali stručnu raspravu oko Strategije u lipnju 2014. godine.
     Smatra da je procedura zatajila, nepotrebno su predugi bili periodi čekanja na mišljenja nekih nadležnih institucija, a dokument poput Strategije ne može se donositi u toliko dugom roku.

     Marijana Mišetić se složila s Grujić da je ključni problem u tome što se Strategija donosila toliko dugo. Istaknula je da je kao predsjednica Stručnog odbora HKD-a sazvala dvije sjednice s detaljnim raspravama. Smatra da je prva rasprava, stručna rasprava, proceduralno loše izvedena jer nije bilo jasno kako HKD treba provesti raspravu, a ne samo skupiti prijedloge zainteresiranih i proslijediti ih Radnoj skupini.
     Ne slaže se da je premalo komentara, navodi kako su npr. HKD i NSK dovoljno veliki da u ovome smislu pokriju cijeli prostor Hrvatske.
     Smatra da bi najbolje bilo kad bi Strategija počivala samo na ciljevima i mjerama.

     Na prijedlog T. Grujić predsjednica Vijeća na kraju je zamolila članice za suglasnost da Tea Grujić i ona detaljno proanaliziraju tekst Nacrta Strategije s komentarima te proslijede jasno označen i pregledan materijal članicama Vijeća kako bi se pripremile za nastavak sjednice i usvojile konačan tekst Strategije.


Ad 4) Sastanak ravnatelja sveučilišnih knjižnica – obavijest

     Predsjednica Vijeća obavijestila je da je sazvala radni sastanak s ravnateljima sveučilišnih i općeznanstvenih knjižnica kako bi se dodatno pojasnili prijepori oko obveznog primjerka i matičnosti vezano uz formulacije u tekstu Prijedloga zakona o knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama.
     Predložila je da se u nastavku sjednice raspravi o prijedlogu voditelja sveučilišnih i općeznanstvenih knjižnica o tome što bi od tih prijedloga ušlo u Zakon, a što u Pravilnik.
     Naglasila je važnost pridržavanja IFLA-inih i UNESCO-ovih preporuka vezano uz zaštitu kulturne baštine te važnost usustavljivanja nacionalne tekuće bibliografije.
     Vezano uz obvezni primjerak reagirala je Petrić te ponovila kako inzistira da se u Prijedlogu novoga Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, po uzoru na članak 37. vrijedećega Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i po uzoru na Zapisnik sa sastanka ravnatelja sveučilišnih knjižnica, navede kako u NSK-u ostaju 2 primjerka obveznoga primjerka.
     Na temu obveznoga primjerka nadovezala se i Marijana Mišetić rekavši kako se HKV gotovo jednoglasno odredilo za to da se ostane na dosadašnjih 9 primjeraka. Stoga smatra kako nema razloga da se ova tema opet otvara i problematizira.
     Predsjednica Vijeća smatra da nije upitan broj od 9 obveznih primjeraka što je izglasano i što se i u stavovima ravnatelja sveučilišnih knjižnica ponavlja. Rekla je kako ne vidi razvoj u tome da struka i ovo Vijeće kroz zakon, legislativno, uređuju zatečeno stanje. Ako se u Strategiji ide prema jedinstvenom sustavu, prema tome da sveučilišne knjižnice doista budu srca sveučilišta, smatra da onda one moraju razvijati svoje upravljanje zbirkama koje se ne mogu temeljiti isključivo na obveznom primjerku, već na sustavnom i promišljenom izgrađivanju tih zbirki.
     Zaključeno je da se svi pristigli prijedlozi voditelja sveučilišnih i općeznanstvenih knjižnica iznesu tijekom e-savjetovanja kako bi se onda o njima moglo raspravljati.


Ad 5) NSK u Zagrebu: Sporazum o suradnji na organizaciji i provođenju stručnih ispita na području knjižničarstva – prijedlog

     Glavić-Perčin je izvijestila prisutne kako je neposredno prije sjednice razgovarala s voditeljicom Službe za normativne poslove u kulturi i medijima Kristinom Vlašiček Novoselec, koja je rekla da je Sektor za normativne i upravno-pravne poslove zaključio kako nema potrebe za Sporazumom te kako se sve može urediti nadopunom postojećega Pravilnika.
     Vlašiček Novoselec to i sama potvrđuje priključivši se sjednici.
     Na to reagira predsjednica Vijeća kazavši kako se na sjednici HKV-a na kojoj se raspravljalo o istoj temi Melita Holetić iz Uprave za pravne i financijske poslove Ministarstva kulture složila s članicama Vijeća da pravne službe MK-a i NSK-a izrade sporazum o suradnji koji se neće „kositi“ s vrijedećim Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci i koji će biti na snazi do izrade novoga Pravilnika nakon usvajanja Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti.
Petrić je kao glavni razlog što hitnije izrade Sporazuma istaknula činjenicu što NSK za potrebe polaganja stručnih ispita u knjižničarskoj struci osigurava prostor i ljude bez refundacije troškova, a aktualni Pravilnik propušta navesti da se djelatnost polaganja stručnih ispita obavlja u NSK-u. Stoga je izravno uputila Prijedlog Sporazuma, s usporedbom između pravilnika knjižničarske, arhivske i muzejske struke kao prilogom, ministru kulture.
     Glavić-Perčin se složila s Petrić kako je riječ o dugogodišnjoj lošoj praksi koja se mora prekinuti, ali da rješenje moraju iznaći pravne službe dviju institucija.
     Vlašiček Novoselec je predložila da se, ako se inzistira na izradi Sporazuma, uputi pisani zahtjev Sektoru za normativne i upravno-pravne poslove da se pismeno izjasni o konkretnim razlozima protivljenja Sporazumu.
     Također je izvijestila prisutne da je donošenje Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti zbog dugotrajne procedure predviđeno za 2. tromjesečje 2016. godine, dok je gospodin Stojsavljević u uvodnoj riječi rekao kako se radi o 1. tromjesečju.
     Petrić je istaknula kako zahtijeva da Vijeće pokrene nadopunu Pravilnika o polaganju stručnih ispita i stjecanja zvanja u knjižničarskoj struci i da se u člancima sistematiziraju status, dužnosti i obveze NSK-a u toj proceduri.
     Budući da se s Prijedlogom Sporazuma opet vratilo na početak te kako nije dobila nikakav odgovor na Prijedlog Sporazuma upućen ministru kulture, ne vjeruje u pozitivan ishod te smatra da je potrebno započeti novu, ispravnu proceduru, a to je nadopuna Pravilnika, kako je gore navela.
     Na to je predsjednica Vijeća rekla kako su od početka od Uprave za pravne i financijske poslove Ministarstva kulture bili upućeni na izradu Sporazuma i da je pravna služba ta koja mora Vijeću dati vrlo jasne i nedvosmislene upute. Moli Vlašiček Novoselec da se prenese načelniku Sektora za normativne i upravno-pravne poslove da uputi Vijeće što treba napraviti kako bi se izbjegli nesporazumi.
     Predsjednica Vijeća pozvala je prisutne da glasaju tko je za to da se za iduću sjednicu pripremi nadopuna Pravilnika te da ide u hitnu proceduru.
     Ivana Pavlaković rekla je da se ne slaže s prijedlogom te da je prvo potrebno ishoditi pisano mišljenje od pravne službe. Također je napomenula da je potrebno i ubuduće se pridržavati toga da se sva mišljenja i upute dobiju pisanim putem od pravne službe. Ostale su se članice složile.
     Predsjednica Vijeća je istaknula kako je problem u tome što Vijeće traži mišljenje od Uprave za pravne i financijske poslove, ali ne dobije odgovor. Zaključila je da će Vijeće uputiti zahtjev Upravi za pravne i financijske poslove Ministarstva kulture za pisano mišljenje s napomenom da odgovor očekuju u roku od 7 dana.


Ad 6) Rasprava o prijedlozima programa knjižnične djelatnosti za 2016. godinu prispjelima na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi

     Sjednici se u drugome navratu priključio pomoćnik ministra i obavijestio prisutne kako će se knjižnica u Gunji otvoriti 30. 11. 2015. te zamolio da Vijeće vodi računa o tome prilikom raspodjele sredstava.
     Govoreći o financijskim izvješćima koje su knjižnice podnosile Ministarstvu kulture za utrošena sredstva za prošlu godinu, Glavić-Perčin je kao temeljni problem istaknula izrazito smanjeno financiranje od strane osnivača te napomenula da kriterij ˝kuna na kunu˝ za programe Knjižnične djelatnosti u 2014. godini nije poštovalo cca 60 % knjižnica.
     Predsjednica Vijeća napomenula je da je zabrinjavajuće koliko je malo razvojnih programa prijavljeno za 2016. godinu kao i to što su kao razvojni prijavljeni oni koji to nisu.
     Na temelju Poziva za predlaganja programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2016. godinu prispjelo je 335 prijava, od čega: 218 programa za nabavu knjižne i neknjižne građe, 80 programa akcija i manifestacija u knjižničnoj djelatnosti (1 trogodišnji program), 29 programa za razvojne programe i projekte (3 trogodišnja programa), 8 programa u kategoriji ostalo.
     Vijeće je prema kriterijima vrednovanja:
      -  pozitivna ocjena izvršenja programa za prethodnu godinu vezano uz sve podmirene obveze prema Ministarstvu kulture
      -  posebnost županijskih matičnih knjižnica koje su, na temelju Zakona o knjižnicama i Pravilnika o matičnoj djelatnosti, nositelji i pokretači knjižnične djelatnosti u područjima svoje matičnosti
      -  broj stanovnika određenog područja na kojemu djeluje knjižnica
      -  broj članova knjižnice
      -  broj knjiga u fondu pojedine knjižnice
      -  obrtaj fonda knjižnice (broj posudbi u knjižnici i izvan knjižnice)
      -  broj virtualnih posjeta knjižnici
      -  raspoloživ prostor knjižnice
      -  broj stručnih djelatnika
      -  usklađenost sa Standardima za narodne knjižnice
      -  proširenje djelatnosti
      -  osamostaljenje
      -  pokretanje pozitivnih promjena u knjižničarstvu
      -  zapaženo djelovanje u lokalnoj zajednici
      -  jednakomjerno ulaganje osnivača knjižnice, županije, vlastitog ili sponzorskog prihoda i Ministarstva kulture − 50:50
      -  u slučaju kada knjižnica djeluje na područjima od posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i otocima, omjer sredstava osnivača županije, vlastitog ili sponzorskog prihoda i Ministarstva kulture može biti 30:70
      -  u slučaju kada je osnivač prethodne godine uložio sredstva u infrastrukturu knjižnice koja je time značajno povećala prostor i proširila program, omjer sredstava osnivača županije, vlastitog ili sponzorskog prihoda i Ministarstva kulture može biti 30:70
      -  inicijalna sredstva novim, tek osnovanim knjižnicama
      -  dodatna sredstva knjižnicama koje imaju bibliobusnu službu
raspravilo jednogodišnje programe akcija i manifestacija i jednogodišnje programe za razvojne programe i projekte (ukupno 106 programa).

     Prvi dio 13. sjednice završio je u 14:30 sati te je odmah dogovoren nastavak sjednice u utorak, 26. listopada 2015., u 10.00 sati u Ministarstvu kulture.

     Drugom dijelu 13. sjednice prisustvovale su predsjednica HKV-a Tatjana Aparac-Jelušić, članice Ivana Pavlaković, Marijana Mišetić, Dunja Holcer, Tea Grujić i Blaženka Peradenić-Kotur.
     Drugom dijelu sjednice je također nazočila glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Tatijana Petrić, a dijelu sjednice članica Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a, Veronika Čelić-Tica.
     Iz Ministarstva kulture bile su nazočne Jelena Glavić-Perčin, Ivana Lacković, Sanja Klisurić i Ivan Božić.
     Sjednici nije nazočila Mladenka Jukić, koja se ispričala.

Predsjednica Vijeća otvorila je nastavak sjednice i predložila sljedeći

DNEVNI RED:

1. Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a – neriješena molba s prvoga dijela sjednice
2. Nacrt Strategije hrvatskog knjižničarstva 2016. – 2020.; nakon usklađivanja teksta i komentara
3. Rasprava o prijedlozima programa knjižnične djelatnosti za 2016. godinu prispjelima na temelju Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi – nabava knjižne i neknjižne građe
4. Razno.

Prije prelaska na 1. točku dnevnog reda predsjednica Vijeća osvrnula se na dopis glavne ravnateljice NSK-a upućen izravno na Kabinet ministra, a koji je HKV dobio na znanje iz Sektora za normativne i upravno-pravne poslove Ministarstva kulture. U dopisu se navodi kako tajnik Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci HKV-a nije djelatnik NSK-a te da u sastavu Povjerenstva kao ispitivač ne sudjeluje nijedan predstavnik NSK-a iako se svi organizacijski i administrativni poslovi obavljaju u NSK-u, gdje je smještena i cjelokupna arhiva. Dalje se u dopisu traži da se izmjenom Pravilnika jedan zaposlenik NSK-a imenuje za tajnika Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci, a drugi za člana Povjerenstva – ispitivača.
Predsjednica Vijeća je predložila da se, budući da je netom, neposredno prije sjednice, dobila dopis, rasprava na ovu temu ostavi za drugu sjednicu, s čime su se članice složile.


1. Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a – neriješena molba s prvoga dijela sjednice

Članica Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a Veronika Čelić-Tica izvijestila je Vijeće o prijedlogu donesenome 15. listopada 2015. na elektroničkoj sjednici.
Radi se o zamolbi Dunje Seiter-Šverko, koja u potpunosti ispunjava kriterije za višeg knjižničara.
Vijeće je jednoglasno prihvatilo prijedlog Povjerenstva da se za zvanje više knjižničarke predloži Dunja Seiter-Šverko.

Prije prelaska na 2. točku dnevnoga reda Dunja Holcer je uime HKD-a izvijestila prisutne kako će se središnja svečanost za Dan hrvatskih knjižnica, koji se svake godine obilježava 11. studenoga, ove godine održati u Drenovcima te je prisutnima podijelila pozivnice.


2.  Nacrt Strategije hrvatskoga knjižničarstva 2016. – 2020.; nakon usklađivanja teksta i komentara

Nakon provedenog savjetovanja predsjednica Vijeća i Tea Grujić u prijedlog su teksta koji je bio na e-savjetovanju unijele sve prihvaćene prijedloge koji su tako postali njegov sastavni dio. Konačni tekst Strategije hrvatskoga knjižničarstva 2016. – 2020. sastavni je dio ovoga Zapisnika.
Nakon usvojenih komentara i prijedloga članica Vijeća tekst Strategije hrvatskoga knjižničarstva 2016. – 2020. jednoglasno je usvojen.
Dogovoreno je da će predsjednica Vijeća Ani Dadić poslati Izvješće o provedenome savjetovanju sa zainteresiranom javnošću koje će ona postaviti na mrežno mjesto e-savjetovanja kako bi se time izvršila proceduralna obveza.

Tea Grujić, Ivana Pavlaković i Zagorka Majstorović pristupit će izradi Prijedloga Akcijskoga plana.


3. Rasprava o prijedlozima programa knjižnične djelatnosti za 2016. godinu prispjelima na temelju Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi – trogodišnji razvojni programi, programi nabave knjižne i neknjižne građe i programi u kategoriji ostalo

Trogodišnji razvojni projekt LAMARO DIGITAL-a d.o.o.: Integracija e-knjige u knjižničnu djelatnost jednoglasno je odbijen uz obrazloženje da ne zadovoljava formalni uvjet budući da je u Uputama za ispunjavanje prijavnica programa knjižnične djelatnosti u 2016. godini / Prihvatljivi predlagatelji: tko može podnijeti prijavu? navedeno:
- narodne knjižnice
- Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
- Hrvatska knjižnica za slijepe
- stručne udruge u knjižničarstvu uz priložen dokaz upisa u Registar neprofitnih organizacija (RNO)
- jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Predloženo je da HKV uputi dopis ministru kulture u kojem će navesti kako podržava ideju e-knjige u knjižnici, ali na način da se prvo provede pilot-projekt i da u projekt, budući da je razvojni, budu uključene i krovne nacionalne institucije – NSK, CARNET i SRCE. Pilot-projekt će pokazati kako i uz koje uvjete sustav funkcionira. HKV se zalaže za najbolje modele za sustav, a predloženo nije sustav.

Vijeće je raspravilo 3 trogodišnja razvojna programa, 8 programa iz kategorije ostalo, 218 programa za nabavu knjižne i neknjižne građe.
Naknadno su razmotrene molbe knjižnica koje Ministarstvo kulture inače redovito financira, ali koje se ove godine nisu na vrijeme prijavile na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi RH za 2016. iz opravdanih razloga. Vijeće ih je svejedno razmotrilo kako ne bi zakinuli korisnike tih knjižnica i predložilo sredstva koja će im biti dodijeljena ostane li sredstava za redovito prijavljene i predložene programe.
Vijeće je raspravljalo o kriterijima financiranja programa ˝kuna na kunu˝ i zaključilo da se, nažalost, ne mogu uvijek dosljedno pridržavati toga kriterija zato što pojedine općine i gradovi uz maksimalna zalaganja i najbolju volju ne mogu osigurati potrebna sredstava kojima bi to pratili. S druge strane, ako Ministarstvo uskrati sredstva, time se zaustavlja razvoj pojedinih knjižnica u siromašnijim sredinama kao i mogućnost slobodnoga pristupa informacijama. U konačnici bi najviše bili zakinuti korisnici.
Vijeće tako ostaje pri kriteriju ˝kuna na kunu˝ s tim da ima razumijevanja za knjižnice koje dobro rade, a osnivači nisu u stanju dostatno ih financijski pratiti.


4. Razno

Vijeće je obaviješteno o dopisu voditeljice matične službe za narodne i školske knjižnice Dubrovačko-neretvanske županije Marice Šapro-Ficović. Radi se o devastaciji Gradske knjižnice Metković: naime, Grad Metković je, uz izjavu da je to ˝od javne koristi za grad˝, ustupio velik dio prostora Knjižnice drugim korisnicima na korištenje. Dvije velike prostorije pretvorene su u poluprazne administrativne urede, dok je knjižni fond iz tih prostora izbačen. Također su ugroženi i drugi prostori u knjižnici u koji su se uselila, ili na to pretendiraju, dva druga korisnika.
Ukazala je i na problem nedostatnoga broja stručnih djelatnika u Knjižnici, od kojih je samo jedan diplomirani knjižničar, što rezultira skraćenim radnim vremenom, nemogućnošću završetka revizije i otpisa kao zakonske obveze, nemogućnošću razvoja djelatnosti općenito te nemogućnošću uvođenja i razvijanja svih onih usluga i sadržaja koji su bila predviđeni prilikom preseljenja i uređenja Knjižnice u novoj zgradi, u čiju su izvedbu putem Ministarstva kulture uložena značajna sredstva Republike Hrvatske i lokalne zajednice.
Vijeće je donijelo zaključak kako će ministru kulture uputiti zamolbu da Gradu Metkoviću i Upravnom odboru Gradske knjižnice Metković uputi dopis u kojem će ukazati na neprimjerenost postupka i odlučno protivljenje takvom pristupu i zatražiti da se po hitnom postupku vrati prostor knjižnici i sukladno zakonskim i podzakonskim aktima kojima je regulirana knjižnična djelatnost omogući redovito poslovanje, što znači da se osigura potreban broj stručnih djelatnika.
Vijeće će preslik ministrova dopisa uputiti u ured državne uprave koji je nadležan za zakonsko poslovanje knjižnice te samim time i za inspekcijski nadzor.

Sjednica je završila u 13:30 sati.
Zapisnik sastavila:
Sanja Klisurić, stručna savjetnica
                                                                
predsjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća
    
     prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić




Zapisnik, 12. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća održane u
Ministarstvu kulture
9. srpnja 2015. godine u 9.30 sati i 14. srpnja 2015. u 11.30 sati


     Dvanaesta sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća održana je u Ministarstvu kulture 9. srpnja 2015. godine u 9.30 sati i 14. srpnja 2015. u 11.30 sati.
     Prvom dijelu sjednice bile su nazočne predstavnica Ministarstva kulture u HKV-u i njegova predsjednica Tatjana Aparac-Jelušić, predstavnice Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Mladenka Jukić i Ivana Pavlaković te predstavnice Hrvatskoga knjižničarskog društva Dunja Holcer, Marijana Mišetić i Blaženka Peradenić-Kotur.
     Sjednici je također nazočila v. d. glavnog ravnatelja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Dunja Seiter-Šverko, a dijelu sjednice predsjednica Ispitnog povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci Daniela Živković.
     Kao koordinatorica Radne skupine za izmjenu Zakona o knjižnicama i zamjena za predsjednicu Povjerenstva za predlaganje viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a sjednici je nazočila Alemka Belan-Simić.
     Iz Ministarstva kulture bile su nazočne iz Službe za knjižničnu djelatnost voditeljica Jelena Glavić-Perčin, viša stručna savjetnica Ivana Lacković, stručna savjetnica Sanja Klisurić te voditeljica Službe za normativne poslove u kulturi i medijima Kristina Vlašiček Novoselec. Dijelu sjednice nazočila je načelnica Sektora za književno-nakladničku i knjižničnu djelatnost Dubravka Đurić-Nemec.
     Sjednici nije nazočila predstavnica Rektorskoga zbora Tea Grujić.

Za sjednicu je predložen sljedeći

DNEVNI RED

1. Usvajanje dnevnoga reda 12. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
2. Prijedlog Nacrta Strategije hrvatskog knjižničarstva 2016. – 2020.
3. Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti
4. Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a
5. Izvješće Ispitnog povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci o održanim stručnim ispitima u knjižničarskoj struci u 2015. godini
6. Program za stjecanje knjižničarskih kompetencija na preddiplomskoj razini (30 ECTS-a) – informacija o usvojenom razlikovnom programu
7. Dopis NSK-a u Zagrebu: Nabava knjiga u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, upućen MZOS-u 16. lipnja 2015.
8. Dopis tvrtke Lamaro digital: Ponuda za e-knjižnicu u sklopu narodnih knjižnica
9. Razno


Ad 1) Usvajanje dnevnoga reda 12. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća

Predsjednica Vijeća predložila je da se 8. točka dnevnog reda stavi kao 2. točka kako bi u raspravi mogla sudjelovati gospođa Đurić-Nemec, koja je zbog obveza morala ranije napustiti sjednicu.
Dnevni je red jednoglasno usvojen.

Zaključci:
Ad 2) Dopis tvrtke Lamaro digital: Ponuda za e-knjižnicu u sklopu narodnih knjižnica

Predsjednica Vijeća predložila je da HKV uputi dopis ministru u kojemu će navesti da se odluka o prihvaćanju ove poslovne ponude ne može donijeti na osnovi ovog dopisa, već na temelju detaljnog elaborata u kojemu bi bili jasni svi parametri.

Ad 3) Prijedlog Nacrta Strategije hrvatskog knjižničarstva 2016. − 2020. (u daljnjem tekstu Prijedlog Nacrta Strategije)

Predsjednica Vijeća naglasila je kako je Radna skupina revidirala tekst Prijedloga Nacrta nakon stručne rasprave te unijela neke izmjene. Predložila je da se revidirani tekst još jednom prođe te da se vidi ima li još kakvih dvojbi.

Tekst Prijedloga Nacrta Strategije s izmjenama usvojenima na ovoj sjednici upućuje se na mrežno mjesto Ministarstva kulture na javnu raspravu.

Ad 4) Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (u daljnjem tekstu Prijedlog Zakona)

Nakon vrlo žive i iscrpne rasprave koja je potrajala puno duže od predviđenoga,  predsjednica Vijeća predložila da se prijeđe na 5. točku dnevnog reda kako bi predsjednica Ispitnog povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci Daniela Živković mogla podnijeti izvješće.
Nastavak rasprave po ovoj točki dnevnog reda održat će se na nastavku sjednice.

Ad 5) Izvješće Ispitnog povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci o održanim stručnim ispitima u knjižničarskoj struci u 2015. godini

Predsjednica Ispitnog povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci Daniela Živković podnijela je izvješće o održanim ispitima u lipnju 2015.:

Ad 6) Program za stjecanje knjižničarskih kompetencija na preddiplomskoj razini (30 ECTS-a) – informacija o usvojenom razlikovnom programu

Predsjednica Vijeća izvijestila je prisutne o pokretanju Programa za stjecanje knjižničarskih kompetencija na preddiplomskoj razini (30 ECTS-a) – Razlikovni program, namijenjen pristupnicima koji rade u knjižnicama (viša stručna sprema i prvostupnici, a nisu stekli zvanje prvostupnika informacijskih i komunikcijskih znanosti) te za izlazak na stručni ispit trebaju steći 30 ECTS-a na preddiplomskom sveučilišnom studiju u području informacijskih znanosti.
Program će se izvoditi na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru od rujna ove godine.


Prvi dio 12. sjednice završio je u 14 sati te je odmah dogovoren nastavak sjednice u utorak, 14. srpnja 2015., u 11.30 sati u Ministarstvu kulture.

Zapisnik sastavila:
Sanja Klisurić, stručna savjetnica
                                                        

          predsjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća
                                                                              prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić





Zapisnik, 12. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća održane u
Ministarstvu kulture
9. srpnja 2015. godine u 9.30 sati i 14. srpnja 2015. u 11.30 sati

- drugi dio -


     Drugom dijelu 12. sjednice prisustvovale su predsjednica HKV-a Tatjana Aparac-Jelušić, članice Ivana Pavlaković, Marijana Mišetić i Blaženka Peradenić-Kotur.
     Sjednici su također prisustvovale Dunja Seiter-Šverko i Alemka Belan-Simić.
     Iz Ministarstva kulture bile su nazočne Jelena Glavić-Perčin, Ivana Lacković i Sanja Klisurić. Dijelu sjednice nazočile su Dubravka Đurić-Nemec i viša upravna savjetnica iz Uprave za pravne i financijske poslove Melita Holetić.
     Sjednici nisu nazočile Tea Grujić, Mladenka Jukić i Dunja Holcer, koje su se ispričale.

Nastavljena je rasprava o Prijedlogu Zakona (4. točka dnevnog reda).
Nakon duge i opsežne rasprave, osobito vezano uz čl. 22, čl. 40., čl. 54, i čl. 58., zaključeno je:
- da Glavić-Perčin i Belan-Simić sa Sektorom za normativne i upravno-pravne poslove MK utvrde na koji način u Zakon uključiti Direktivu 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. godine o uslugama na unutarnjem tržištu.
- da se Prijedlog Nacrta Strategije stavi na mrežno mjesto MK i bude dostupan za javnu raspravu zainteresirane javnosti do kraja rujna 2015.,

Ad 7) Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a

Belan-Simić, kao zamjenica predsjednice Povjerenstva Marine Vinaj, predstavila je kandidate i iznijela prijedloge za dodjelu viših stručnih zvanja.
Za dodjelu zvanja višeg knjižničara pristiglo je šest molbi:

1. Tea Grašić-Kvesić
2. Irides Zović
3. Marijana Špoljarić Kizivat
4. Dragutin Nemec
5. Tea Čonč
6. Snježana Dimzov.
Vijeće je jednoglasno usvojilo Izvješće Povjerenstva s 2. sjednice tog tijela održane 15. lipnja 2015. godine i prihvatilo predložena zvanja.

Ad 8) Dopis NSK-a u Zagrebu: Nabava knjiga u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, upućen MZOS-u 16. lipnja 2015.

Jednoglasno je prihvaćen prijedlog Predsjednice Vijeća da se HKV obrati ministru MZOS-a dopisom u kojem će se založiti za kontinuirano osiguranje sredstava za nabavu knjižnične građe za NSK u Zagrebu. Dopis će biti potkrijepljen mišljenjima HKV-a o izvješćima o radu NSK-a posljednjih godina u kojima je višekratno ukazivano na nedostatno financiranje nabave.

Ad 9) Razno

Vijeće je razmotrilo dopis Komisije za bolničke knjižnice HKD-a o traženju suglasnosti od Ministarstva kulture za upis knjižnične djelatnosti bolničkih ustanova u Sudski registar djelatnosti RH.
Glavić-Perčin izvijestila je prisutne da je predmet proslijeđen Sektoru za normativne i upravno-pravne poslove MK na daljnje postupanje budući da se radi o problematici iz nadležnosti tog sektora.

Seiter-Šverko je u povodu odlaska s mjesta v. d. glavnog ravnatelja NSK-a u Zagrebu prisutne pozdravila, zahvalila na kvalitetnoj suradnji i zaželjela daljnji nastavak uspješnog rada.
Predsjednica Vijeća zahvalila je Seiter-Šverko na doprinosu u radu Vijeća i izrazila nadu da će se dobra suradnja nastaviti i s novom ravnateljicom NSK-a.

Sjednica je završila u 15 sati.
Zapisnik sastavila:
Sanja Klisurić, stručna savjetnica
                                                               

predsjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća
                                                                              prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić




Zapisnik, 11. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća održane u Ministarstvu kulture
8. svibnja 2015. godine u 9.30 sati
 
     Jedanaesta sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća (HKV) održana je u Ministarstvu kulture (MK) 8. svibnja 2015. godine u 9:30 sati.
     Na sjednici su bile nazočne predstavnica Ministarstva kulture u HKV-u i njegova predsjednica Tatjana Aparac-Jelušić, predstavnice Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) Mladenka Jukić i Ivana Pavlaković, predstavnica Rektorskoga zbora Tea Grujić te predstavnice Hrvatskoga knjižničarskog društva Dunja Holcer, Marijana Mišetić i Blaženka Peradenić-Kotur.
     Sjednici je nazočila v.d. glavne ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (NSK) Dunja Seiter-Šverko.
     Veronika Čelić-Tica kao zamjena za predsjednicu Povjerenstva za predlaganje viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a nazočila je dijelu sjednice.
     Iz Ministarstva kulture bili su nazočni iz Službe za knjižničnu djelatnost voditeljica Jelena Glavić-Perčin, viša stručna savjetnica Ivana Lacković i Sanja Klisurić te iz Uprave za pravne i financijske poslove Melita Holetić koja je nazočila dijelu sjednice.
     Pri kraju sjednice prisutne je pozdravio pomoćnik ministra Vladimir Stojsavljević.
 
Za sjednicu je predložen sljedeći
 
DNEVNI RED
 
1.    Usvajanje dnevnoga reda 11. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
2.    Stav HKV-a o objavi Nacrta strategije hrvatskog knjižničarstva 2015. – 2020.
3.    Prijedlog ugovora Ministarstva kulture i NSK-a u Zagrebu vezano za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci
4.    Odgovori na dopis upućen vezano za problem isplate namjenskih programskih sredstava knjižnicama putem računa osnivača
5.    Financijski plan HKV-a
6.    Izvješće o radu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2014. godinu
7.    Prijedlog odluke o naknadi za rad Povjerenstva za predlaganje viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a
8.    Praćenje demografskih pokazatelja vezano uz statističke izvještaje
9.    Prigovor Hrvatskog zavoda za knjižničarstvo i ravnateljice Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica na čl. 2. Ugovora o korištenju sredstava Ministarstva (tekući izdaci za matične službe)
10.  Prigovor sa Stručnog vijeća voditelja županijskih matičnih službi da u Povjerenstvu za izradu Akcijskog plana Strategije hrvatskog knjižničarstva 2015. – 2020. nema nikoga iz narodnih knjižnica
11.  Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a
12.  Razno
 
 
Ad 1) Usvajanje dnevnoga reda 11. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
 
     Predsjednica Vijeća predložila je da 10. točka dnevnog reda Prigovor sa Stručnog vijeća voditelja županijskih matičnih službi bude skinuta s dnevnog reda zato što prigovor nije upućen Hrvatskome knjižničnom vijeću već se o tome raspravljalo na sastanku županijskih matičnih knjižnica održanom u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Kako Zapisnik nije usvojen i službeno dostavljen Vijeću ova tema ne može biti na dnevnom redu.
     Dnevni red je jednoglasno usvojen.
 
Ad 2) Stav HKV-a o objavi Nacrta strategije hrvatskog knjižničarstva 2015. – 2020.
     Predsjednica Vijeća istaknula je da je prošla skoro godina dana od usvajanja Nacrta Strategije na sjednici Vijeća, a nije došlo do pomaka. MZOS se odmah očitovao i prihvatio Nacrt Strategije uz manje terminološke izmjene. Rektorskom zboru Nacrt je predstavljen na dvije sjednice, izražen je pozitivan stav, ali nije dostavljeno mišljenje.
     Kako bi se Nacrt Strategije predstavio i u Ministarstvu kulture zatraženi su termini sastanka s ministricom kulture, no odgovora nije bilo. Vijeće je po Zakonu o knjižnicama dužno razvijati knjižničnu djelatnost, a strategija je upravo takav dokument. Predsjednica Vijeća smatra da Vijeće mora inzistirati na sastanku kako bi se pokrenula procedura postavljanja Nacrta Strategije na mrežno mjesto MK te kako bi se provela javna rasprava po toj temi. Predloženo je da se uputi dopis ministru u kojem bi se zatražio sastanak u najkraćem mogućem roku kako bi se ukazalo na nezadovoljstvo Vijeća odnosom prema naporima HKV-a i knjižničarske zajednice.
           
Ad 3) Prijedlog ugovora Ministarstva kulture i NSK-a u Zagrebu vezano za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci  
       
     Predsjednica Vijeća istaknula je da je gđa Holetić izradila prijedlog Ugovora o suradnji između NSK i MK na podlozi koju je prethodno dostavila NSK.
     Seiter Šverko predložila je umjesto naziva ugovor naziv sporazum o suradnji koji će vrijediti samo za 2015. godinu jer je to prijelazno rješenje do donošenja novog Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci. Istaknula je da se u važećem Pravilniku nigdje izrijekom ne spominje Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u kojoj se obavlja najveći dio poslova vezano za stručne ispite. Smatra da NSK odrađuje posao bez pravnog temelja te predlaže da se pozicija NSK definira po uzoru na Muzejski dokumentacijski centar i Državni arhiv u Zagrebu, odnosno  prema tome kako su te ustanove definirane u Pravilniku o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u muzejskoj struci i Pravilniku o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u arhivskoj struci.
     Promjena naziva jednoglasno je prihvaćena.
     Istaknuto je da se mora definirati broj pristupnika i iznos novca koji se uplaćuje za polaganje stručnog ispita, a temeljni problem je taj što nigdje nije navedeno gdje se čuva dokumentacija o stručnim ispitima i u kojoj ustanovi.     
     Predloženo je da pravne službe MK i NSK izrade sporazum o suradnji koji se neće kositi s važećim Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci i koji će biti na snazi do izrade novoga Pravilnika nakon usvajanja Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti.
 
Ad 4) Odgovori na dopis upućen vezano za problem isplate namjenskih programskih sredstava knjižnicama putem računa osnivača
 
     Glavić-Perčin izvijestila je da je Ministarstvo financija dostavilo odgovor u kojem ukazuje da je MK dužno tražiti izvješće o zakonitom i namjenskom korištenju proračunskih sredstava, isplaćenih temeljem posebnih propisa od tijela kojem su ista doznačena, od osnivača narodnih knjižnica.
     Predsjednica Vijeća predložila je da se uputi dopis ministru kulture u kojemu se predlaže gospodinu ministru da se svojim autoritetom založi i uputi dopis svim osnivačima narodnih knjižnica kojim će ih upozoriti da su sredstva MK namjenska te da moraju biti odmah prebačena krajnjem korisniku odnosno knjižnici.
 
Ad 5) Financijski plan HKV-a
 
     Predsjednica Vijeća predstavila je prijedlog financijskog plana Hrvatskoga knjižničnog vijeća. Smatra potrebnim da Vijeće usvoji financijski plan zbog toga što u MK ne postoji jedinstveni pristup financiranju povjerenstava.  
 
                          
Ad 6) Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a
 
     Čelić-Tica, kao zamjenica predsjednice Povjerenstva, predstavila je kandidate i iznijela prijedloge za dodjelu viših stručnih zvanja.
 
     Za dodjelu zvanja višeg knjižničara pristigle su četiri molbe:
 
  1. Helena Novak Penga
  2. Ivana Knežević Križić
  3. Nada Radman
  4. Antonija Miše
 
     Za dodjelu zvanja knjižničarskog savjetnika pristigla je jedna molba:
 
  1. Helena Markulin
 
     Vijeće je jednoglasno usvojilo Izvješće Povjerenstva s 1. sjednice tog tijela održane  29. travnja 2015. godine i prihvatilo predložena zvanja.
 
Ad 7) Izvješće o radu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2014. godinu          
     Predsjednica Vijeća istaknula je da je Izvješće sastavljeno od uvodnog dijela, deskriptivnog dijela te pokazatelja uspješnosti u odnosu na planirano na čemu se prošle godine inzistiralo.
     Glavić-Perčin istaknula je da su Sektor za normativne i upravno-pravne poslove i Sektor za gospodarenje i financiranje MK dali mišljenja u smislu da nemaju primjedbi na Izvješće.     
     V. d. glavne ravnateljice NSK u Zagrebu Seiter-Šverko naglasila je da je došlo do pada broja djelatnika te ustanove s 320 na 303 što je donijelo uštedu od milijun kuna, a radi se o radnim mjestima koje je moguće zamijeniti vanjskim uslugama. Što se tiče radnih mjesta stručnih djelatnika sva su popunjena, no za nekoliko godina pokazatelji upućuju da bi moglo među zaposlenicima NSK doći do manjka viših knjižničara i knjižničarskih savjetnika.
     Istaknula je porast korisnika digitalnih usluga koji bilježe i u europskim knjižnicama te istaknula novu uslugu digitalizacije na zahtjev vezano uz građu koja je rasprodana – (Out of print).
     Vezano za nabavu knjižne i neknjižne građe NSK, izvijestila je kako iz
državnog proračuna nisu osigurana sredstva za tu stavku što je nedopustivo te je Knjižnica iz vlastitih sredstava u tu svrhu izdvojila 500.000,00 kn.
     Podsjetila je da u zgradi ne postoji neophodan izložbeni prostor u kojemu se može regulirati mikroklima što je obvezno u prostorima takve namjene.
     Najavila je da će se 28. svibnja 2015. godine održati okrugli stol posvećen dvadesetoj obljetnici zgrade NSK s ciljem da što više bude okrenut budućnosti te potakne svijest o neophodnosti objedinjavanja prostora koji još uvijek nije u funkciji knjižnice.
     Članica Vijeća iz NSK, Peradenić-Kotur, istaknula je bogate, značajne i razgranate aktivnosti NSK u svim segmentima knjižnične djelatnosti. Kako   MZOS i MK već godinama ne izdvajaju sredstva za nabavu knjižne i neknjižne građe, zamolila je Vijeće da podsjeti nadležno tijelo na trenutni nezavidan položaj NSK vezano za nabavu knjižne i neknjižne građe.      
     Predsjednica Vijeća predložila je da se ubuduće u izvješću smanji deskriptivni dio tako da se kratko istaknu najznačajnije aktivnosti, a sve ostalo bude navedeno u tabelarnom dijelu izvješća čime bi se postigla bolja preglednost teksta. Istaknula je vidljivu pozitivnu atmosferu i okrenutost struci. Smatra da treba pohvaliti ažurno izvršavanje temeljnih zadaća, stjecanje vlastitih prihoda, uvođenje pokazatelja uspješnosti. Predložila je da se tijekom 2015. godine završi proces restrukturiranja te da se prirede sve upute u rukovanju građom.
     Vijeće je jednoglasno prihvatilo Izvješće NSK u Zagrebu za 2014. godinu i  predložene zaključke koji su sastavni dio ovog Zapisnika.
                     
Ad 8) Prijedlog odluke o naknadi za rad Povjerenstva za predlaganje viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a
 
     Vijeće je jednoglasno prihvatilo da iznos naknade za rad Povjerenstva za predlaganje viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a ostane kao i do sada 400,00 kn po recenziji.
 
Ad 9) Praćenje demografskih pokazatelja vezano uz statističke izvještaje
 
     Vijeće je obaviješteno da je pročelnica Hrvatskoga zavoda za knjižničarstvo  dr. sc. Tinka Katić odgovarajući na dopis, upućen od strane Vijeća 16. veljače 2015. godine po temi Procjena demografskih pokazatelja Državnog zavoda za statistiku za 2014., istaknula da se pri izradi statističkih tablica o radu narodnih i školskih knjižnica za 2014. preporučuje slijediti Upute za popunjavanje tabela sa statističkim podacima o radu narodnih knjižnica iz 2010., odnosno koristiti podatke iz posljednjeg Popisa stanovništva koji je bio 2011. kao i dostupne podatke iz prethodnih godina te da tablice trebaju biti popraćene analizom poslovanja knjižnica u pojedinoj županiji.
     Holcer je istaknula da matične službe za svaku općinu i grad prikupljaju i dostavljaju podatke ujedinjene u statističkim tablicama. Tablice se potom dostavljaju Hrvatskom zavodu za knjižničarstvo, svaka matična služba za svoju županiju. Stoga bi bilo dobro da Hrvatski zavod za knjižničarstvo napravi procjenu i konačnu analizu jer postoje podatci matičnih službi unatrag nekoliko godina. Naglasila je da matičari za narodne knjižnice nemaju ingerencije ni mogućnost dobiti trenutne demografske procjene za svaku pojedinu općinu i grad.
     Predsjednica  Vijeća smatra da se zbog korištenja demografskih podataka iz 2011. godine kod godišnjeg izvještavanja u javnosti može steći dojam opadanja broja korisnika u knjižnicama jer je činjenica da se u Hrvatskoj iz godine u godinu broj stanovnika znatno smanjuje. Predložila je sastanak između predstavnika Hrvatskog zavoda za knjižničarstvo i stručnih službi MK kako bi se našao optimalan način prezentiranja podataka. Prijedlog je jednoglasno podržan.
 
Ad 10) Prigovor Hrvatskog zavoda za knjižničarstvo i ravnateljice Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica na čl. 2. Ugovora o korištenju sredstava Ministarstva (tekući izdaci za matične službe)
 
     Istaknuto je da nema informacija zašto je donesena odluka o  smanjenju sredstava za tekuće izdatke za matične službe narodnih knjižnica kao i središnjih knjižnica nacionalnih manjina.
     Vijeće predlaže da se uputi dopis Sektoru za gospodarenje i financiranje  MK s molbom da obrazloži i specificira na osnovi kojih pokazatelja i zbog čega su sredstva smanjena. Potreban je jasan uvid u kriterije za dodjeljivanje tih sredstava kako bi se Vijeće moglo očitovati.
     Također je ponovno istaknut specifičan položaj voditelja matičnih službi u županijskim matičnim knjižnicama jer u nekima voditelji rade brojne stručne poslove što im ne ostavlja dovoljno vremena za poslove matičara.
 
Ad 11) Razno
 
     Predsjednica Vijeća podsjetila je na Zapisnik 9. sjednice Vijeća vezano uz program NSK-a za 2015. - Izrada, objavljivanje i održavanje pravilnika za katalogizaciju u AKM zajednici. NSK je dostavila dopunu Izvješća iz kojeg je vidljivo da je za 2014. godinu opravdano 54.000,00 kn te da su opravdana sredstva MK.
 
     Sjednici se pridružio pomoćnik ministra g. Stojsavljević te je, vezano uz Strategiju knjižničarstva do 2020. godine, istaknuo da će se osobno založiti da se najkasnije do sredine svibnja prijedlog Strategije objavi na mrežnom mjestu MK kako bi započela javna rasprava koja bi mogla potrajati mjesec dana.
       
Sjednica je završila u 13 sati.
  
Zapisnik sastavila:
Ivana Lacković, viša stručna savjetnica
 
 
predsjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća
 prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić
 





Zapisnik 10. elektroničke sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
održane od 15. – 20. travnja 2015.  
 
 
Za sjednicu je predložen sljedeći
 
DNEVNI RED
  1. Imenovanje Ispitnog povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci
  2. Imenovanje Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća
 
Ispitnom povjerenstvu za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci u sastavu:

1. prof. dr. sc. Daniela Živković, predsjednica
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za informacijske znanosti
2. prof. dr. sc. Jelka Petrak, zamjenica predsjednice
Središnja medicinska knjižnica u Zagrebu
3. Tatjana Nebesny, knjižničarska savjetnica, član
Knjižnice grada Zagreba
4. doc. dr. sc. Kornelija Petr, zamjenica člana
Filozofski fakultet Sveučilišta u Osijeku
5. Dorica Blažević, knjižničarska savjetnica, član
6. mr. sc. Jelica Leščić, knjižničarska savjetnica, zamjenica člana
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
 
i
 
Povjerenstvu za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća u sastavu:
 
1. mr. sc. Marina Vinaj, predsjednica Povjerenstva, knjižničarska savjetnica,
 Muzej Slavonije u Osijeku
2. Alemka Belan-Simić, knjižničarska savjetnica
Knjižnice grade Zagreba 
3.Veronika Čelić-Tica, knjižničarska savjetnica
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu 
4.dr. sc. Zagorka Majstorović, knjižničarska savjetnica
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu 
5.mr. sc. Dijana Sabolović-Krajina, knjižničarska savjetnica
Knjižnica i čitaonica Fran Galović 
Zamjenici:
1.mr. sc. Ivanka Kuić, knjižničarska savjetnica
Sveučilišna knjižnica u Splitu 
2.Ilija Pejić, knjižničarski savjetnik
Narodna knjižnica „Petar Preradović“ Bjelovar
 
28. travnja 2015. godine istječe četverogodišnji mandat.
 
Na prijedlog predsjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća prof. dr. sc. Tatjane Aparac Jelušić, a zbog hitnosti imenovanja novog Ispitnog povjerenstva i Povjerenstva za zvanja, sazvana je elektronička sjednica na kojoj su se sve članice Vijeća jednoglasno složile da HKV uputi prijedlog da se svim gore navedenim članovima obaju povjerenstava povjeri novi mandat za iduće četverogodišnje razdoblje, do 28. travnja 2019. godine.
 
Zapisnik sastavila:
Ivana Lacković, viša stručna savjetnica
 
 
predsjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća 
    prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, v. r.
 



Zapisnik 9. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća održane u Ministarstvu kulture 12. veljače 2015. godine u 9.30 sati
 
     Deveta sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća održana je u Ministarstvu kulture 12. veljače 2015. godine u 9.30 sati.
     Na sjednici su bile nazočne predstavnica Ministarstva kulture u HKV-u i njegova predsjednica Tatjana Aparac-Jelušić, predstavnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Mladenka Jukić te predstavnice Hrvatskoga knjižničarskog društva Dunja Holcer, Marijana Mišetić i Blaženka Peradenić-Kotur.
    Sjednici je nazočila glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Dunja Seiter-Šverko.
    Iz Ministarstva kulture bili su nazočni načelnica Sektora za književno-nakladničku i knjižničnu djelatnost Dubravka Đurić Nemec, iz Službe za knjižničnu djelatnost voditeljica Jelena Glavić-Perčin i viša stručna savjetnica Ivana Lacković.
    Predstavnica Rektorskoga zbora Tea Grujić i viša upravna savjetnica Melita Holetić iz Službe za normativne poslove u kulturi i medijima nazočile su dijelu sjednice.
    Predstavnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Ivana Pavlaković ispričala se. 
Za sjednicu je predložen sljedeći
 
DNEVNI RED 
  1. Usvajanje dnevnoga reda 9. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
  2. Uspostavljanje Sveučilišne knjižnice u Dubrovniku
  3. Imenovanje Radne skupine za pripremu nacionalnog programa zaštite pisane baštine
  4. Plan rada HKV-a u idućem razdoblju i financiranje HKV-a
  5. Problem arhiviranja predmeta za stručne ispite i viša zvanja u knjižničarskoj struci
  6. Problem isplate sredstava Ministarstva kulture putem računa osnivača
  7. Imenovanje Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci i Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
  8. Razno.

Ad 1) Usvajanje dnevnoga reda 9. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
  
Predsjednica Vijeća pozdravila je nove članice, predstavnice Hrvatskoga knjižničarskog društva Dunju Holcer i Blaženku Peradenić-Kotur, koje su izborom u stručna tijela, kao predsjednica i druga potpredsjednica Društva, postale članice Vijeća.
 
Predložene su izmjene dnevnog reda:
-       dopis Gradske knjižnice Zadar, kojim upozorava Vijeće na odbijanje financiranja bibliobusne službe od strane Zadarske županije, postaje četvrta točka, a plan rada HKV-a u idućem razdoblju i financiranje HKV-a peta točka;
-       nadalje ostaje dnevni red prema planu, s time da naziv sedme točke glasi, umjesto imenovanje, Postupak imenovanja Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci i Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci;
-       pod osmom točkom Razno razmatrat će se:
- informacije o sastancima s pročelnicima studija u RH iz područja informacijskih i komunikacijskih znanosti na kojima se stječu temeljna stručna zvanja iz knjižničarstva;
- očitovanje Stručnog odbora za izradu, objavljivanje i održavanje Nacionalnog pravilnika za katalogizaciju o raspravi zabilježenoj zapisnikom 8. sjednice HKV-a održane 19. i 29. prosinca 2014.;
- informacija o traženom očitovanju o registraciji knjižnične građe u muzejima, koja je temeljem rasprave na 5. sjednici HKV-a od 27. ožujka 2014., zatražena od Hrvatskog muzejskog vijeća.
 
Ad 2) Uspostavljanje Sveučilišne knjižnice u Dubrovniku
 
Vijeće je podržalo napore Hrvatskog zavoda za knjižničarstvo − Matične djelatnosti za visokoškolske i specijalne knjižnice, vezano uz uspostavu knjižnice na Sveučilištu u Dubrovniku, i zaključilo da se uputi dopis Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta i Agenciji za znanost i visoko obrazovanje u kojem ih se upozorava da se ne poštuju odredbe Zakona o knjižnicama, tj. jednog od obveznih uvjeta temeljem kojeg je, između ostalih, Sveučilište u Dubrovniku dobilo dopusnicu.
 
Ad 3) Imenovanje Radne skupine za pripremu nacionalnog programa zaštite pisane baštine
 
Vijeće je jednoglasno prihvatilo predložene kandidate za članove tima koji će sudjelovati u izradi programa zaštite pisane baštine.
Predloženi su:
-       prof. dr. sc. Damir Hasenay, Odsjek za informacijske znanosti, Filozofski fakultet Osijek
-       doc. dr. sc. Maja Krtalić, Odsjek za informacijske znanosti, Filozofski fakultet Osijek
-       dr. sc. Tinka Katić, knjižničarski savjetnik za baštinske zbirke iz Hrvatskog zavoda za knjižničarstvo
-       mr. art. Iva Gobić-Vitolović, voditeljica Odjela za konzervaciju i restauraciju Državnog arhiva u Rijeci
-       mr. art. Andreja Dragojević, voditeljica Odsjeka za papir i kožu, Služba za pokretnu baštinu, Hrvatski restauratorski zavod
-       Sanja Serhatlić, konzervator-restauratorski savjetnik, voditeljica Odsjeka za papir, Restauratorski odjel Dubrovnik, Hrvatski restauratorski zavod
-       izv. prof. dr. sc. Hrvoje Stančić, predstojnik Katedre za arhivistiku i dokumentaristiku, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
-       Ana Radić Bizjak, dipl. restaurator/konzervator, voditeljica Odjela za zaštitu i digitalizaciju građe, Sveučilišna knjižnica u Splitu.
 
Ad 4) Problem javnih potreba u kulturi Zadarske županije i problem financiranja Bibliobusne službe Gradske knjižnice Zadar
 
Vijeće podržava dosadašnji model financiranja Bibliobusne službe na način da su Zadarska županija, Ministarstvo kulture i Gradska knjižnica Zadar osiguravali sredstva za nesmetani rad. Vijeće smatra da takav model može i mora funkcionirati u svim sredinama (županijama) u kojima nema knjižnice te je istaknulo kako je to ustaljena praksa koja ima temelj u Zakonu o knjižnicama.
Vijeće je jednoglasno prihvatilo da se o ovom stavu Vijeća dopisom obavijesti Zadarska županija te da taj dopis bude sastavni dio ovog Zapisnika.
 
„Financiranje rada bibliobusnih službi u Republici Hrvatskoj
      Na 9. sjednici Hrvatskoga knjižničnog vijeća, održanoj 12. veljače 2015. godine u Ministarstvu kulture, raspravljalo se o problemu financiranja Bibliobusne službe Gradske knjižnice Zadar. Rasprava je potaknuta na temelju dopisa Gradske knjižnice Zadar, koji je potpisao ravnatelj Knjižnice Ivan Pehar, upućenog 2. veljače 2015. Hrvatskomu knjižničnom vijeću.
U dopisu se traži da Hrvatsko knjižnično vijeće, kao najviše stručno i savjetodavno tijelo Ministarstva kulture za pitanja knjižnične djelatnosti, dâ svoje mišljenje vezano uz rješavanje problema financiranja bibliobusnih službi u Republici Hrvatskoj.
      Zaključeno je da Vijeće podržava dosadašnji model financiranja Bibliobusne službe jer se pokazalo da je taj model slijedio zakonske odredbe i funkcionirao u praksi tako da su Zadarska županija, Ministarstvo kulture i Gradska knjižnica Zadar osiguravali sredstva za nesmetani rad.
Vijeće smatra da takav model može i mora funkcionirati u svim sredinama (županijama) u kojima nema knjižnice te je istaknulo kako je to ustaljena praksa koja ima temelj u Zakonu o knjižnicama.
      Uvjereni smo da ste, unatoč nepovoljnim ekonomskim prilikama, zbog njihove nezamjenjive uloge u doprinosu kvaliteti života svih stanovnika, svjesni potrebe i važnosti osiguravanja knjižničnih usluga kao temeljne kulturne infrastrukture na cijelome području Županije.
Stoga Vas pozivamo da razmotrite način na koji biste mogli što skorije izvršiti svoju obvezu prema Bibliobusnoj službi Gradske knjižnice Zadar, u cilju nesmetanoga i kvalitetnoga nastavka daljnje zajedničke suradnje i osiguravanja redovitoga dotoka sredstava, što će Knjižnici omogućiti uredno obavljanje djelatnosti na cijelome području.“
 
Ad 5) Plan rada HKV-a u idućem razdoblju i financiranje HKV-a
 
Predsjednica Vijeća istaknula je da je pisani materijal, Program i plan rada HKV-a za mandatno razdoblje 2015. – 2017. godine, koji je pripremila i dostavila članicama, podloga za raspravu te zamolila da se do 15. ožujka pripreme i dostave prijedlozi za raspravu o ovoj temi za iduću sjednicu Vijeća.
Predloženo je da se u Program i plan rada HKV-a za mandatno razdoblje 2015. – 2017. godine pod 1.1.1.1. uvrsti imenovanje Povjerenstava za stručne ispite i dodjelu viših stručnih zvanja.
Predloženo je Povjerenstvo za nastavak rada na Zakonu o knjižnicama u sastavu Alemka Belan-Simić, Nada Radman i Ivana Vladilo. Povjerenstvo će pregledati i odgovoriti na primjedbe pristigle na stručnu raspravu vezano uz Zakon o knjižnicama koja se održala na mrežnim stranicama Hrvatskoga knjižničarskog društva. Prijedlog je jednoglasno prihvaćen.
Predloženo je i Povjerenstvo za izradu Akcijskog plana Strategije hrvatskog knjižničarstva do 2020. u sastavu Tea Grujić, Zagorka Majstorović i Ivana Pavlaković, što je također jednoglasno prihvaćeno.
Vezano uz izvješća županijskih matičnih službi za narodne knjižnice, istaknuto je da je važno ažurno pratiti populacijska kretanja na područjima svih županija kako bi se o rastu/padu broja korisnika u knjižnicama moglo raspravljati i izvještavati na osnovi službenih podataka za svaku godinu, a ne na osnovi podataka iz popisa stanovništva za 2011. jer su migracije stanovništva značajne. Predloženo je i usvojeno da se Vijeće pisanim putem obrati Hrvatskom zavodu za knjižničarstvo sa zamolbom da se uputi dopis svim županijskim matičnim knjižnicama sa zahtjevom za hitno traženje službenih procjena demografskih pokazatelja za 2015. godinu od Državnog zavoda za statistiku. Jednoglasno je odlučeno da ovaj zaključak stupa na snagu odmah.
Predstavljen je pisani prijedlog financijskog plana te je dogovoreno da se Vijeće pisanim putem očituje do 15. ožujka sa sugestijama i komentarima.
 
Ad 6) Problem arhiviranja predmeta za stručne ispite i viša zvanja u
knjižničarskoj struci
 
Vijeće je raspravilo problem arhiviranja predmeta za stručne ispite. Naime, praksa je da se prijave zaprimaju u Ministarstvu kulture, zatim se dostavljaju Ispitnom povjerenstvu koje ima sjedište u NSK-u. Ondje se te prijave, nakon završene procedure, arhiviraju, premda imaju klasifikacijsku oznaku Ministarstva kulture, što je u sukobu s pravilima uredskog poslovanja.
Predloženo je da Ministarstvo kulture i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu ugovorom o suradnji, kojim će specificirati prava i obveze ugovornih strana, riješe ovaj problem.
 
Ad 7) Postupak imenovanja Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci i Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
 
Predsjednica Vijeća istaknula je da mandat povjerenstava istječe u travnju 2015.
godine. Predloženi kriteriji za članove obaju povjerenstava jesu:
-       osobe koje su dobitnici Kukuljevićeve povelje ili Nagrade Eva Verona
-       knjižničarski savjetnici za zvanja
-       za stručne ispite mogu biti i viši knjižničari
-       osobe koje imaju znanstveno-nastavna zvanja u grani knjižničarstva
-       da barem jedan član bude iz prethodnih sastava povjerenstava.
Predloženo je i usvojeno da se do 15. ožujka dostave prijedlozi o kandidatima kako bi se raspravili na sljedećoj sjednici.
  
Ad 8) Razno
 
Prije razmatranja triju tema točke 8., utvrđenih na početku sjednice, istaknut je problem isplate sredstava za programe knjižnične djelatnosti koja knjižnicama osigurava Ministarstvo kulture. Ta se sredstva, putem rizničnoga poslovanja, za velik dio knjižnica isplaćuju na račun osnivača. Osnivač ih često ne dostavlja knjižnicama na vrijeme te one zbog toga imaju problema u redovitom poslovanju.
Problem se pojavljuje i vezano uz obvezu ažurnog financijskog izvještavanja Ministarstva kulture.
Predloženo je i usvojeno da Vijeće uputi dopis Ministarstvu financija kojim će upozoriti da se radi o korištenju namjenskih sredstava te u skladu s tim zatražiti da se povede računa o strožoj kontroli raspolaganja tim sredstvima. Također je predloženo da Vijeće uputi dopis uredima državne uprave u županijama, nadležnima za zakonsku kontrolu poslovanja lokalne zajednice, kojim će zatražiti bolju kontrolu isplate namjenskih sredstava. Taj isti dopis potrebno je proslijediti na znanje Ministarstvu uprave.  
 
a)    Informacije o sastancima s pročelnicima studija u RH iz područja informacijskih i komunikacijskih znanosti na kojima se stječu temeljna stručna zvanja iz knjižničarstva
 
Predsjednica Vijeća izvijestila je o dva sastanka s pročelnicima studija održana u 2014. godini te istaknula da na prvom sastanku nije bilo razmimoilaženja oko jezgrenih predmeta knjižničarstva te da je dogovoreno da svi prisutni pošalju popise jezgrenih predmeta iz svojih preddiplomskih programa. Pisane prijedloge poslali su samo Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru i Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku.
 
Na drugom sastanku nije usuglašen ujednačen pristup načinu stjecanja 60 ECTS-a iz temeljnih predmeta knjižničarstva na diplomskim studijima iz informacijskih i komunikacijskih znanosti jer su pročelnice tvrdile da ne mogu mijenjati svoje već akreditirane programe, što znači da nisu u mogućnosti izvan tih programa osigurati stjecanje potrebnih ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva.
Vijeće smatra da je učinilo sve što je moglo u okviru svojih ingerencija jer je upozoravalo na probleme, razgovaralo o istima i tražilo najbolja dogovorna rješenja. Predloženo je i prihvaćeno da se tema ovim zaključi.
 
b)   Očitovanje Stručnog odbora za izradu, objavljivanje i održavanje nacionalnog pravilnika za katalogizaciju o raspravi zabilježenoj zapisnikom 8. sjednice HKV-a održane 19. i 29. prosinca 2014.
 
Na raspravi o ovoj temi nisu bili prisutni svi članovi Vijeća koji su sudjelovali u raspravi o njoj na 8. Sjednici, 29. prosinca 2014., Katici Matković Mikulčić je istekao mandat, a Tea Grujić je napustila današnju sjednicu u 13.00 sati.
 
Vijeće je primilo na znanje očitovanje Stručnog odbora te dalo riječ glavnoj ravnateljici NSK-a, koja je izvijestila o nesporazumima koje je izazvao Zapisnik 8. sjednice.
 
Istaknuto je da program NSK-a, Izrada, objavljivanje i održavanje pravilnika za katalogizaciju u AKM zajednici, nije bio posebno izdvojen za raspravu jer je Vijeće raspravljalo o svim programima knjižnične djelatnosti prijavljenima na Poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2015. godinu. Nedoumicu je izazvalo privremeno izvješće o radu na Pravilniku tijekom 2014. (konačno još nije podneseno) u kojemu su doneseni financijski pokazatelji bez suglasnosti s HKD-om kao jednim od partnera u projektu te relativno visok iznos traženih sredstava. Potvrđeno je da je projekt dobar, ali ga, kad su u pitanju sredstva Ministarstva, treba svesti na realne okvire.  
 
c)    Informacija o traženom očitovanju o registraciji knjižnične građe u muzejima, koja je temeljem rasprave na 5. sjednici HKV-a od 27. ožujka 2014., zatražena od Hrvatskoga muzejskoga vijeća
 
S obzirom da do sada nije bilo odgovora kako je obećano, Vijeće predlaže ponovno slanje požurnice Hrvatskom muzejskom vijeću i Hrvatskom vijeću za kulturna dobra. 
  
Sjednica je završila u 14 sati.
 
Zapisnik sastavila:
Ivana Lacković, viša stručna savjetnica
  
 
    predsjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća 
    prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić
 
 
 




Zapisnik 8. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća održane u Ministarstvu kulture 19. prosinca 2014. godine u 9.30 sati i 29. prosinca 2014. u 9.30 sati

     Osma sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća održana je u Ministarstvu kulture 19. prosinca 2014. godine u 9.30 sati i 29. prosinca 2014. u 9.30 sati.
     Prvom dijelu sjednice bile su nazočne predstavnica Ministarstva kulture u HKV-u i njegova predsjednica Tatjana Aparac-Jelušić, predstavnice Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Mladenka Jukić i Ivana Pavlaković (prisustvovala samo dijelu sjednice zbog drugih obveza), predstavnica Rektorskoga zbora Tea Grujić te predstavnice Hrvatskoga knjižničarskog društva Katica Matković Mikulčić i Andreja Tominac.
     Dijelu sjednice prisustvovala je glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Dunja Seiter-Šverko.
Sjednici nije prisustvovala Marijana Mišetić iz Hrvatskoga knjižničarskog društva.
     Iz Ministarstva kulture bile su nazočne iz Službe za knjižničnu djelatnost voditeljica Jelena Glavić-Perčin te viša stručna savjetnica Ivana Lacković.

     Za sjednicu je predložen sljedeći
 
DNEVNI RED
 
     1. Usvajanje dnevnoga reda 8. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
     2. Dopuna postupku usvajanja zapisnika – skenirana izjava vlastoručno potpisana
     3. Knjižnice i knjižnična djelatnost u nacionalnim strateškim programima
     4. Nacrt Strategije hrvatskog knjižničarstva 2015. − 2020. – mišljenje MZOS-a
     5. Rasprava o prijedlozima programa knjižnične djelatnosti za 2015. godinu prispjelima na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi RH
     6. Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a
     7. Imenovanje Radne skupine za pripremu nacionalnog programa zaštite pisane baštine
     8. Plan rada HKV-a u idućem razdoblju i financiranje HKV-a
     9. Uspostavljanje Sveučilišne knjižnice u Dubrovniku 
   10. Problem arhiviranja predmeta za stručne ispite i viša zvanja u knjižničarskoj struci
   11. Problem isplate sredstava Ministarstva kulture putem računa osnivača
   12. Razno.

     Prijedlog predsjednice Vijeća da se zbog opsežnog dnevnog reda raspravi prvih šest točaka, a ostale točke na sljedećoj sjednici u siječnju jednoglasno je prihvaćen.

Ad 1) Usvajanje dnevnoga reda 8. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća

     Predsjednica Vijeća predložila je da se zbog opsežnog dnevnog reda raspravi prvih šest točaka, a ostale će se točke razmatrati na sljedećoj sjednici u siječnju.

Ad 2) Dopuna postupku usvajanja zapisnika – skenirana izjava vlastoručno potpisana

     Predsjednica Vijeća predložila je da se članovi pridržavaju Poslovnika o radu HKV-a te da Zapisnik bude napisan i dostavljen Vijeću sedam dana nakon sjednice, a članice Vijeća Službi za knjižničnu djelatnost i promidžbu knjige Ministarstva kulture dostavit će skenirane potpisane Izjave ako Zapisnik prihvaćaju. Ukoliko pak ima izmjena, nakon što se u Službi za knjižničnu djelatnost i promidžbu knjige iste zaprime i unesu u Zapisnik, ponovno će se poslati članovima Vijeća na usvajanje, nakon čega se članice Vijeća očituju konačnom Izjavom o prihvaćanju.

     Prijedlog je jednoglasno prihvaćen.

Ad 3) Knjižnice i knjižnična djelatnost u nacionalnim strateškim programima
     Predsjednica Vijeća istaknula je da je ova točka na dnevnom redu zbog toga što se događaju stvari koje knjižničarsku struku dovode u neravnopravan položaj i izazivaju nelagodu. Kada se jesenas tražilo mišljenje o Strategiji Vladinih programa za razdoblje 2015. – 2017., ustanovljeno je da u tom dokumentu, u Točki 6. Kultura, knjižnice nisu spomenute ni jednom riječju za razliku od muzeja i programa Ruksak (pun) kulture. Osim toga i očitovanje o toj Strategiji trebalo je dostaviti u neprimjereno kratkom roku.
     Nadalje, u dokumentu Nacionalni program za mlade, od 2014. do 2017. godine, za 2015. godinu, također nije bilo ni riječi o knjižnicama, a rok za davanje mišljenja opet je bio prekratak.
     Pavlaković je istaknula da je Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta (u daljnjem tekstu: MZOS) dobilo isti dokument kao i dovoljno vremena za ocjenjivanje njegova sadržaja. 
     Kao treće, predsjednica je istaknula kako su na nedavno održanoj konferenciji za medije u Ministarstvu kulture isticani projekti Ministarstva kao što su Arheološki park Vučedol, Kompleks Rikard Benčić u Rijeci te Ruksak (pun) kulture. Najavljeno je predstavljanje Nacionalne strategije poticanja čitanja, predstavljene su glavne promjene u novom Zakonu o muzejima, izdvojen nastup Hrvatske kao partnerske zemlje na Sajmu dječje knjige u Bologni, najavljen je Festival Francuske u Hrvatskoj Rendez-vous te ukratko sažet tijek inicijative Europske unije Europska prijestolnica kulture, a vezano uz knjižničnu djelatnost istaknuto je samo da su otvorene četiri knjižnice. Strategija hrvatskog knjižničarstva 2015. – 2020. te novi Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, koji su na Hrvatskom knjižničnom vijeću usvojeni kao prijedlozi za raspravu i u postupku su prihvaćanja (Strategija) te usuglašavanja i priprema za javnu raspravu (Prijedlog Zakona), nisu uopće spomenuti. Također smatra da u projekt Kompleks Rikard Benčić u Rijeci, u sklopu kojega se predviđa izgradnja nove knjižnice, mora biti uključeno i Hrvatsko knjižnično vijeće, koje mora znati tko je uključen u knjižnično-informacijski dio projekta unutar jednoga takvog kompleksa. Mišljenja je da iz svega navedenog proizlazi dojam da knjižnična djelatnost nije prepoznata u Ministarstvu kulture te se čini da Vijeće Ministarstvu ne treba.
     Seiter-Šverko istaknula je da u proračunu MZOS-a uopće nema predviđenih sredstava za nabavu knjiga za Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu.
Pavlaković je istaknula da su se pri izradbi proračuna inicijalno kod većine aktivnosti smanjivala sredstva za 10 %, kao i da je, uz to smanjenje, proračun usvojen s naknadno dodatno smanjenim sredstvima.
     Jukić je istaknula da su smanjena i sredstva za izdavanje knjiga.
     Matković-Mikulčić također je istaknula da je uloga i pozicija knjižnica upitna na svim nivoima. 
     Predsjednica Vijeća istaknula je da je o ovim problemima potrebno javno progovoriti te da je na nedavnom sastanku s pomoćnikom ministrice g. Stojsavljevićem i načelnicom Sektora za književno-nakladničku i knjižničnu djelatnost gđom Đurić Nemec izrazila nezadovoljstvo tretmanom HKV-a. Još je u lipnju zatražila razgovor kod ministrice, ali još nije dobila odgovor.
     Predložila je, što je prihvaćeno, da se Vijeće obrati dopisom ministrici kulture, a osnovne misli iz tog pisma poslat će se svim članicama na usuglašavanje.

Ad 4) Nacrt Strategije hrvatskoga knjižničarstva 2015. – 2020. (u daljnjem tekstu: Strategija) – mišljenje MZOS-a

     Predsjednica Vijeća istaknula je da je o Strategiji stiglo samo službeno mišljenje MZOS-a. Ministarstvo kulture nije se službeno očitovalo. Kako ni od Rektorskog zbora nema očitovanja, zamolila je predstavnicu Rektorskog zbora u Vijeću, Teu Grujić, da se zauzme oko toga.
     Također je zatražila da se od Ministarstva kulture traži da se u najhitnijem roku očituje o tekstu Strategije kako bi ga Vijeće raspravilo na 9. sjednici i donijelo konačni tekst koji će se staviti na mrežno mjesto Ministarstva kulture na javnu raspravu.
     Predsjednica je iznijela mišljenje da će biti najbolji put da se, prije nego se Strategija uputi Vladi, održi sastanak između MK i MZOS-a te HKV-a kako bi se do kraja usuglasili stavovi. To je jednoglasno prihvaćeno.

Ad 5) Rasprava o prijedlozima programa knjižnične djelatnosti za 2015. godinu prispjelima na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi RH

     Glavić-Perčin istaknula je da je za programe u knjižničnoj djelatnosti predviđen iznos od 17,500.000,00 kn.
     Također je istaknula da je, na temelju izvješća županijskih matičnih službi koje ujedinjuje Središnja matična služba za narodne knjižnice pri NSK-u u Zagrebu, analizirala poslovanje svih narodnih knjižnica u RH te cjelokupne knjižnične djelatnosti u području narodnih knjižnica kao podlogu za kriterije vrednovanja programa pristiglih na Poziv. Smatrala je također važnim podsjetiti da je iz prikupljenih podataka vidljiva manjkavost vođenja statistika u pojedinim knjižnicama, što je nužno u budućim izvješćima ispraviti jer će u protivnom svaka analiza biti upitna te neće dati pravu sliku neophodnu za promišljanje djelatnosti. Prema prikupljenim podatcima primjetno je da je situacija vrlo solidna te da raste broj korisnika.

     Na Poziv za predlaganja programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2015. godinu prispjelo je 335 prijava, od čega je:

     -  219 programa za nabavu knjižne i neknjižne građe
     -  83 programa akcija i manifestacija u knjižničnoj djelatnosti
     -  16 programa za razvojne programe i projekte (radionice, seminari)
     -  2 programa u kategoriji ostalo.

     Vijeće je prema kriterijima vrednovanja:

     -  pozitivna ocjena izvršenja programa za prethodnu godinu vezano uz sve podmirene obveze prema Ministarstvu kulture
     -  posebnost županijskih matičnih knjižnica koje su, na temelju Zakona o knjižnicama i Pravilnika o matičnoj djelatnosti, nositelji i pokretači knjižnične djelatnosti u područjima svoje matičnosti
     -  broj stanovnika određenog područja na kojemu djeluje knjižnica
     -  broj članova knjižnice
     -  broj knjiga u fondu pojedine knjižnice
     -  obrtaj fonda knjižnice (broj posudbi u knjižnici i izvan knjižnice)
     -  broj virtualnih posjeta knjižnici
     -  raspoloživ prostor knjižnice
     -  broj stručnih djelatnika
     -  usklađenost sa Standardima za narodne knjižnice
     -  proširenje djelatnosti
     -  osamostaljenje
     -  pokretanje pozitivnih promjena u knjižničarstvu
     -  zapaženo djelovanje u lokalnoj zajednici
     -  jednakomjerno ulaganje osnivača knjižnice, županije, vlastitog ili sponzorskog prihoda i Ministarstva kulture − 50:50
     -  u slučaju kada knjižnica djeluje na područjima od posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i otocima, omjer sredstava osnivača županije, vlastitog ili sponzorskog prihoda i Ministarstva kulture može biti 30:70
     -  u slučaju kada je osnivač prethodne godine uložio sredstva u infrastrukturu knjižnice koja je time značajno povećala prostor i proširila program, omjer sredstava osnivača županije, vlastitog ili sponzorskog prihoda i Ministarstva kulture može biti 30:70
     -  inicijalna sredstva novim, tek osnovanim knjižnicama
     -  dodatna sredstva knjižnicama koje imaju bibliobusnu službu

     -  raspravilo 219 programa za nabavu knjižne i neknjižne građe.   

Ad 6) Prijedlog Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo)

     Članica Povjerenstva gđa Belan Simić, kao zamjena predsjednice Povjerenstva gđe Vinaj, izvijestila je Vijeće o prijedlozima donesenima na 18. sjednici održanoj 13. listopada 2014. godine i 19. sjednici održanoj 12. prosinca 2014. u Ministarstvu kulture.

Na 18. sjednici za dodjelu viših stručnih zvanja razmatrano je sedam zamolbi:

Elli Pecotić  – viši knjižničar
Suzana Dimovski – viši knjižničar
Melanija Sekne – viši knjižničar
Vesna Vlašić Jurić – viši knjižničar
Tihomir Marojević – viši knjižničar
Tamara Ilić Olujić – viši knjižničar

Mladen Masar – knjižničarski savjetnik.

Na 19. sjednici Povjerenstva razmatrano je šest zamolbi:

Katarina Todorcev Hlača – viši knjižničar
Grozdana Ribičić – viši savjetnik
Višnja Cej – viši knjižničar
Milko Belevski – viši knjižničar
Inge Majlinger Tanocki – viši knjižničar

Darija Ćaleta – knjižničarski savjetnik.

     Belan Simić izvijestila je da se Povjerenstvo složilo o dodjeli zvanja kandidatima kako je navedeno u Izvješćima te iznijela prijedlog Povjerenstva.

     Vijeće je jednoglasno prihvatilo prijedlog Povjerenstva.

     Prvi dio sjednice završio je u 15.15 sati te je odmah dogovoreno da nastavak 8. sjednice bude u ponedjeljak, 29. prosinca 2014., u 9.30 sati u Ministarstvu kulture.

     Drugom dijelu 8. sjednice prisustvovale su članice Katica Matković Mikulčić, Andreja Tominac, Mladenka Jukić, Tea Grujić, a dijelu sjednice i Tatjana Aparac-Jelušić. Iz Ministarstva kulture nazočile su Dubravka Đurić-Nemec, Jelena Glavić-Perčin i Ivana Lacković
Ispričale su se Marijana Mišetić i Ivana Pavlaković.

     Nastavljena je rasprava o prijedlozima programa knjižnične djelatnosti za 2015. godinu. (5. točka dnevnog reda).

     Glavić-Perčin izvijestila je članice da su, prema prijedlozima prvoga dijela sjednice od 19. prosinca, predviđena sredstva za knjižničnu djelatnost raspodijeljena te da je potrebna revizija prijedloga budući da još nisu razmatrane akcije i manifestacije te razvojni programi u knjižničnoj djelatnosti za koje je također potrebno osigurati sredstva.
     Prihvaćen je prijedlog Matković-Mikulčić, Grujić i Tominac da iznosi za nabavu knjižne i neknjižne građe u 2015. godini ostanu na razini 2014. godine.
     Vijeće je prvo razmatralo prijavnice za 84 programa akcija i manifestacija u knjižničnoj djelatnosti.

     Nakon što su se sve članice složile da je premalo programa prijavljeno na Razvojne programe i projekte u knjižničnoj djelatnosti, razmatrano je 15 pristiglih prijedloga.

     Vijeće se najviše zadržalo na razmatranju prijedloga programa Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu − Izrada, objavljivanje i održavanje pravilnika za katalogizaciju u AKM zajednici: 2014. – 2016. za 2015. godinu (II. faza). Istaknulo je da nije zadovoljno dostavljenim izvješćem za I. fazu programa jer nije vidljivo što je konkretno učinjeno (npr. nekoliko poglavlja Pravilnika). Članice Vijeća (Matković-Mikulčić, Tominac i Grujić) naglasile su da je aktualni Priručnik i pravilnik za izradu abecednih kataloga koji je sastavila Eva Verona sasvim zadovoljavajući te da su ta pravila odlična i ni po čemu nisu zastarjela, jedino ih možda treba malo doraditi. Tim se Pravilnikom služe i u regiji, a u Sloveniji ga navode kao literaturu na tečajevima katalogizacije monografskih publikacija. Nadalje, u skupini koja radi na izradbi Pravilnika neki su volonteri, neki su plaćeni za rad, a neki su plaćeni iz sredstava Hrvatskoga knjižničarskog društva. Vijeće je istaknulo da ne želi zaustaviti projekt te da će ga podržati u II. fazi, ali očekuje objašnjenja i konkretne rezultate.

     Predsjednica Vijeća smatra da bi bilo idealno kada bi se svi programi/projekti u knjižničarskoj djelatnosti mogli raditi na isti način kako to predviđa Plan rada ovog projekta, ali nije u redu osiguravati velika sredstva za samo jednu grupaciju stručnjaka. Smatra ipak da program treba poduprijeti jer je od izuzetne nacionalne važnosti. Naglasila je da je Verona Pravilnik izradila sama, no danas se radi timski i ne može se raditi tijekom radnoga vremena.

     Đurić-Nemec i Matković-Mikulčić upozorile su da u projektu piše da će se rad odvijati tijekom radnoga vremena i volonterski. Predsjednica Vijeća istaknula je da je iznos predviđen za rad samo iskazan u projektu i da to nije honorar. Matković-Mikulčić istaknula je da to nije jasno napisano.

     Predsjednica Vijeća složila se da je iznos koji se potražuje pretjeran. Smatra da Veronin Pravilnik više nije dostatan, a da novi pravilnik ide naprijed u smislu unošenja podataka u okruženju semantičkoga weba te da će zapisi o građi u fondovima knjižnica (arhiva i muzeja) moći biti pretraživani u cijelom web prostoru. Važnost projekta vidljiva je i u tome što je rijedak slučaj da su se u stručnoj zajednici tri akademske ustanove, tri profesionalna društva i tri temeljne ustanove našle u istoj stvari (rade zajednički projekt).

     Matković-Mikulčić također je istaknula da nije u pitanju zaustavljanje projekta, već odgovornost za troškove.

     Vijeće se negativno očitovalo o izvješću jer u njemu nisu iskazani ishodi I. faze rada na projektu.

     Predsjednica Vijeća istaknula je da je Vijeće zadužilo pomoćnika ministrice za sastanak predsjednika triju Vijeća, arhivskog, knjižničnog i muzejskog, do kojega još nije došlo. Potreban je razgovor između triju struka (arhivska, knjižnična i muzejska) kako bi se vidjelo koji su im zajednički interesi.

     Predsjednica Vijeća smatra da bi Hrvatsko knjižničarsko vijeće trebalo zbližavati knjižničarsku zajednicu te da bi trebalo jačati suradnju između Vijeća, Hrvatskoga knjižničarskog društva te matične službe za knjižnice pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

     Na kraju sjednice predsjednica je zahvalila članicama Vijeća Matković-Mikulčić i Tominac te Mišetić (u odsutnosti), kojima je istekao mandat, na njihovom doprinosu u radu Vijeća.

     Sjednica je završila u 14 sati.

Zapisnik sastavila:
Ivana Lacković, viša stručna savjetnica
 
predsjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća
prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić



Zapisnik 7. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća održane u Ministarstvu kulture 10. srpnja 2014. godine u 9 sati
 
    Na sjednici su bile nazočne: predstavnica Ministarstva kulture u HKV-u i njegova predsjednica Tatjana Aparac-Jelušić, predstavnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Ivana Pavlaković, predstavnica Rektorskoga zbora Tea Grujić te predstavnice Hrvatskoga knjižničarskog društva Marijana Mišetić, Katja Matković Mikulčić i Andreja Tominac.
     Sjednici nije nazočila predstavnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Mladenka Jukić, koja se ispričala zbog nemogućnosti dolaska.
    Sjednici su nazočile Dunja Seiter-Šverko, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Alemka Belan-Simić kao voditeljica Radne skupine za izmjenu Zakona o knjižnicama i kao zamjena za Marinu Vinaj, predsjednicu Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci, koja se ispričala zbog nedolaska, te prof. dr. Daniela Živković, predsjednica Ispitnog povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci.
    Iz Ministarstva kulture dijelu sjednice nazočila je načelnica Sektora za književno-nakladničku i knjižničnu djelatnost Dubravka Đurić Nemec. Iz Službe za knjižničnu djelatnost i promidžbu knjige nazočili su voditeljica Jelena Glavić-Perčin i više stručne savjetnice Ana Dadić i Ivana Lacković. Dijelu sjednice nazočila je, iz Uprave za pravne i financijske poslove, viša upravna savjetnica Melita Holetić.
 
      Za sjednicu je predložen sljedeći
 
                                                     DNEVNI RED 
 
  1. Usvajanje dnevnoga reda 7. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
  2. Rasprava o Prijedlogu Radne skupine za izmjenu Zakona o knjižnicama
  3. Mišljenje o Prijedlogu Smjernica plana restrukturiranja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za razdoblje 2014. – 2016.
  4. Usvajanje popisa temeljnih predmeta knjižničarstva
  5. Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a
  6. Dopis tvrtke UNIBIS d.o.o.
  7. Razno.
    Predsjednica Vijeća pozdravila je prisutne i otvorila sjednicu. Zahvalila je kolegicama koje su 9. srpnja 2014. u Ministarstvu kulture održale sastanak o Prijedlogu Radne skupine za izmjenu Zakona o knjižnicama.
 
AD 1) Usvajanje dnevnoga reda 7. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
 
     Dnevni red je jednoglasno prihvaćen.
     Matković-Mikulčić osvrnula se na način prihvaćanja Zapisnika te smatra da bi bilo dobro da se ponovno usvaja na sjednici Vijeća.
    Aparac-Jelušić je predložila da se napravi pročišćeni tekst Zapisnika sedam dana nakon pristiglih primjedbi Vijeća koji će se ponovno slati Vijeću te da ostane način usvajanja Zapisnika elektroničkim putem koji je brži i učinkovitiji zbog toga što, između ostaloga, kandidati predloženi za viša stručna zvanja ne bi trebali dugo čekati rješenja. 
 
                                                                                       
AD 2) Rasprava o Prijedlogu Radne skupine za izmjenu Zakona o knjižnicama
 
     Belan-Simić, voditeljica Radne skupine za izmjenu Zakona o knjižnicama, predstavila je Vijeću Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (u daljnjem tekstu: Prijedlog) koji je izradila Radna skupina te je detaljno obrazložila što se sve pokušalo osuvremeniti, nadopuniti i promijeniti u skladu s onim što se događa u okruženju, a vezano je uz knjižničnu djelatnost.
     Predsjednica Vijeća zahvalila je radnoj skupini na uloženome trudu, pohvalila je stručnost i sistematičnost Prijedloga te naglasila da se radi o prijedlogu koji uz neznatne dorade može ubrzo ići u postupak stručne rasprave.
 
     U vrlo sadržajnoj i iscrpnoj raspravi Vijeće je temeljito analiziralo i raspravilo tekst Prijedloga te je iznijelo dvojbe, primjedbe i sugestije o pojedinim člancima. Veći dio primjedaba i sugestija na traženje članova Vijeća unesen je u tekst Prijedloga. Tekst Prijedloga s primjedbama i sugestijama sastavni je dio ovog Zapisnika.
    Tekst Prijedloga Zakona o knjižnicama, na molbu Hrvatskoga knjižničnog vijeća, objavljuje se na mrežnim stranicama Hrvatskoga knjižničarskog društva kako bi se najšira hrvatska knjižničarska zajednica upoznala s tijekom izrade Prijedloga i prije javne rasprave, koja će tek uslijediti, te u stručnoj predraspravi dobila na uvid predloženi tekst i na temelju njega mogla iznijeti svoje prijedloge i primjedbe.
 
AD 3) Mišljenje o Prijedlogu Smjernica plana restrukturiranja Nacionalne i
          sveučilišne knjižnice u Zagrebu za razdoblje 2014. – 2016. (u daljnjem
          tekstu: Prijedlog Smjernica)
 
    Seiter-Šverko, glavna ravnateljica NSK-a, predstavila je Vijeću Prijedlog Smjernica. Istaknula je da su od 2010. godine do danas financijska sredstva potrebna za nesmetan rad smanjena za 42 %, što iznosi oko 9,000.000,00 kn, te da se na temelju Strateškog plana 2013. – 2015. i prijedloga koje je Hrvatsko knjižnično vijeće dostavilo Vladi RH vezano uz Izvješće o radu NSK-a za 2012. i 2013. ukazala potreba za provedbom procesa financijskog, organizacijskog, operativnog i strateškog restrukturiranja.
 
    Istaknula je da je financijsko restrukturiranje započelo u 2012. i završilo u 2013. godini u smislu pozitivnih ušteda financijskih sredstava koje NSK može sam postići (oko 2,000.000,00 kn). Operativnim restrukturiranjem ušteđeno je 300.000,00 kn tako da je izvršena preraspodjela ljudi u okviru rada subotom. U prijedlogu novog ustroja vodilo se činjenicom da velike sustave valja restrukturirati na način da se ne ukidaju temeljne djelatnosti, tj. sadržaj rada, već da se podiže razina usluga. Tako u ustroju nisu predviđeni pododsjeci jer je bilo situacija da je postojao voditelj bez djelatnika, ujedinjena je nabava i obrada u jedan odjel jer je to funkcionalno i opravdano, utvrđeno je da od 2002. godine neki djelatnici imaju koeficijente koji ne odgovaraju njihovoj stručnoj spremi. Iz svega proizlazi da bi u 2016. godini u NSK-u bilo zaposleno 17 % manje djelatnika s uštedom od 5-8 milijuna kuna. Cilj je restrukturiranja također da se pokaže da svaka ustanova koja donese Strateški plan mora napraviti ustroj koji će pratiti taj plan.
 
    Na pitanje predsjednice Vijeća može li se reagirati na prijedlog ustroja glavna ravnateljica odgovorila je da je to isključivo u ingerenciji Upravnog vijeća NSK-a.  
     Matković Mikulčić upitala je tko donosi te Smjernice, a glavna ravnateljica odgovorila je da ih je usvojio MZOS sukladno zakonskoj nadležnosti. Istaknula je da Smjernice treba prihvatiti Vlada RH kako bi se pristupilo izradi Plana koji mora prihvatiti Upravno vijeće NSK-a.
 
    Mišetić se kao predsjednica Hrvatskoga knjižničarskog društva (u daljnjem tekstu: Društvo) izjasnila o neprimjerenom pojmovnom određenju termina financijskog, organizacijskog i strateškog restrukturiranja koji se u Prijedlogu Smjernica rabi, budući da ne postoji jasno utvrđena koncepcija, svrha i ciljevi reorganizacije, prikaz sadašnjeg ustrojstva i analiza sadašnjeg stanja te jasna vizija koja bi opravdala strateški karakter mjera kao ni projekcija implikacija koje bi na knjižničnu djelatnost, stručni rad i same radne procese u NSK-u primjena Prijedloga Smjernica mogla imati. Ustvrdila je da se, pravdajući se nedostatnim sredstvima za pokrivanje režijskih troškova, u NSK-u kani provesti otpuštanje djelatnika i gašenje radnih mjesta u knjižničarskoj struci te se to proglašava restrukturiranjem ustanove.

    Osvrnula se i na strukturu zaposlenika kojih se Prijedlog Smjernica izravno tiče utvrđujući da se ne radi o outsourcingu pomoćnih i pratećih djelatnosti, nego o gašenju stručnih radnih mjesta i otpuštanju stručnog knjižničarskog osoblja koje je, prema njezinom mišljenju, najsnažniji resurs NSK-a, kao i na nepostojanje informacija o autorstvu, odnosno stručnom timu koji bi provodio mjere iz Prijedloga Smjernica smatrajući ga ključnim za utvrđivanje koncepcije, izvedbu te komuniciranje sa zaposlenicima. Osvrnula se i na nedostupnost informacija o prosudbi Prijedloga Smjernica od strane stručnih tijela NSK-a te Upravnog vijeća NSK-a. Smatra da to nije strateško restrukturiranje jer se temelji na smanjenju broja radnika i financijskoj sanaciji te da ušteda nije temeljni cilj ovakvog restrukturiranja. Istaknula je prigovor da analiza stanja nije napravljena temeljito jer Vijeće nije dobilo dokument iz kojeg se vidi da je napravljena analiza poslovanja, nema uzroka stanja, nema projekcije djelatnosti nakon restrukturiranja, nije razvidno što za stručni rad znače ove Smjernice. Stoga je predložila da se formulira zaključak da članovi Hrvatskoga knjižničnog vijeća ne prihvaćaju Prijedlog Smjernica jer bi one bile početak stručnog devastiranja jedine hrvatske nacionalne knjižnice i ustanove od nacionalnog i stožernog značenja za hrvatsku kulturu, znanost i obrazovanje, što bi ostavilo nesagledive posljedice na sve druge knjižnice i knjižničnu djelatnost u okviru sustava znanosti i visokog obrazovanja.       
 
    Grujić je naglasila da bi Smjernice mogle uzrokovati da se i u ostalim knjižnicama provede restrukturiranje. Smatra da će pedeset osoba nedostajati Knjižnici jer se manjak osoba osjeti i inače kad jedna osoba ode u mirovinu. Istaknula je da Prijedlog Smjernica ne može prihvatiti u ime cijele zajednice koju predstavlja.
 
    Aparac-Jelušić smatra da smo konačno pred situacijom u kojoj bi se mogli riješiti problemi u sustavu visokoškolskih knjižnica ako bi NSK počeo izvršavati sve svoje zakonske obveze u odnosu na nacionalni knjižnični sustav. Istaknula je da ne treba olako davati mišljenje kad se ocjenjuje ova situacija te da se tijekom 30 godina ni Društvo ni drugi sudionici, osim izoliranih pojedinačnih intervencija, nisu izjašnjavali ovako strogo o upravljanju NSK-om, iako je za to bilo razloga, već da treba sagledati uvjete koji su do toga doveli. Smatra da ne treba zaustavljati proces koji je pokrenut.
 
    Mišetić je naglasila da je to devastacija jer se otpuštanje djelatnika proglašava restrukturiranjem. Također je naglasila da struka ne želi ukidati radna mjesta kolegama.
 
    Aparac-Jelušić istaknula je da se na ekonomske čimbenike ne može utjecati pozivajući se na dignitet struke. Smatra da je neprihvatljivo smanjenje sredstava za rad NSK-a iz godine u godinu. U Prijedlogu Smjernica nigdje ne vidi otpuštanje djelatnika pa ocjenjuje da su zaključci o otpuštanju proizvoljni, ali smatra da se može raspravljati o tome je li struktura dobro napravljena (njezino je, na primjer, mišljenje da se nije predvidio odjel koji će se baviti razvojem hrvatskog knjižničnog sustava u koji bi onda logično ušli i Hrvatski zavod za knjižničarstvo, digitalna knjižnica te kooperativni odjeli za razvoj sustava). Također smatra da restrukturiranje nije strategijsko, već se provodi u smislu uštede financijskih sredstava. Pohvalila je smanjenje odjela i smatra da treba podržati reorganizaciju.
 
    Mišetić je zamolila da se Vijeće očituje negativno o Prijedlogu Smjernica tako da struci bude jasno da se predstavnici Društva zauzimaju za struku te da je u ime struke definitivno protiv te ne podržava Prijedlog Smjernica. Smatra da bi to ostavilo nesagledive posljedice na knjižnični sustav.
 
    Predsjednica HKV-a izjavila je da razumije zabrinutost struke oko mogućih posljedica koje na struku mogu ostaviti restriktivne mjere MZOS-a, iako je svjesna ekonomskih okolnosti u kojima živimo, ali izražava i svoje žaljenje što predstavnici HKD-a nisu u vrijeme svog mandata upozorili i na druge, po struku vrlo loše odluke.
 
    Matković-Mikulčić osvrnula se na poteškoće na koje svi ravnatelji nailaze u ostvarivanju svojih financijskih odgovornosti prema osnivačima, održavanju radne discipline te iskorištavanju postojećih ljudskih i inih resursa. Također je istaknula da se u javnom, nacionalnom i znanstvenom interesu treba promisliti i još razgovarati o Prijedlogu Smjernica.
 
    Predsjednica Vijeća stavila je sljedeći Prijedlog na glasovanje. Hrvatsko knjižnično vijeće ne prihvaća Prijedlog Smjernica smatrajući da nisu strategijske, nego defenzivne i restriktivne naravi. Mogu ostaviti nesagledive posljedice na sve druge knjižnice i knjižničnu djelatnost u okviru sustava znanosti i visokoga obrazovanja. Vijeće utvrđuje da se reorganizacija treba raditi na temelju analize stanja i uzroka sadašnjega stanja, na temelju analize ishoda predloženih mjera i implikacija koje bi te mjere imale na knjižničnu djelatnost, stručne aktivnosti i radne procese u NSK-u te na temelju mišljenja i prosudbe stručnih tijela i Upravnog vijeća NSK-a, na analizi sadašnjeg poslovanja i radnom procesu za svako radno mjesto. Također Vijeće ponovno apelira da se osiguraju sredstva za sustavno financiranje djelatnosti NSK-a.
 
    Rezultat su glasovanja četiri glasa protiv prihvaćanja Prijedloga Smjernica i dva suzdržana glasa. Protiv su bile Marijana Mišetić, Katja Matković-Mikulčič, Andreja Tominac i Tea Grujić. Suzdržane su bile Aparac-Jelušić i Ivana Pavlaković.    
 
 
AD 4) Usvajanje popisa temeljnih predmeta knjižničarstva
 
    Aparac-Jelušić izvijestila je da je 26. svibnja 2014. održan sastanak u Ministarstvu kulture na koji su bile pozvane voditeljice i pročelnice studija u RH iz polja informacijskih i komunikacijskih znanosti na kojima se stječu temeljna stručna zvanja iz knjižničarstva i predsjednica Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci radi zajedničkog dogovora oko temeljnih predmeta struke.
 
    Na sastanku je dogovoreno da pročelnice/voditeljice sastave popise temeljnih predmeta sa svojih preddiplomskih studija iz knjižničarske struke te ih do 20. lipnja 2014. dostave Službi za knjižničnu djelatnost i promidžbu knjige pri Ministarstvu kulture.
 
    Za raspravu na ovoj sjednici pristigli su samo materijali Odsjeka za informacijske znanosti u Osijeku i Odjela za informacijske znanosti u Zadru.
 
    Predsjednica Vijeća istaknula je da je već i iz dva pristigla prijedloga razvidno da su se sveučilišni odjeli pridržavali temeljnih jezgrenih cjelina koje zagovaraju strukovne udruge i tijela poput ALA-e i CILIP-a te je predložila da se o temi dogovori sastanak u Agenciji za znanost i visoko obrazovanje (u daljnjem tekstu: AZVO).
 
    Tominac je istaknula da se na sastanku održanom 26. svibnja 2014. krenulo u inicijalno rješavanje problema.
 
    Živković je istaknula da u literaturi postoji popis predmeta te joj se nameće pitanje jesu li to nazivi kolegija ili programa. Svaka ustanova može oblikovati naslov kako želi. Nazivi kolegija u studijskim programima su različiti.
 
    Vijeće je preporučilo da se obave razgovori u AZVO-u kako bi se dobila jasnija slika o mogućim modelima za stjecanje ECTS bodova.
 
AD 5) Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u
          knjižničarskoj struci HKV-a (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo)
 
    Belan-Simić, kao zamjena za predsjednicu Povjerenstva Marinu Vinaj, predstavila je kandidate i iznijela prijedloge.
 
 
    Za dodjelu zvanja višeg knjižničara pristigle su četiri zamolbe:
 
1.  Renata Oštarić – viši knjižničar
2.  Karmen Delač-Petković – viši knjižničar
3.  Gordana Ramljak – viši knjižničar
4.  Dorja Mučnjak – viši knjižničar.
 
     Za dodjelu zvanja knjižničarskog savjetnika pristigle su četiri molbe:
 
1.  Milka Šupraha-Perišić – knjižničarski savjetnik
2.  Marijan Šember – knjižničarski savjetnik
3.  Marijana Mišetić – knjižničarski savjetnik
4.  Ljiljana Črnjar – knjižničarski savjetnik.
 
     Vijeće je jednoglasno usvojilo Izvješće Povjerenstva sa 17. sjednice održane 4. srpnja 2014. godine i prihvatilo predložena zvanja.
 
AD 6) Dopis tvrtke UNIBIS d.o.o.
 
    Vezano uz dopis tvrtke UNIBIS d.o.o. Dubravka Đurić Nemec obavijestila je HKV o prispijeću predstavke tvrtke UNIBIS i zatražila da se Vijeće, sukladno zahtjevu u zadnjem stavku predmetnog dopisa, očituje o njemu. Dubravka Đurić Nemec smatra da je o sadržaju i zaključcima sa sastanka Konzorcija Vijeće izvijestila objektivno, vjerodostojno i u dobroj vjeri. Na temelju informacija iznesenih u predstavci tvrtke UNIBIS glede dogovorene isporuke podataka o javnoj posudbi u knjižnicama Konzorcija za 4. kvartal 2013. godine Dubravka Đurić Nemec predlaže da se ta informacija uzme u obzir i u zapisniku konstatira da su Konzorcij i tvrtka UNIBIS izvršili isporuku podataka o javnoj posudbi u knjižnicama Konzorcija za 4. kvartal 2013. godine sukladno dogovoru, o čemu nije postojala službena informacija u vrijeme održavanja 6. sjednice HKV-a.
 
    Što se tiče problema informacijskog umrežavanja i nabave novog servera, Dubravka Đurić Nemec i dalje drži da se to pitanje mora rješavati sustavno i strukturno, prema svim pravilima struke, dogovorno sa svim zainteresiranim stranama kako bi se došlo do rješenja koje je tehnološki optimalno, cjenovno učinkovito i zadovoljavajuće za sve zainteresirane strane.
 
    Također, vezano uz dopis tvrtke Unibis d.o.o., glavna ravnateljica NSK-a u Zagrebu istaknula je da ne prihvaća navode iz dopisa te da će dostaviti pisanu izjavu za Zapisnik, kako slijedi:
 
    „U tekstu zapisnika Hrvatskoga knjižničnog vijeća, koji mi se ne dostavljaju kako bih utvrdila točnost navoda koji se odnose na moje izjave s obzirom da nisam članica Vijeća, netočan je navod kako je Crolist dobio sredstva za skupni katalog (a valja pisati za server za skupni katalog) kao i navod kako knjižnice nisu potpisale ugovor za otvoreni kod (a valja pisati za pravo na izvorni kod).
Na ostale navode g. Željka Rajtera a koje se odnose na Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu kao i na mene osobno, nemam namjeru odgovarati, obzirom kako niz pogrešnih činjenica u tekstu govori  ne o „još jednom nepoštenom i tendencioznom činu NSK i po svemu sudeći opet uspjelom pokušaju stvaranja lažnog dojma “ već o tvrki Unibis d.o.o. koja zamjenom teza te pozivanjem na  povijest informacijskih sustava u NSK, želi osigurati svoju financijsku budućnost.
Na mjestu glavne ravnateljice NSK, namjera mi je i nadalje surađivati sa svim vrstama knjižnica, ispunjavajući matičnu ulogu NSK na svim pa i na pitanjima informacijskih sustava no svaka knjižnica pojedinačno i unutar sustava mora samostalno rješavati odnose i otvorena pitanja sa isporučiteljima takvih usluga.“
            
 
AD 7) Razno
 
Pod točkom razno nije bilo tema za raspravu.   
Sjednica je završila u 15:50 sati.
 
Zapisnik sastavila:
Ivana Lacković, viša stručna savjetnica
                                                                                     
                                                                   predsjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća
                                                                              prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić





Zapisnik 6. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća održane u Ministarstvu kulture 2. lipnja 2014. godine u 11 sati

    Na sjednici su bile nazočne predstavnica Ministarstva kulture u HKV-u i njegova predsjednica Tatjana Aparac-Jelušić, predstavnice Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Mladenka Jukić i Ivana Pavlaković, predstavnica Rektorskoga zbora Tea Grujić te predstavnice Hrvatskoga knjižničarskog društva Marijana Mišetić, Katica Matković Mikulčić i Andreja Tominac.
    Dijelu sjednice nazočile su Jasenka Zajec, umjesto spriječene glavne ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Dunje Seiter-Šverko, i Alemka Belan-Simić kao zamjena za Marinu Vinaj, predsjednicu Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci, koja se ispričala zbog neodgodivih obveza. Iz Ministarstva kulture nazočili su načelnica Sektora za književno-nakladničku i knjižničnu djelatnost Dubravka Đurić Nemec, iz Službe za knjižničnu djelatnost i promidžbu knjige voditeljica Jelena Glavić-Perčin i više stručne savjetnice  Ana Dadić i Ivana Lacković, a dijelu sjednice nazočila je, iz Uprave za pravne i financijske poslove, viša upravna savjetnica Melita Holetić.

    Za sjednicu je predložen sljedeći

DNEVNI RED

1. Usvajanje dnevnoga reda 6. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
2. Nacrt Strategije hrvatskoga knjižničarstva 2014. − 2020.
3. Izvješće o radu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2013. godinu
4. Prijedlog Poslovnika o radu Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci
5. Izvješće Povjerenstva za predlaganje viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a
6. Dopis Sektora za gospodarenje i financiranje: HKD – preispitivanje odluke o osiguranim sredstvima
7. Gradska knjižnica Rijeka – Izračun koeficijenta i obračun plaća za voditelje županijskih matičnih službi
8. Zajednički Cloud poslužitelj za knjižnice Udruge knjižnica Konzorcij CROLIST
9. Razno.

Predsjednica Vijeća pozdravila je prisutne i otvorila sjednicu.


AD 1) Usvajanje dnevnoga reda 6. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća

    Predsjednica Vijeća stavila je na usvajanje dnevni red 6. sjednice.
    Matković-Mikulčić primijetila je da je u dnevnom redu, u točki 2. Nacrt
Strategije hrvatskoga knjižničarstva 2014. − 2020., potrebno izmijeniti godinu tako da
umjesto godine 2014. bude 2015.
    Melita Holetić zamolila je da se točka 4. Prijedlog Poslovnika o radu Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci razmotri ranije. Vijeće je prihvatilo prijedlog, čime je točka 4. Prijedlog Poslovnika o radu Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci postala točka 2. dnevnog reda.

    Aparac-Jelušić je predložila dodatnu točku dnevnog reda prije točke Razno − Prijedlog članova radne grupe za izradu programa zaštite nacionalne pisane baštine.

    Sukladno promjenama dnevni red glasi ovako:

1. Usvajanje dnevnoga reda 6. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
2. Prijedlog Poslovnika o radu Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci
3. Nacrt Strategije hrvatskoga knjižničarstva 2015. − 2020.
4. Izvješće o radu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2013. godinu
5. Izvješće Povjerenstva za predlaganje viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a
6. Dopis Sektora za gospodarenje i financiranje: HKD – preispitivanje odluke o osiguranim sredstvima
7. Gradska knjižnica Rijeka – Izračun koeficijenta i obračun plaća za voditelje županijskih matičnih službi
8. Zajednički Cloud poslužitelj za knjižnice Udruge knjižnica Konzorcij CROLIST
9. Prijedlog članove radne grupe za Nacionalni program zaštite pisane baštine.
10. Razno.

    Uz ove izmjene, dnevni je red jednoglasno usvojen.

AD 2) Prijedlog Poslovnika o radu Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci (u daljnjem tekstu Poslovnik)

    Aparac-Jelušić istaknula je da su u tekst Poslovnika unesene primjedbe te
zamolila članice da ako imaju, daju dopune, kako bi se tekst mogao dostaviti
Danijeli Živković, predsjednici Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci.
        
    Vijeće nije imalo dodatnih dopuna te je jednoglasno dalo pozitivno mišljenje o
Poslovniku.

    Prije sljedeće točke dnevnog reda predsjednica Vijeća izvijestila je da je Zakon o muzejima već u proceduri te da joj je žao što se prethodno predsjednici triju Vijeća, arhivskog, muzejskog i knjižničnog, nisu sastali da se dogovore oko zajedničkih interesa svih triju područja kako je bilo predviđeno Akcijskim planom HKV-a i dogovoreno s pomoćnikom ministrice, gospodinom Stojsavljevićem.

    Holetić je istaknula da taj Zakon još nije proslijeđen Vladi te se možda još neke stvari mogu izmijeniti.

    
    AD 3) Nacrt Strategije hrvatskoga knjižničarstva 2015. − 2020.

    Aparac-Jelušić zahvalila je članicama Radne skupine za izradu strategije
hrvatskog knjižničarstva 2015. – 2020. (u daljnjem tekstu Strategija) i svima koji su sudjelovali u praćenju i radu te Hrvatskom knjižničarskom društvu koje je ustupilo prostor za javnu raspravu. 
       
    Voditeljica Radne skupine za izradu strategije hrvatskog knjižničarstva Tea
Grujić istaknula je da je u javnoj raspravi prikupljeno pet vrlo konstruktivnih primjedbi (Komisija za pokretne knjižnice HKD-a, Nada Radman iz Županijske matične službe Zadarske županije, Riječko knjižničarsko društvo, Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“, Koprivnica i Sveučilište u Zadru − Odsjek za informacijske znanosti) koje su velikim dijelom unesene u tekst Nacrta Strategije.

    U tekstu Polazišta uključili su sve vrste knjižnica, a u ovom dokumentu,
prezentiranom Vijeću, nedostaje tekst o visokoškolskim knjižnicama te ga treba uključiti u dokument. Također je potrebno izbrisati fusnotu 1 na stranici 4.

    U odlomku Financiranje hrvatskih knjižnica (str. 4), u drugoj rečenici koja glasi „Ministarstvo kulture financira arhive i muzeje pa tako i knjižnice u njihovom sastavu (s oko 150 zaposlenih) te izdvaja redovita godišnja namjenska sredstva za nabavu knjižnične građe u narodnim knjižnicama, kao i za investicijska ulaganja, nabavu računalne opreme, razvojne programe i manifestacije narodnih knjižnica te matičnu  djelatnost za narodne i školske knjižnice (s 20 djelatnika u županijskim matičnim knjižnicama)“ potrebno je iza nabavu računalne opreme dodati digitalizaciju, međunarodnu suradnju, a umjesto manifestacije narodnih knjižnica napisati manifestacije u knjižničnoj djelatnosti.

    U trećoj rečenici koja glasi „Ministarstvo kulture financira po jednog djelatnika u svakoj središnjoj knjižnici nacionalnih manjina (ukupno 10 zaposlenika) te nabavu građe i programe tih knjižnica“ potrebno je u zagradi umjesto broja 10 upisati broj 11.

    U šestoj rečenici koja glasi „Kroz namjenska sredstva MZOS sufinancira nabavu knjižnične građe u knjižnicama (nepoznati podaci) i baze podataka² potrebne znanstveno-istraživačkom radu na sveučilištima“ treba izbrisati broj ² (baze podataka²) i umjesto na sveučilištima upisati riječi u ustanovama u sustavu znanosti i visokog obrazovanja.

    U odlomku Kako do strategije ili može li se povećati uspješnost poslovanja? (str. 4) u prvoj rečenici umjesto riječi holističkog treba upisati sveobuhvatnog.
         

    U cilju 2. Uspostaviti učinkovitu i funkcionalnu mrežu knjižnica povezanih u jedinstveni nacionalni knjižnični informacijski sustav (str. 6) u prvoj rečenici koja glasi „Uspješan knjižnični sustav prije svega mora biti funkcionalno povezan, što podrazumijeva dobru zakonsku uređenost, funkcionalno i teritorijalno povezane izvore i usluge u sustavu, koordinaciju sustava u svrhu ponude optimalnih usluga raznolikim skupinama korisnika, uz racionalno i svrhovito trošenje sredstava s jedne strane te očuvanje knjižnične znanstvene i kulturne baštine i uspostavljanje jedinstvenog sustava za praćenje kvalitete knjižničnih usluga, s druge strane.“ riječ raznolikim zamijeniti riječju svim.

    U mjeri 2.1. Prikladnim zakonskim i podzakonskim rješenjima redefinirati funkcionalno i teritorijalno povezivanje knjižnica u nacionalnom knjižničnom sustavu i podsustavima, uz osigurano financiranje njegovih sastavnica (str. 7) riječ Prikladnim treba izbrisati tako da naziv mjere glasi − 2.1. Zakonskim i podzakonskim rješenjima redefinirati funkcionalno i teritorijalno povezivanje knjižnica u nacionalnom knjižničnom sustavu i podsustavima, uz osigurano financiranje njegovih sastavnica.

    U cilju 3. Osigurati ravnomjerne infrastrukturne pretpostavke za obavljanje knjižnične djelatnosti, mjera − mjera 3.3. Osigurati računalnu podršku knjižnicama za digitalizaciju, upravljanje digitalnom građom te pružanje objedinjene usluge digitalnih knjižnica za korisnike (str. 11) kod
Nadležnosti: treba dodati MK i MZOS te sada glasi:
Nadležnost: MK, MZOS, NSK, knjižnice.
Također u
Provedbi: treba dodati MK i MZOS te sada glasi:
Provedba: MK, MZOS, NSK, knjižnice.

     U cilju 4. Utvrditi kompetencijski okvir stručnih znanja i vještina djelatnika u knjižničarstvu, u mjeri 4.1. Poticati i pratiti prijedloge i izvođenje obrazovnih programa u polju informacijskih i komunikacijskih znanosti (str. 11), u prvoj rečenici koja glasi: „Kako se programi na svim trima razinama visokoškolskog obrazovanja akreditiraju u skladu sa zakonskim propisima koje donosi Nacionalno vijeće za znanost i visoko obrazovanje, potrebno je sustavno pratiti prijedloge koji se odnose na obrazovanje budućih knjižničara i sudjelovati u njihovom osuvremenjivanju.“ iza riječi visoko obrazovanje treba dodati i tehnološki razvoj.

     Aparac-Jelušić istaknula je vezano uz podatke o nacionalnom knjižničnom sustavu navedene u Polazištima (str. 2) da je razvidna neusklađenost brojnih pokazatelja jer Državni zavod za statistiku (u daljnjem tekstu DZS), Hrvatski zavod za knjižničarstvo pri NSK (u daljnjem tekstu Zavod) te Ministarstvo kulture raspolažu različitim podacima. Predložila je voditeljici Radne skupine da zajedno s Hrvatskim zavodom za knjižničarstvo (Matičnom službom pri NSK-u) te Službom za knjižničnu djelatnost i promidžbu knjige uskladi podatke. Također je istaknula da je osobno sklona podacima iz Upisnika knjižnica i knjižnica u sastavu (u daljnjem tekstu Upisnik).      

     Mišetić je izrazila dilemu može li Vijeće birati tko će dati podatke s obzirom na Zakon o službenoj statistici.
     Aparac-Jelušić predložila je da se u tekstu Strategije iznesu podaci DZS-a, a u fusnoti da se navedu podaci iz Upisnika. Predložila je da Tea Grujić zajedno sa suradnicama iz Ministarstva kulture i Zavoda dogovori koji će se podaci koristiti.

     Đurić-Nemec istaknula je da ima saznanja o nerealnim podacima vezanima uz broj korisnika i broj transakcija u KGZ-u objavljenima u jednom statističkom godišnjaku. Predložila je da Vijeće uputi dopis DZS-u kojim bi upozorilo na netočne podatke i zatražilo da se oni isprave.
           
     Glavić-Perčin je istaknula da je, sukladno standardima, upitnik napravljen u Zavodu i dostavljen matičnim knjižnicama, no još ih šest nije dostavilo podatke.

     Đurić-Nemec je obavijestila da je razgovarala s Jelicom Leščić iz Zavoda te naglasila da se statistički podaci ne smiju objavljivati ako nisu potpuni.

     Nastavno na pitanje digitalizacije građe, Aparac-Jelušić je istaknula da već duže vrijeme nema informacija u kojoj je fazi izrada strategije o digitalizaciji kulturne baštine te da ne treba miješati razinu nacionalnih institucija zaduženih za pojedine sektore i motrišta struke. Smatra da je potrebno razgovarati s predstavnicima SRCE-a i CARNet-a te da je dvojbeno u današnje vrijeme pri tijelu državne uprave voditi projekt digitalizacije.
          
     Mišetić je istaknula da se HKD očitovao da u potpunosti podržava četiri cilja Strategije, ali da su očekivali kako će digitalizacija dobiti veću važnost u dokumentu. Smatra da bi bilo korisno da postoji neki vid ujedinjavanja digitalizacije jer je sada proces digitalizacije raspršen.

     Đurić-Nemec naglasila je da bi se digitalizacija trebala odvijati u okviru Strategije zaštite, očuvanja i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske za razdoblje 2011. – 2015. (MK).          

     Aparac-Jelušić istaknula je da je donesena strategija o digitalizaciji kao strateški dokument, na nju bi se moglo pozivati. Budući da nije, o digitalizaciji se u Strategiji može govoriti samo sa stajališta knjižnične struke. Smatra razumljivim da je digitalizacija, kao fenomen 21. stoljeća, zanimljiva, no ne vidi razlog da postoji posebno vijeće za digitalizaciju. Jedno vijeće ne može odlučivati u ime svih djelatnosti. 

     Nakon sadržajne i iscrpne rasprave predsjednica Vijeća stavila je na glasovanje prihvaća li se ovakav tekst Strategije.

      Vijeće je jednoglasno prihvatilo Strategiju hrvatskog knjižničarstva 2015. – 2020., a sljedeći su koraci da se dokument predstavi ministrici kulture, MZOS-u i Rektorskom zboru.
       

AD 4) Izvješće o radu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2013. godinu

     Prije rasprave o Izvješću o radu NSK-a u Zagrebu za 2013. (u daljnjem tekstu Izvješće), Đurić-Nemec zamolila je Vijeće da formulira zaključak na samoj sjednici koji će stupiti na snagu s danom prihvaćanja Izvješća − odmah, kako bi se mišljenje Vijeća što prije odaslalo u Vladu RH, naravno, ako nema dvojbi.

     Aparac-Jelušić istaknula je da su nakon prošlogodišnjih preporuka vidljivi pomaci u radu NSK-a vezano uz restrukturiranje i reorganizaciju. Iz Izvješća je također vidljivo da postoji niz podataka na koje se treba referirati, a ovo Vijeće može raspraviti samo stručni rad, a ne i financije i nadzor.
           
     Razvidno je da Izvješće slijedi organizacijsku strukturu ustanove te je fragmentirano tako da se ne može slijediti cjelina.

     Grujić se osvrnula na nabavu te istaknula da govori u ime svih knjižnica koje primaju obvezni primjerak od NSK-a. Na popisu obveznoga primjerka, koji prati građu, još uvijek nije upisana cijena primjerka. Kako je nedopustivo da svaka ustanova sama određuje cijenu, zatražila je da se ubuduće šalje procjena vrijednosti građe.

     Aparac-Jelušić smatra da taj dio ne treba ići prema Vladi RH te da bi valjalo napraviti dvije vrste dopisa – opći za Vladu RH i dopis s primjedbama za poboljšanje poslovanja prema NSK-u. Također je izvijestila da joj je glavna ravnateljica NSK-a Seiter-Šerko poslala materijale o obveznom primjerku, ali je sugerirala D. Seiter-Šverko da materijal ne šalje na Vijeće dok nema stava Radne skupine.

     Tominac je istaknula da se iz opsežnog i do detalja fragmentiranog Izvješća može iščitati osnovna teškoća s kojom se NSK suočava, a to je sve lošije financiranje, zbog čega pati održavanje cjelokupnoga knjižničnog sustava, a i nedovoljan je broj zaposlenih osoba. Smatra da se u dopisu za Vladu RH treba navesti da bi valjalo postupno povećati financiranje.

     Pavlaković je istaknula da bi i Vijeće trebalo podržati i pohvaliti restrukturiranje i reorganizaciju u koju je knjižnica krenula. 

     Mišetić se u ime HKD-a ogradila od plana reorganizacije jer ga Društvo nije vidjelo tako da ne može dati podršku planu reorganizacije i smjernicama koje nisu vidjeli, ali u ime Društva podržava Izvješće. Nadalje, Društvo je svjesno situacije s kojoj se NSK nosi te svakako podupire povećanje sredstava kako bi NSK mogao obavljati svoju ulogu. 

     Aparac-Jelušić predložila je da Vijeću pročita tekst koji će se kao zaključak Vijeća naći u dopisu Vladi RH. Tekst glasi ovako:

„Prijedlog zaključka vezano uz Izvještaj o radu NSK za 2013.
Izvješće o radu NSK za razdoblje 1. siječnja 2013. do 31. prosinca 2013., popraćeno tabelarnim prikazima i detaljnom analizom financijskog poslovanja, temeljito prikazuje sve vidove poslovanja NSK.  Razvidno je da i ovo Izvješće slijedi organizacijski ustroj NSK koji je atomiziran pa mu stoga nedostaje veznih elementa iz kojih bi se mogla pratiti cjelina poslovanja. Osobito je nedovoljno jasno ukazano na ulogu NSK kao središta knjižničnog sustava, iako su određeni pomaci razvidni. 
Hrvatsko knjižnično vijeće pozitivno ocjenjuje Izvještaj i
- podržava uvođenje sustava za praćenje kvalitete rada i vrednovanje usluga,
- predlaže se Vladi RH da s obzirom na sustavno smanjivanje
  sredstava za materijalno poslovanje NSK iznađe načine za osiguranje
  njezina redovita poslovanja
  
       Vijeće se složilo i jednoglasno prihvatilo predloženi tekst zaključka koji će se uputiti Vladi RH.

AD 5) Izvješće Povjerenstva za predlaganje viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a

     Alemka Belan-Simić, kao zamjena za predsjednicu Povjerenstva Marinu Vinaj, predstavila je kandidate i iznijela prijedloge Povjerenstva.

     Za dodjelu viših stručnih zvanja pristigle su četiri molbe:

1. Danijela Unić – viši knjižničar
2. Goranka Mitrović – viši knjižničar
3. Anica Šabarić – viši knjižničar
4. Irena Kolbas – knjižničarski savjetnik.

     Vijeće je jednoglasno usvojilo Izvješće Povjerenstva od 9. svibnja 2014. godine i prihvatilo predložena zvanja.

AD 6) Dopis Sektora za gospodarenje i financiranje: HKD – preispitivanje odluke o osiguranim sredstvima

     Aparac-Jelušić istaknula je da je Vijeće jedinstveno u stavu da treba napisati očitovanje u kojem se jasno daje do znanja da se spornim ugovorom ne financira djelatnost Društva nego program. Smatra da nije potrebna diskusija jer je sve posve jasno te je upitala Vijeće slaže li se da se uputi očitovanje na znanje ministrici kulture i upravama.

     Mišetić je istaknula da je razgovarala s g. Žilićem, načelnikom Sektora za gospodarenje i financiranje, glede spornog ugovora, financiranja skupštine HKD-a. Naglasila je da je to stručni skup otkad postoji i da ga kao takvog od početka sufinancira Ministarstvo. Radi se o najvećem skupu knjižničara u zemlji koji se u malom dijelu sastoji od redovitog dijela, izvješća i izbornog dijela (drugi dan u trajanju od dva sata), a glavni dio posvećen je uvijek nekoj aktualnoj stručnoj temi. Prisustvuju delegati iz regionalnih društava, sudjeluju i strani gosti. Zamolila je Vijeće da se skup podupre u iznosu koji je prethodno dogovoren.

     Vijeće je jednoglasno zaključilo da se uputi dopis ministrici kulture, pomoćniku ministrice i Upravi za pravne i financijske poslove.

AD 7) Gradska knjižnica Rijeka – Izračun koeficijenta i obračun plaća za voditelje županijskih matičnih službi
    
     Sektor za gospodarenje i financiranje očitovao se da Ministarstvo kulture osigurava svoj dio sredstava za isplatu plaće sukladno koeficijentu utvrđenom Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijenata složenosti poslova. Vijeće je zaključilo da u ovom slučaju svaka knjižnica pojedinačno može internim ugovorom iz vlastitih sredstava nadoknaditi razliku u plaći za voditeljicu županijske.
    
AD 8) Zajednički Cloud poslužitelj za knjižnice Udruge knjižnica Konzorcij CROLIST

     Aparac-Jelušić izvijestila je Vijeće da je razgovarala s g. Bekićem iz SRCE-a i sistemskim knjižničarima kako bi se uvjerila u kojoj je mjeri zahtjev opravdan. Svi se slažu da je server potreban jer se time postižu znatne uštede nego da knjižnice pojedinačno nabavljaju svaka svoj server. G. Bekić je naveo da je server u SRCE-u također star te da je, ukoliko će se server nabavljati, potrebno nabaviti server koji će biti koordiniran sa SRCE-om.

     Dogovoreno je da se krene u organizaciju skupa Budućnost umrežavanja knjižnica kojem bi organizator bio Hrvatsko knjižnično vijeće, na kojem bi sudjelovale sve zainteresirane strane pa tako i pružatelji informatičkih usluga, a rješavalo bi se pitanje umrežavanja.

     Đurić-Nemec je iznijela viđenje da se iz dopisa Udruge knjižnica Konzorcij CROLIST, koji je inicirao ovu točku dnevnog reda Vijeća, stječe dojam da knjižnice na neki način postaju taoci davatelja usluga koji ne izvršavaju svoje obveze. Konkretno se referirala na sustav naknada za javnu posudbu koji još nije zaživio zbog nemogućnosti preuzimanja podataka jer knjižnice u sustavu CROLIST ne dostavljaju podatke, kako je zajedničkim dogovorom predviđeno, zbog navodne zahtjevnosti i nemogućnost isporuke. U pokusnom roku nije bilo nikakvih službenih primjedbi na funkcioniranje sustava. Na sastanku, koji je zbog tog problema inicirao Konzorcij CROLIST, obećano je da će se omogućiti isporuka potrebnih podataka za zadnji kvartal 2013. godine, ali ona još nema obavijesti da je to i učinjeno. Sada smo u situaciji da MK nema nadležnost niti može narediti knjižnicama i davatelju usluga da dostave podatke. Davatelj usluga traži dodatna sredstva koja knjižnice nemaju, MK očekuje od knjižnica da izvrše obvezu ne želeći ih dovoditi u situaciju stvaranja dodatnih financijskih obveza. Takva je situacija dovela do zaključka da je rješenje problema u novom serveru. Istaknula je da se mora riješiti problem ovisničkog statusa knjižnica prema vanjskim uslugama te pozvala na pronalaženje rješenja.

     Pavlaković je istaknula da je, na temelju istog dopisa Udruge knjižnica Konzorcij CROLIST, MZOS zatražio i dobio mišljenje NSK-a vezano uz server koje odgovara mišljenju načelnika Sektora za financiranje i gospodarenje MK g. Žilića da bi osnivači knjižnica trebali financirati nabavu softvera za knjižnice. Nema službeno mišljenje nadređenih iz MZOS-a, ali zna da MZOS nema sredstava za tu svrhu. 

     Đurić-Nemec smatra da bi trebalo nabaviti jedinstveni server za cijelu RH pa i za regiju. Složila se s predsjednicom Vijeća vezano uz sastanak na kojem bi se predstavili stavovi svake od zainteresiranih strana (MK, MZOS, Konzorcij CROLIST, NSK, županijske matične knjižnice, SRCE, CARNet, svi pružatelji usluga i svi zainteresirani koji mogu pridonijeti rješenju problema) te točno definiralo što se od svakog pojedinačno očekuje. Važno je da NSK vodi računa o tome da velik broj knjižnica radi na sustavima koji nisu kompatibilni s njezinim. Od MK-a i MZOS-a treba zatražiti podatke o ulaganju u informatizaciju od 2005. godine.

     Nakon vrlo konstruktivne rasprave u kojoj su sudjelovale sve članice Vijeća zaključeno je da, unatoč razumijevanju problema s kojima se trenutno Konzorcij CROLIST susreće, Vijeće smatra da je prije donošenja preporuke o nabavi servera potrebno organizirati sveobuhvatnu raspravu o sljedećim koracima knjižničarske zajednice u odnosu na računalne programe za upravljanje knjižničnim sustavima i umrežavanju. Vijeće predlaže da se rasprava održi u rujnu 2014. godine. 

     Đurić-Nemec je istaknula da se ne želi stvoriti situacija u kojoj će knjižnice biti kažnjene, a preko njih i krajnji korisnici.

AD 9) Prijedlog članova tima za Nacionalni program zaštite pisane baštine

     Prof. dr. sc. Damir Hasenay dostavio je putem e-maila prijedlog članova tima za izradu Nacionalnog programa zaštite pisane baštine. Predloženi su :

1. doc. dr. sc. Maja Krtalić, Odsjek za informacijske znanosti, Filozofski fakultet Osijek
2. Dunja Seiter-Šverko, prof., glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
3. mr. sc. Tatjana Mušnjak, pomoćnica ravnateljice HDA-a u Zagrebu za zaštitu arhivskoga gradiva
4. mr. art. Iva Gobić-Vitolović, voditeljica Odjela za restauraciju i konzervaciju, DA u Rijeci
5. mr. art. Andrea Dragojević, voditeljica Odsjeka za papir i kožu, Služba za pokretnu baštinu, Hrvatski restauratorski zavod
6. Sanja Serhatlić, konzervator-restaurator savjetnik, voditeljica Odsjeka za papir, Restauratorski odjel Dubrovnik, Hrvatski restauratorski zavod
7. dr. sc. Hrvoje Stančić, izv. prof., predstojnik Katedre za arhivistiku i dokumentaristiku, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofski fakultet Zagreb
8. prof. dr. sc. Damir Hasenay, Odsjek za informacijske znanosti, Filozofski fakultet Osijek

     Aparac-Jelušić izvijestila je da je prof. dr. sc. Hasenay razgovarao s predloženim članovima i svi su pristali, a glede člana iz NSK-a, glavna ravnateljica Seiter-Šverko odredit će osobu koja će predstavljati NSK.

     Mišetić i Marković-Mikulčić predložile su da se u tim pozove i osoba iz Splitsko-dalmatinske županije kako bi se i to veliko područje pokrilo. Nisu bile sklone tome da jedino iz Osijeka budu dvije osobe, unatoč tome što je predsjednica istaknula da se radi o vodećim stručnjacima za zaštitu pisane baštine koji su uključeni u europske projekte.

AD 10) Razno

     Aparac-Jelušić izvijestila je da je 26. svibnja 2014. u MK održan sastanak vezano uz temeljna stručna zvanja iz knjižničarstva, na kojem su sudjelovale voditeljice i pročelnice studija u RH iz polja informacijskih i komunikacijskih znanosti i predsjednica Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci radi zajedničkog dogovora oko temeljnih predmeta struke. Do 20. lipnja 2014. svi odjeli/odsjeci obvezali su se dostaviti prijedloge predmeta kako bi se donijela zajednička jezgra.
             
Sjednica je završila u 14:10 sati.
Zapisnik sastavila:
Ivana Lacković, viša stručna savjetnica


                                                                                    
                                                                   predsjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća
                                                                              prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić


Zapisnik 5. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća održane u Ministarstvu
kulture
27. ožujka 2014. godine u 9 sati
 
     Peta sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća održana je u Ministarstvu kulture 27. ožujka 2014. godine u 9 sati.
     Na sjednici su bile nazočne predstavnica Ministarstva kulture u HKV-u i njegova predsjednica Tatjana Aparac-Jelušić, predstavnice Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Ivana Pavlaković i Mladenka Jukić, predstavnica Rektorskoga zbora Tea Grujić te predstavnice Hrvatskoga knjižničarskog društva Marijana Mišetić, Katica Matković Mikulčić i Andreja Tominac.
     Sjednici su nazočile glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Dunja Seiter-Šverko, a uz točku 8. i predsjednica Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Marina Vinaj.
     Iz Ministarstva kulture bili su nazočni načelnica Sektora za književno-nakladničku i knjižničnu djelatnost Dubravka Đurić Nemec, iz Službe za knjižničnu djelatnost voditeljica Jelena Glavić-Perčin i više stručne savjetnice  Ana Dadić i Ivana Lacković te iz Uprave za pravne i financijske poslove samostalni upravni referent Mario Violić.
 
     Za sjednicu je predložen sljedeći
 
DNEVNI RED
  1. Usvajanje dnevnoga reda 5. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
  2. NSK u Zagrebu: Projekt “Izrada, objavljivanje i održavanje nacionalnog pravilnika za katalogizaciju“ : obrazloženje i terminski plan s troškovnikom
  3. Prijedlog Strategije razvoja hrvatskog knjižničarstva 2014. - 2020.
  4. MZOS: Strategija razvoja sveučilišnih knjižničnih sustava u RH 2013. – 2015. - mišljenje
  5. Prijedlog Strategije razvoja specijalnih knjižnica u RH: 2013. – 2015. - mišljenje
  6. NSK u Zagrebu, Hrvatski zavod za knjižničarstvo: Prijedlog Standarda za školske knjižnice - informacija
  7. Gradska knjižnica Rijeka – Izračun koeficijenta i obračun plaća za voditelje županijskih matičnih službi
  8. Izvješće Povjerenstva za predlaganje viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a
  9. Razno.
 
Predsjednica Vijeća pozdravila je prisutne i otvorila sjednicu.
 
 
AD 1) Usvajanje dnevnoga reda 5. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
 
     Dnevni red 5. sjednice jednoglasno je usvojen.
 
AD 2) NSK u Zagrebu: Projekt “Izrada, objavljivanje i održavanje nacionalnog pravilnika za katalogizaciju“: obrazloženje i terminski plan s troškovnikom
 
     Predsjednica Vijeća podsjetila je da je od NSK u Zagrebu zatražena dopuna materijala o projektu „Izrada, objavljivanje i održavanje nacionalnog pravilnika za katalogizaciju“. Istaknula je da se radi o nacionalnom pravilniku koji je po prvi puta okupio važne dionike knjižnične, muzejske i arhivske  struke. Prema specifikaciji, sredstva su velika, ali je možda premali naglasak na intelektualnom dijelu posla dok se neki elementi kao npr. logo i  brošura ne trebaju realizirati kako bi se uštedjelo. Ispravila je naziv – umjesto Odsjek za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru treba stajati Odjel za informacijske znanosti  Sveučilišta u Zadru. Sredstva koja su rezervirana za taj program iznose 50.000,00 kn.
 
     Seiter-Šverko istaknula je da je NSK u Zagrebu nositelj programa, a u međuvremenu je proširen i broj partnera. Najavila je da će i vijeća drugih dviju struka sudjelovati u osiguravanju sredstava za projekt izrade pravilnika. Taj Pravilnik će se razlikovati u nekim segmentima, ali je kao Jedinstveni nacionalni pravilnik o katalogizaciji podloga za hrvatsku digitalnu knjižnicu kojoj težimo što je vidljivo iz strategija na kojima radi struka.
 
     Predsjednica Vijeća istaknula je da treba pozdraviti aktivnosti koje povezuje sve struke. Predložila je da se iznos sredstava povisi. Predložila je kao najmanju svotu 100.000,00 kuna.
 
     Glavić-Perčin istaknula je da u ovom trenutku taj prijedlog ne može biti dio ugovora, već bi se povećanje moglo realizirati kroz aneks ugovora.
 
     Đurić-Nemec istaknula je da je imala upit zbog nesrazmjera traženih i odobrenih sredstava te je objasnila da je riječ o pripremi projekta.
 
     Jukić je istaknula da je istražila da li je projekt prijavljen i u Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, no nije našla podatke o tome, a u toj fazi se sredstva u tom ministarstvu ne mogu dobiti.
     
     Predsjednica Vijeća je predložila da se prihvati iznos sredstava od 50.000,00 kn te da se aneksom ugovora povisi za još 50.000,00 kn. Vijeće je takav prijedlog prihvatilo.
       
AD  3)  Prijedlog Strategije razvoja hrvatskog knjižničarstva 2014. - 2020.
 
     Predsjednica Vijeća istaknula je da su se u izradu Strategije vrlo aktivno uključili članovi svih  Radnih skupina Vijeća, otprilike dvadeset stručnjaka te stručne službe Ministarstva kulture. Usuglasili su se oko četiri osnovna strateška cilja. Predložila je da se o Tablici pokazatelja rezultata još ne raspravlja na Vijeću, a da se o Strategiji, putem mrežnih stranica Hrvatskoga knjižničarskog društva, provede stručna javna rasprava koja će trajati mjesec dana od objave na mrežnim stranicama HKD-a. Nakon toga pročišćen tekst će se pripremiti za sjednicu Vijeća na kojoj bi se
Prijedlog mogao usvojiti.
 
     Pavlaković je primijetila da se pod ciljem 1. Inovativne knjižnične usluge, u prvom odlomku nabrajaju mjere, a to su zapravo pokazatelji rezultata te da stoga treba revidirati mjere.
 
     Predsjednica Vijeća istaknula je da se dokument treba doraditi, ali treba se dogovoriti jesu li to ta četiri cilja koja se žele postići. Moguće je da će kroz javnu raspravu biti još sugestija nakon kojih će trebati još jednom provjeriti dokument.
 
     Đurić-Nemec je istaknula da u tome može pomoći kolega iz Ministarstva kulture koji se bavi strategijama.
 
     Grujić je istaknula da se tijekom rada na Strategiji dosta toga mijenjalo tijekom rasprave, ali su ciljevi ostali isti osim što im je promijenjen redoslijed te da su sve radne skupine Vijeća aktivno sudjelovale u radu. Naglasila je potrebu da se cjelokupna knjižničarska javnost uključi u raspravu te da se daju primjedbe u pisanom obliku.
 
     Predsjednica Vijeća osvrnula se i na situaciju vezanu uz obvezni primjerak te je istaknula da se nakladnici na žalost nisu uključili u rad koliko se htjelo. Podsjetila je da su prvo tražili da se smanji broj primjeraka, a onda su zatražili povećanje tog broja. Smatra da se struka treba držati IFLA-inih smjernica koje upućuju na smanjenje broja obveznog primjerka.
 
     Seiter-Šverko istaknula je da je po svim parametrima cijena koštanja obveznog primjerka vrlo velika te da se dio sredstava koji se izdvaja za obvezni primjerak može upotrijebiti za izgradnju fondova sveučilišnih i narodnih knjižnica jer se radi o proračunskim sredstvima. Nastavno na Strategiju smatra da je važno u trećem cilju u prvom odlomku koji glasi „Infrastrukturne pretpostavke za obavljanje knjižnične djelatnosti obuhvaćaju prostor, stručne djelatnike, knjižničnu građu te opremu i informacijsku infrastrukturu.“ navesti i legislativu.       
        
     Grujić se složila s prijedlogom i smatra da legislativa treba doći na prvo mjesto.
  
     Pavlaković je predložila da se u nazive ciljeva dodaju riječi Razvoj ili Osiguranje jer je uputno da nazivi ciljeva ne sadrže samo produkt poput „Inovativne knjižnične usluge“ već i proces dolaska do produkta „Razvoj inovativnih knjižničnih usluga“ ili „Osiguranje učinkovite i funkcionalne mreže knjižnica povezanih u jedinstveni nacionalni knjižnični informacijski sustav“.
 
     Predsjednica HKD-a Mišetić se nadovezala na obvezni primjerak i smatra da je to jedini dokaz postojanja u hrvatskoj kulturi. U ime HKD-a istaknula je da nastavno na Strategiju, Društvo u potpunosti podržava ova četiri cilja. Smatra da je bolna točka struke digitalizacije knjižnične građe koja nije istaknuta kao zaseban cilj. Također smatra da neke stvari više odgovaraju knjižnicama iz sustava znanosti, a manje narodnim.
 
     Seiter-Šverko predložila je da se upute pisane primjedbe, a s tim se složila i Grujić. Vezano uz digitalizaciju naglasila je da ni NSK u Zagrebu ni knjižnična zajednica nije zadovoljna potporom, odnosno sve što je NSK napravila bilo je bez potpore. Smatra da ne postoji dobra osnovna infrastruktura za digitalizaciju.
 
     Đurić-Nemec izvijestila je Vijeće da će se kroz natječaj Ministarstva kulture za potporu izdavanju knjiga sufinancirati i e-knjiga te da će stoga morati osigurati spremanje virtualnih obveznih primjeraka u EPUB-u.
 
     Seiter-Šverko dala je podatak o korištenju Knjižnice, u 2013. godini izjednačen je broj virtualnih i stvarnih korisnika.
 
     Đurić-Nemec je istaknula da će e-izdanja morati imati e-cipove kako bi bila prihvaćena kao valjana izdanja. Još sad ne možemo otkupljivati EPUB-ove, a kao model prihvata oponašao bi se model tiskane knjige,  3 primjerka, odnosno 3 kupnje za MK s time da MK samo koristi to pravo kupnje ili ga prepusti knjižnicama kada to bude moguće. Svatko tko dobije potporu, morat će dati obvezne primjerke realizacije na korištenje knjižnicama.
 
     Predsjednica Vijeća istaknula je da bi htjela da Vijeće složno stoji iza dogovora.
 
     Tominac se nastavno na Strategiju složila s predsjednicom HKD-a te smatra da je potrebno zakonski riješiti funkcionalnost sustava.
 
     Predsjednica Vijeća istaknula je da ne mora postojati jedinstveni računalni sustav, ali mora imati protokole za povezivanje. Dala je podatak da se CROLIST sa IZUM-om dogovara oko partnerstva.
 
     Seiter-Šverko  je naglasila da je 2006. CROLIST dobio sredstva MK za skupni katalog, a sada je došao u pitanje projekt autorske naknade jer je CROLIST išao sa objedama protiv NSK. Knjižnice nisu potpisale ugovor s CROLISTOM za otvoreni kod, kako je bilo predviđeno, te ih sada tvrtka ucjenjuje.
 
     Predsjednica Vijeća  se zalaže da cijela knjižnična zajednica funkcionira kroz svoje najviše stručno i savjetodavno tijelo i smatra da se CROLIST mora prvo obratiti Vijeću.
 
     Đurić-Nemec izvijestila je da je 7. ožujka 2014. bila u Karlovcu na skupštini  Udruge knjižnica „Konzorcij  CROLIST“ te je tada naglasila da nema druge strane koja bi iznijela svoje viđenje problema jer na skupu nije bilo predstavnika NSK u Zagrebu. Na skupštini je rečeno da je zajednički server odradio svoje (amortiziran). Smatra da, ako se razmišlja o novom serveru, on mora pokrivati cjelokupno hrvatsko knjižničarstvo.
 
     Predsjednica Vijeća smatra da je to pitanje poslovne politike između UNIBIS-a i IZUM-a. Smatra da problemu informatizacije knjižnica treba posvetiti jednu sjednicu.
 
     Nastavno na Strategiju, predsjednica Vijeća stavila je na glasovanje prijedlog Strategije kao podloge za javnu raspravu te još jednom zamolila HKD da dokument stavi na svoje mrežne stranice. Vijeće je prihvatilo prijedlog. Zamolila je predsjednicu Radne skupine za strategiju, gđu Grujić, da tekst dostavi HKD-u kako bi ga objavili na mrežnim stranicama.
 
 
 AD  4)  MZOS: Strategija razvoja sveučilišnih knjižničnih sustava u RH 2013. – 2015. – mišljenje
 
     Predsjednica Vijeća istaknula je da Vijeće mišljenje uzima na znanje. Od koristi mogu biti navedene sugestije, a osobito stajalište kojim se ističe da nema vizije, te da strategija nije oblikovana.   
 
 
AD  5)  Prijedlog Strategije razvoja specijalnih knjižnica u RH: 2013. – 2015. –  mišljenje
 
     Predsjednica Vijeća istaknula je da je i ovo  mišljenje stavljeno na dnevni red sjednice kao informacija jer treba prvo donijeti Strategiju, zatim Zakon, a onda podzakonske akte. Smatra da se dokument treba tretirati kao dobra podloga za rad nakon što se osnuje radna skupina. 
 
     AD  6)  NSK u Zagrebu, Hrvatski zavod za knjižničarstvo: Prijedlog Standarda za školske knjižnice – informacija
 
     Vijeće je ponovno istaknulo da treba prvo donijeti Strategiju, Zakon te podzakonske akte te je ovaj Prijedlog na dnevnom redu samo kao informacija.
   
     Dokument je bio objavljen na mrežnim stranicama HKD-a, NSK-a, HUŠK-a i HMŠK-a do rujna 2013. Zaprimljeni su prijedlozi koji su u najvećoj mjeri i usvojeni.
 
     Grujić je naglasila da je to jako dobar dokument koji se može uklopiti u svaki zakon. Važno je da se počne što prije primjenjivati te je neophodan instrument i matičnoj službi i ravnateljima.
 
     Predsjednica Vijeća također je istaknula važnost dokumenta, ali treba poštivati Akcijski plan HKV-a te smatra da, ako bi se do kraja svibnja usvojila Strategija, Radna skupina za Zakon može do rujna pripremiti njegov prijedlog te bi se nakon toga pristupilo eventualnim dopunama i usvajanju  Standarda.
 
     Mišetić je istaknula da je na traženje Vijeća HKD oformilo radnu skupinu s ciljem da se postojeći Standardi osuvremene.      
 
     Matković-Mikulčić je naglasila je da se i kolegica iz MZOS-a, viša stručna savjetnica za školske knjižnice M. Zovko, slaže da je dokument korektno napravljen. Istaknula je i podatak iz „Školskih novina“ (članak Ivana Vavre, direktora Školskih novina) da su sredstva za školske knjižnice koja izdvaja MZOS smanjena na samo 100.000,00 kn.   
 
     Predsjednica Vijeća pohvalila je rad skupine.
 
AD 7)  Prijedlog Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo)
 
     Zbog obveza gospođe Vinaj, točka 8. Izvješće Povjerenstva za predlaganje viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a premještena je u točku 7. Gradska knjižnica Rijeka – Izračun koeficijenta i obračun plaća za voditelje županijskih matičnih službi koja je time postala točka 8.
 
     Vinaj je prije izvještaja o prijedlogu Povjerenstva podsjetila na problem priznavanja viših stručnih zvanja od strane poslodavaca. Vezano uz pitanje da li poslodavac može sam odlučiti da li mu treba osoba s višim zvanjem,  predložila je  da npr. stručna zajednica ili HKV reagiraju u problematičnim situacijama.
         
     Također je istaknula da vezano uz promjene Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci, u isti nisu unesene promjene koje se odnose na Mjerila i bodovanje, a već su bile prihvaćene na Vijeću.
 
     Predsjednica Vijeća je istaknula da se Pravilnik više ne može mijenjati te da će radna skupina za Pravilnik raditi na tome da bude jednostavniji.
            
     Predsjednica Povjerenstva gđa Vinaj izvijestila je Vijeće o prijedlozima donesenima na 14. sjednici Povjerenstva održanoj 6. prosinca 2013. godine i 15. sjednici Povjerenstva održanoj 21. veljače 2014. godine.
 
     Za dodjelu viših stručnih zvanja pristiglo je četrnaest molbi:
 
  1. Dubravka Dujmović – viši knjižničar
  2. Diana Polanski – viši knjižničar
  3. Ljiljana Siber – viši knjižničar
  4. Jasenka Bešlić– viši knjižničar
  5. Marina Maruna – viši knjižničar
  6. Željka Lovrenčić – viši knjižničar
  7. Dubravka Pađen Farkaš – viši knjižničar
  8. Dubravka Petek – viši knjižničar
  9. Marija Kretić Nađ – viši knjižničar
  10. Jasmina Milovčić – viši knjižničar
  11. Ingeborg Rudomino – viši knjižničar
  12. Gordana Miolin – knjižničarski savjetnik
  13. Frida Bišćan – knjižničarski savjetnik
  14. Vesna Radičević – knjižničarski savjetnik.
    
     Gđa Vinaj predstavila je kandidate i iznijela prijedloge Povjerenstva.
 
      Vijeće je jednoglasno usvojilo Izvješće Povjerenstva od 6. prosinca 2013. i također je jednoglasno usvojilo Izvješće Povjerenstva od 21. veljače 2014. uz napomenu da se isprave greške u tekstu Izvješća:
 
  • Jasmina Milovčić - umjesto rečenice Diplomirala je na Filozofskom fakultetu Političkih znanosti u Zagrebu, a studij knjižničarstva završila je 2007. godine na Filozofskom  fakultetu, Odsjek za informacijske znanosti, treba napisati Diplomirala je na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, a studij knjižničarstva završila je 2007. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Odsjek za informacijske znanosti.
 
  • Gordana Miolin – umjesto rečenice Na temelju dostavljene dokumentacije prema Mjerilima za ocjenjivanje stručne osposobljenosti prikupila je 960 bodova iz sedam grupa aktivnosti, od kojih je više od 40% (445) iz grupe V. objavljivanje radova i uređivanje publikacija, te zadovoljava kriterije za dodjelu zvanja viši knjižničar treba napisati Na temelju dostavljene dokumentacije prema Mjerilima za ocjenjivanje stručne osposobljenosti prikupila je 960 bodova iz sedam grupa aktivnosti, od kojih je više od 40% (445) iz grupe V. objavljivanje radova i uređivanje publikacija, te zadovoljava kriterije za dodjelu zvanja knjižničarski savjetnik.
 
      Za ostale kandidatkinje nije bilo primjedbi.
 
     AD 8) Gradska knjižnica Rijeka – Izračun koeficijenta i obračun plaća za voditelje županijskih matičnih službi
 
     Vijeće smatra da predmet nije u njegovoj ingerenciji te je zatražilo da se predmet dostavi na tumačenje Upravi za pravne i financijske poslove.
  
    AD  9) Razno
 
  1. Prijedlog Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva
      Tominac je iznijela problem koji ističe Sekcija za visokoškolske i specijalne knjižnice, Komisija za muzejske i galerijske knjižnice iz prakse koji se odnosi na registraciju građe u sustavu MK kao kulturnog dobra u svim baštinskim knjižnicama (arhivima, knjižnicama, muzejima). Sukladno Pravilniku o zaštiti knjižnične građe („NN“ 52/05) sve vrste knjižnica, građu koja ima svojstva kulturnog dobra, obvezne su registrirati pri MK. Taj se sustav kosi s bibliografskim standardom što u praksi znači da muzejske knjižnice građu prijavljuju za registraciju obrađenu na drugačiji način od građe koju prijavljuju narodne knjižnice.  
 
      Seiter Šverko je naglasila da je MK donijelo propis koji se odnosi na dodjelu statusa kulturnog dobra, a vezan je za program M++. Međutim, MK nije za to ustanovama osiguralo sredstva. Istaknula je da i NSK ima problema jer je njena Grafička zbirka odbijena.
                   
      Mišetić je istaknula da se radi o malim  muzejskim knjižnicama, a program je prilagođen muzejskim predmetima, a ne knjizi. Predložila je iniciranje radionice na kojoj bi se razgovaralo o problemu.
 
      Seiter Šverko je predložila razgovor s odgovornim osobama u MK te da se problem proslijedi Hrvatskom muzejskom vijeću i Hrvatskom vijeću za kulturna dobra. 
 
      Vijeće se složilo s prijedlogom i zatražilo pismeno očitovanje.       
 
  1. Dopis Udruge za zaštitu prava nakladnika Zana
 
      Predsjednica Vijeća izvijestila je da su se Vijeću obratile Dunja Marija Gabrijel i Jelica Leščić iz Hrvatskoga zavoda za knjižničarstvo pri NSK. Pojedine knjižnice primile su dopis Udruge Zana kojim ih se upozorava na presude Europskog suda pravde od 27.6.2013. temeljem Direktive 2001/29/EC vezano uz korištenje printera i uređaja za fotokopiranje u knjižnicama uz naplatu. Tom presudom printer je uređaj za reproduciranje te je od knjižnica zatraženo, ukoliko vrše reproduciranje printerom uz naplatu, da Udruzi Zana dostave podatak o broju printera na kojima se obavlja ta djelatnost.
 
      Matković-Mikulčić je naglasila da je knjižnica u Velikoj Gorici dobila tri takva dopisa, ali da nisu jasni kriteriji jer sve knjižnice nisu primile dopis.
 
      Seiter Šverko istaknula je da je NSK primila upit gospođe Sabolović-Krajina iz Koprivnice vezano uz problem. Pravnik iz NSK smatra da postoje osnove po kojima Zana može to zatražiti. Smatra da su Uredi državne uprave u županijama instance koje se trebaju brinuti o tome te bi se trebalo uputiti zahtjev za očitovanje Ministarstvu uprave. Problem su lokalne zajednice u kojima djeluju narodne knjižnice i njihovo poznavanje prava.
 
      Glavić-Perčin smatra da je za povrede autorskog prava nadležan Državni zavod za intelektualno vlasništvo (u daljnjem tekstu DZIV), te bi se trebao aktivno uključiti i koordinirati provedbu prava javne posudbe. Predložila je da Vijeće zatraži tumačenje od DZIV-a.
 
      Predsjednica Vijeća predložila je da se uputi dopis DZIV-u te zatraži tumačenje.
 
      c) Odluke o imenovanju koordinatora za izradu nacionalnog programa zaštite pisane baštine i nacionalnog programa obnove samostanskih knjižnica    
   
      Vijeće je zatražilo da se pripreme odluke o imenovanju Damira Hasenaya, redovitog profesora s Odsjeka za komunikacijske informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku, za koordinatora izrade nacionalnog programa zaštite pisane baštine i Marijane Tomić s Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, za koordinatoricu za izradu nacionalnog programa obnove samostanskih knjižnica.
 
  1. Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja viših zvanja u knjižničarskoj struci („NN“ 28/11 i 16/14) - izmjene
      Jukić je iznijela Vijeću upit u ime kolegice Zovko iz MZOS-a vezan uz  Pravilnik o izmjenama Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci od 30.siječnja 2014. godine. Radi se o izmjeni članka 2. točke 2. i 3., a primijetila je da između odlomaka nedostaje ili te glase:
„2. za zvanje knjižničar:
- završen preddiplomski sveučilišni studij iz polja informacijskih znanosti s najmanje 30 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva,
– završen drugi preddiplomski studij odnosno studij kojim je stečena viša stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (»Narodne novine«, broj 123/03, 105/04, 174/04, 2/07 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 46/07, 45/09, 63/11,  94/13 i 139/13), uz obvezu stjecanja najmanje 30 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva na preddiplomskom studiju iz informacijskih i komunikacijskih znanosti u roku od 3 godine od zapošljavanja te
– položen stručni ispit za knjižničara.
3. za zvanje diplomirani knjižničar:
– završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz polja informacijskih i komunikacijskih znanosti s najmanje 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva, odnosno studij knjižničarstva kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju,
– završen drugi preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno studij kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, uz obvezu stjecanja 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva na diplomskom studiju iz informacijskih i komunikacijskih znanosti u roku od 3 godine od dana zapošljavanja, te
– položen stručni ispit za diplomiranog knjižničara.“
              Pitanje je da li je riječ ili slučajno ispuštena, a Vijeće smatra da se to treba ispraviti.
 
Sjednica je završila u 12.15 sati.
 
Zapisnik sastavila:
Ivana Lacković, viša stručna savjetnica
 
 
                                                                          
   Predsjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća
                prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić


Zapisnik 4. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća održane u Ministarstvu kulture
28. studenoga 2013. godine u 10 sati i 10. prosinca 2013. u 11 sati
 
     Četvrta sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća održana je u Ministarstvu kulture 28. studenoga 2013. godine u 10 sati i 10. prosinca 2013.  u 11 sati.
Prvom dijelu sjednice bile su nazočne predstavnica Ministarstva kulture u HKV-u i njegova predsjednica Tatjana Aparac-Jelušić, predstavnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Ivana Pavlaković, predstavnica Rektorskoga zbora Tea Grujić te predstavnice Hrvatskoga knjižničarskog društva Marijana Mišetić i Katica Matković Mikulčić.
     Sjednici je prisustvovala, kao zamjena umjesto glavne ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Dunja Marija Gabriel.
     Sjednici nisu prisustvovale Mladenka Jukić iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i Andreja Tominac iz Hrvatskoga knjižničarskog društva.
     Iz Ministarstva kulture bili su nazočni načelnica Sektora za književno-nakladničku i knjižničnu djelatnost Dubravka Đurić Nemec, iz Službe za knjižničnu djelatnost voditeljica Jelena Glavić-Perčin te više stručne savjetnice Ana Dadić i Ivana Lacković i iz Službe za normativne poslove u kulturi i medijima viša upravna savjetnica Melita Holetić.
 
Za sjednicu je predložen sljedeći
 
DNEVNI RED
  1. Usvajanje dnevnoga reda 4. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
  2. Imenovanje Snježane Radovanlija-Mileusnić u Radnu skupinu za izmjenu Zakona o knjižnicama
  3. Rasprava o prijedlozima programa knjižnične djelatnosti u 2014. g. prispjelima na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi RH
  4. Poslovnik Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci
  5. Utvrđivanje visine naknade za izradu pisanog prijedloga ocjene Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a
  6. Dogovor o terminima i dnevnom redu sljedećeg sastanka
  7. Razno
      Predsjednica Vijeća pozdravila je prisutne i otvorila sjednicu. Gđa Holetić obavijestila je Vijeće da je Pravilnik o uvjetima i načinu  stjecanja viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci na potpisu u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta te kad stigne u Ministarstvo kulture dostavit će se članovima Vijeća.
 
Ad 1) Dnevni red sjednice usvojen je uz izmjene - točka 3. Rasprava o prijedlozima programa knjižnične djelatnosti u 2014. g. prispjelima na  Poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske postala je točka 4.
 
Ad 2) Gđa Snježana Radovanlija-Mileusnić predložena je za članicu Radne skupine za izmjenu Zakona o knjižnicama.
Vijeće je prijedlog jednoglasno usvojilo. 
 
Ad 3) Vijeće je raspravljalo o tekstu Poslovnika Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci.
            Predsjednica Vijeća istaknula je da je tekst u prvom dijelu Poslovnik, ali se kasnije ponavljaju odredbe iz Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci („NN“ 28/11).
Vijeće je u raspravi predložilo ove izmjene u Poslovniku:
Članak 5.  – U prvoj alineji riječ tri mijenja se u sedam, a u drugoj alineji briše se riječ iznimno.
Pisani poziv za sjednicu Povjerenstva s prijedlogom dnevnog reda i potrebnim materijalima svakom od članova Povjerenstva dostavlja se najkasnije tri dana prije održavanja sjednice.
Predsjednik može iznimno sazvati elektroničku sjednicu Povjerenstva koju s navedenim dnevnim redom treba najaviti jedan dan prije početka potrebnog očitovanja članova Povjerenstva. Rok za očitovanje članova Povjerenstva ne smije biti kraći od tri dana i mora biti jasno naveden u najavi sjednice.
 
Članak 7. – U zadnjoj rečenici riječ ili mijenja se u i.
Na sjednicama se utvrđuju 
  • popis predavača na predavanjima i seminarima
  • knjižnice koje će pristupnici posjetiti i imena tamošnjih predavača
  • datume i rasporede predavanja, seminara  i polaganja stručnih
  • popis pristupnika koji zadovoljavaju uvjetima za pristupanje ispitu
  • popis literature za zakazani ispitni rok
  • pripreme za ispitna pitanja pojedinih skupina pristupnika
te se razmatraju  molbe, žalbe ili pitanja zainteresiranih kandidata i ostala tekuća pitanja.
U slučaju bilo kakvih dvojbi u pogledu ostvarivanja pojedinih prava Povjerenstvo može tražiti tumačenje Hrvatskog knjižničnog vijeća ili pravne službe Ministarstva kulture RH. 
Članci 9., 10., 11., 12. i 13. brišu se.
 
Ad 4)  Zbog opsežnog dnevnog reda gđa Đurić-Nemec predložila je da se u četvrtak, 28. listopada 2013. prvo razmotre programi Nabave knjižne i neknjižne građe, a nakon toga, ako bude vremena, Akcije i manifestacije, Razvojni programi i Ostalo.
Istaknula je da je Služba za knjižničnu djelatnost i promidžbu knjige izradila analizu narodnih knjižnica po različitim kriterijima (broj članova knjižnice, broj stanovništva, veličina područja, broju transakcija, redovitosti dostavljanja izvješća prema Ministarstvu kulture.) Predložila je da gospođa Glavić-Perčin ukratko kaže o svakoj knjižnici nešto, predloži iznos te da se o tome raspravlja.
      Naglasila je da pri raspodjeli sredstva Vijeće može računati na 18.000.000,00 kn za knjižničnu djelatnost, ali da je Ministarstvo kulture ukupno dobilo 26.000.000,00 kn manje za godinu 2014. za sve djelatnosti.
Gđa Mišetić istaknula je da se zna da će biti manje novaca, ali da postoje kriteriji, zna se koje su knjižnice ugrožene, koje pravdaju sredstva, koje se nalaze na području od posebne državne skrbi, koje su se knjižnice sagradile te zbog toga imaju prioritet te kojim knjižnicama lokalna zajednica ne daje ili smanjuje sredstva.

     Gđa Glavić-Perčin istaknula je analizu knjižnica po županijama iz koje je vidljivo da je u nekim povećan broj korisnika, a negdje je taj broj pao.
Gđa Grujić naglasila je da je upitno dostavljanje podataka o broju članova jer velike knjižnice dostavljaju broj upisanih članova i ponovno upisanih i onih koji nikad nisu obnovili članstvo.
 
Na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2013. godinu prispjela je 347 prijava, od čega je
  • 212 programa za nabavu knjižne i neknjižne građe (uglavnom u narodnim knjižnicama),
  • 52 programa akcija i manifestacija u knjižničnoj djelatnosti,
  • 27 jednogodišnjih programa za razvojne programe i projekte (radionice, seminari), 
  • 2 trogodišnja razvojna programa i projekta,
  • 5 jednogodišnjih programa u kategoriji ostalo i
  • 2 trogodišnja programa u kategoriji ostalo.
      Vijeće je obaviješteno da se na natječaj nisu javile knjižnice iz Oroslavja, Otoka, Perušića i Čabra.
      Vijeće je predložilo sredstva za nabavu knjižne i neknjižne građe za 209 programa - 205 prijavljenih na natječaj te za 4 knjižnice koje nisu dostavile prijavnicu, Gradska knjižnica Oroslavje, Narodna knjižnica Općine Perušić, Narodna knjižnica Čabar i Gradska knjižnica Otok, također je predložilo   iznose.
     Vijeće nije prihvatilo 7 programa koje su prijavile pojedine ustanove/udruge, a ne narodne knjižnice
 
     Prvi dio sjednice završio je u 15 sati.
 
     Dogovoreno je da će nastavak sjednice biti u utorak 10. prosinca 2011. u 11 sati u Ministarstvu kulture.
 
     Drugom dijelu 4. sjednice prisustvovale su predsjednica Vijeća Tatjana Aparac-Jelušić koja je zbog drugih obveza napustila sjednicu iza 13 sati, predstavnica Rektorskog zbora Tea Grujić, predstavnice Hrvatskog knjižničarskog društva Marijana Mišetić, Katja Matković Mikulčić i Andreja Tominac, predstavnice Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Mladenka Jukić i Ivana Pavlaković, a iz Službe za knjižničnu djelatnost i promidžbu knjige Jelena Glavić-Perčin, Ana Dadić i Ivana Lacković.
Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice ispričala se.
 
     Na početku drugog dijela bilo je riječi o Poslovniku Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci. Prema sugestijama koje je Vijeće dalo vezano uz Poslovnik, gđa Holetić, iz Službe za normativne poslove u kulturi i medijima, načinila je pročišćeni tekst te ga dostavila putem e-maila Službi za knjižničnu djelatnost i promidžbu knjige. Vijeće je dobilo ispis teksta te će ga pregledati prije slanja Povjerenstvu. 
 
     Zatraženo je da uđe u Zapisnik da se traži od stručne Službe MK analiza otkupa knjiga za knjižnice jer je izražena sumnja da mjerom otkupa MK više pogoduje nakladnicima nego knjižnicama. 
 
     Sjednica je nastavljena raspravom o programima Akcije i manifestacije, Razvojni programi i projekti te programi Ostalo.
Predsjednica Vijeća istaknula je dva pitanja –
  • u akcijama i manifestacijama nedostaju prijave iz županija Brodsko-posavske, Ličko-senjske i Šibenske i
  • zašto se iz sredstava knjižnica isplaćuju honorari književnicima.
     Također je naglasila da se knjižnična djelatnost kao informacijska djelatnost treba više orijentirati na mrežne stranice i mrežna mjesta vezano uz oglašavanje, a smanjiti oglašavanje putem plakata koje se spominje u programima. Smatra da treba napustiti praksu tiskanja zbornika i programskih knjižnica te uvesti on-line izdanja, a pozivnice slati putem e-maila jer se time postižu značajne uštede.  
     Vijeće je temeljito i sadržajno razmotrilo prijavljene programe u svim kategorijama te naglasilo da se veći dio programa odnosi na redovnu djelatnost u knjižnicama, premalo je istinski razvojnih projekata, trebalo bi povezivati srodne aktivnosti, kod edukacije vezati se na Centar za stalno stručno usavršavanje, a iz prijavljenih programa razvidno je da knjižnice traže sredstva koja im omogućuju tek preživljavanje.  
     Vijeće je predložilo sredstva za 38 programa Akcija i manifestacija u iznosu od 449.850,00 kn, 4 Razvojna programa i projekta u iznosu od 78.000,00 kn projekta te rezerviralo sredstva za 1 program kategorije Ostalo u iznosu od 50.000,00 kn.
     U raspravi o programu Mjesec hrvatske knjige predsjednica Vijeća istaknula je da ne smatra potrebnim tiskanje programske knjižnice te da bi valjalo uvesti nakladnike kao partnere, primjerice svake godine jedan nakladnik, čime bi se postigle značajne uštede.    
     Vezano uz programe Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec i Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek koji se odnose na obljetnice dječjih odjela, kao i prijedlog stručnog skupa na sličnu temu koji je Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci prijavila pod razvojne programe, Vijeće je sugeriralo da bi bilo dobro da knjižnice zajednički organiziraju proslave takvih obljetnica.
     Za program Gradske knjižnice i čitaonice Pula Međunarodni stručni i znanstveni skup „Ishodišta tiskane riječi: 155 godina tiskarstva u Istri (1859.-2014.)“ Vijeće smatra da se treba organizirati prema pravilima znanstvenog skupa s recenzentima te bi se takav skup trebao prijaviti za potporu i u Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, a kao jedan od organizatora treba biti netko sa Sveučilišta.  
     Vijeće također smatra da su većina programa Hrvatskog knjižničarskog društva akcije i manifestacije u knjižničnoj djelatnosti.
     Za program Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Centar za stalno stručno usavršavanje (CSSU) Vijeće smatra da sadrže i radionice koje se besplatno održavaju u drugim ustanovama ili udrugama tako da je nepotreban taj paralelizam. Uočeno je da u prijavi nisu navedena vlastita sredstva te da CSSU nema sponzore ni donatore. U raspravi je ukazano na to da je djelovanje i razvoj CSSU-a potrebno temeljito raspraviti, ponuditi webinare i druge oblike mrežnih obrazovnih usluga kako bi se poboljšala kvaliteta programa.
     Za trogodišnji program Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Izrada, objavljivanje i održavanje nacionalnog pravilnika za katalogizaciju (kategorija Ostalo), Vijeće je u iscrpnoj raspravi zaključilo da se radi o vrlo ozbiljnoj temi koja zahtijeva detaljno objašnjenje predlagatelja programa jer se radi o programu od nacionalne važnosti te poželjnom povezivanju arhivske, muzejske i knjižnične djelatnosti u izradi novog Pravilnika. Suglasno je da su potrebne promjene te da treba osuvremeniti, nadograditi i nadopuniti Pravilnik koji je izradila Eva Verona jer su se promijenile okolnosti u tehnološkom okruženju, ali ne i odbaciti ono što priznaju i svjetski stručnjaci.
     Vijeće ja zatražilo od predstavnica MZOS-a da se raspitaju da li je zahtjev za potporu tog programa dostavljen u MZOS. 
Vijeće je rezerviralo sredstva u iznosu od 50.000,00 kn.
     Voditeljica Službe za knjižničnu djelatnost i promidžbu knjige, s obzirom na važnost projekta, predložila je da se obavijesti Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu da je Vijeće nakon temeljite rasprave predložilo da se projekt dostavi Vijeću kao posebna točka dnevnog reda na budućoj sjednici, uz prisutnost predlagatelja i uz predočenje konkretnih rezultata svake etape.
 
Ad 5) U raspravi o visini naknade za izradu pisanoga prijedloga ocjene Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci, Vijeće je jednoglasno prihvatilo da iznos ostane nepromijenjen te iznosi 400,00 kn.
 
Drugi dio sjednice završio je u 14.30 sati.
 
Zapisnik sastavila:
Ivana Lacković, viša stručna savjetnica
 
  
                                                                                    
   predsjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća 
                prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić
 


Zapisnik 3. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća održane u Ministarstvu
kulture
3. listopada 2013. godine u 10 sati
 
     Treća sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća održana je u Ministarstvu kulture 3. listopada 2013. godine u 10 sati.
     Na sjednici su bile nazočne predstavnica Ministarstva kulture u HKV-u i njegova predsjednica Tatjana Aparac-Jelušić, predstavnice Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Ivana Pavlaković i Mladenka Jukić, predstavnica Rektorskoga zbora Tea Grujić te predstavnice Hrvatskoga knjižničarskog društva Katica Matković Mikulčić i Andreja Tominac.
     Sjednici je prisustvovala glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Dunja Seiter-Šverko, a dijelu sjednice i Zagorka Majstorović iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
     Predsjednica Hrvatskoga knjižničarskog društva Marijana Mišetić ispričala se zbog neodgodivih obveza.
     Iz Ministarstva kulture bili su nazočni načelnica Sektora za književno-nakladničku i knjižničnu djelatnost Dubravka Đurić Nemec, iz Službe za knjižničnu djelatnost voditeljica Jelena Glavić-Perčin, viša stručna savjetnica Ivana Lacković i savjetnica Ana Dadić te iz Službe za normativne poslove u kulturi i medijima viša upravna savjetnica Melita Holetić.
 
Za sjednicu je predložen sljedeći
 
DNEVNI RED
  1. Usvajanje dnevnoga reda 3. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
  2. Usvajanje izmjena Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci nakon provedenoga savjetovanja sa zainteresiranom javnošću
  3. Imenovanje povjerenstava u skladu s akcijskim programom i planom rada Hrvatskoga knjižničnog vijeća usvojenim na 2. sjednici
  4. Imenovanje koordinatora za izradu nacionalnoga programa zaštite pisane baštine i nacionalnoga programa obnove samostanskih knjižnica i arhiva
  5. Izvješće o radu Stručnoga vijeća sveučilišnih matičnih knjižnica
  6. Prijedlog Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničarskog vijeća
  7. Dogovor o terminima i dnevnom redu sljedećega sastanka
  8. Razno

AD 1) Usvajanje dnevnoga reda 3. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
 
     Dnevni red 3. sjednice jednoglasno je usvojen uz napomene predsjednice Vijeća da je potrebno zamoliti članice Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci da materijali Povjerenstva ubuduće trebaju ranije stizati članicama Vijeća kako bi se one mogle kvalitetno pripremiti za raspravu o predloženim kandidatima, a ne neposredno prije same sjednice.
     Tablica vezana uz 2. točku dnevnoga reda, koju je predsjednica zbog vremenskoga tjesnaca dostavila neposredno prije početka sjednice, nije nov, već samo strukturiran materijal pristigao na internetsko savjetovanje s ciljem pomoći prisutnima da lakše prate raspravu. Naime, savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o izmjenama Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci odvijalo se od 1. rujna do 1. listopada 2013., a sjednica Vijeća bila je zakazana već za 3. listopada.
 
AD 2) Usvajanje izmjena Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (u daljnjem tekstu: Pravilnik) nakon provedenoga savjetovanja sa zainteresiranom javnošću
 
     Predsjednica Vijeća pročitala je kronološki, kako su stizali, 11 prijedloga o Nacrtu prijedloga izmjena Pravilnika te ih je, radi bolje preglednosti, uvrstila u tablicu. Obrazloživši metodologiju kojom se vodila u izradi tablice, napomenula je da u tablicu nije uvrstila one prijedloge koji se ne odnose neposredno na problematiku o kojoj se raspravljalo, već su samo načelne primjedbe.
     Gđa Holetić je napomenula da je pristiglo još prijedloga te je konstatirano da sve članice nemaju potpune materijale iako su oni svima istovremeno upućeni, odnosno da ih nisu primile putem elektroničke pošte. Prijedlozi koji nedostaju umnoženi su te podijeljeni članicama Vijeća kako bi se mogli zajedno sa svim ostalim prijedlozima analizirati i raspraviti.
     Predsjednica Vijeća istaknula je da svakomu tko je sudjelovao i dao svoj prilog treba pisanim putem zahvaliti na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. 
Vijeće je prihvatilo prijedlog te provelo iscrpnu i sadržajnu raspravu o predloženim izmjenama Pravilnika. Analiziran je svaki pojedinačni prijedlog izmjene i zasebno se o njemu odlučivalo. Jednoglasno su usvojene izmjene kako slijedi:
  1. Članak 1., stavak 2., točka 2. – za zvanje knjižničara
     Vijeće je jednoglasno prihvatilo prijedlog da se dio u alineji prvoj „iz programa knjižničarskog usmjerenja“ mijenja i glasi „iz temeljnih predmeta knjižničarstva“; a u drugoj alineji nakon Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju doda formulacija „uz obvezu stjecanja najmanje 30 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva na preddiplomskom studiju iz informacijskih i komunikacijskih znanosti u roku od 3 godine od zapošljavanja“;
  1. Članak 1, stavak 2., točka 3. – za zvanje dipl. knjižničara
      Vijeće je jednoglasno prihvatilo prijedlog da se dio u prvoj alineji „iz programa knjižničarskog usmjerenja, odnosno studij knjižničarskog usmjerenja“ mijenja i glasi „iz temeljnih predmeta knjižničarstva, odnosno studij iz informacijskih i komunikacijskih znanosti“; a u drugoj alineji dio „uz obvezu stjecanja 30 ECTS bodova iz programa knjižničarskog usmjerenja u roku od 3 godine od dana zapošljavanja“ mijenja se i glasi „uz obvezu stjecanja 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva na diplomskom studiju iz informacijskih i komunikacijskih znanosti u roku od 3 godine od dana zapošljavanja…“;
  1. Članak 2. – Vijeće je jednoglasno prihvatilo prijedlog da se u članku 3. Pravilnika prva rečenica mijenja i glasi „Temeljni predmeti knjižničarstva zastupljeni su u sadržajima na osnovi kojih se stječu sljedeća zvanja i vještine“;
  2. Članak 3. – Vijeće je jednoglasno prihvatilo prijedlog da se u članku 11. stavak 1. mijenja i glasi: „Rad Povjerenstva reguliran je Poslovnikom o radu Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci koji donosi Vijeće“;
  3. Članak 4. – Vijeće je jednoglasno prihvatilo prijedlog da se u članku 13. Pravilnika stavak 2. mijenja i glasi: „Osobe iz članka 2., točke 2., podtočke 2. i točke 3. podtočke 2. ovoga Pravilnika, koje se zapošljavaju u knjižnici bez položenog stručnog ispita, dužne su ga položiti u roku od godine dana od stjecanja potrebnih ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva na preddiplomskoj odnosno diplomskoj razini studija iz informacijskih i komunikacijskih znanosti“;
  4. Članak 5. – Vijeće je jednoglasno prihvatilo prijedlog Filozofskog fakulteta u Rijeci da se u članku 14., stavku 2., alineja prva mijenja i glasi: „dokaz o stečenom obrazovanju (svjedodžba škole, svjedodžba odnosno diploma visokog učilišta) i dopunska isprava svjedodžbi odnosno diplomi kojom se dokazuju stečeni ECTS bodovi iz temeljnih predmeta knjižničarstva (čl. 3. ovog Pravilnika)“;
  5. Članak 6. – Vijeće je jednoglasno prihvatilo prijedlog da se mijenja članak 34. Pravilnika na način da je sada za sve pristupnike ispita za knjižničara jednak posebni dio ispita, s obzirom da će potrebna znanja steći na preddiplomskom studiju;
  6. Članak 7. – Vijeće je jednoglasno prihvatilo prijedlog da se članak 35. Pravilnika briše;
  7. Članak 8. – Vijeće je jednoglasno prihvatilo prijedlog da se članak 37. Pravilnika mijenja i glasi:
     „Dopunski stručni ispit može polagati osoba koja je već položila stručni ispit u knjižničarskoj struci za pomoćnog knjižničara, odnosno knjižničara, i koja nakon stjecanja propisanog obrazovanja želi steći stručno zvanje knjižničara, odnosno diplomiranog knjižničara, kao i osoba koja je položila stručni ispit prema Pravilniku o polaganju stručnog ispita učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu i nastavnika u srednjem školstvu (»Narodne novine«, broj 88/03).
     Osoba koja je položila stručni ispit prema Pravilniku o polaganju stručnog ispita učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu i nastavnika u srednjem školstvu polaže u općem dijelu stručnog ispita za zvanje knjižničara ili diplomiranoga knjižničara razlikovni dio ispita koji se odnosi na knjižnično zakonodavstvo, a posebni dio ispita polaže u cijelosti.
 
     Napomenuto je i da u novom Pravilniku treba svakako urediti način polaganja stručnog ispita za one koji rade u sustavu školstva kako bi se izbjegla situacija u kojoj školski knjižničari dvaput polažu stručni ispit.
 
AD 3) Imenovanje povjerenstava u skladu s akcijskim programom i planom rada Hrvatskoga knjižničnog vijeća usvojenim na 2. sjednici
 
      Predsjednica Vijeća podsjetila je da je na prošloj sjednici dogovoren akcijski program i plan rada Hrvatskoga knjižničnog vijeća (HKV-a) u skladu s kojim je predloženo imenovanje radnih skupina za zadatke za koje se zahtijeva hitna procedura donošenja odgovarajućih dokumenata te je predstavila radne skupine.
 
     Gđa Grujić kao koordinatorica Radne skupine za izradu strategije hrvatskog
knjižničarstva 2013. – 2020. predložila je ostale članice te skupine:
  • Zagorku Majstorović, knjižničarsku savjetnicu, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
  • Vanju Jurilj, školsku knjižničarku, predsjednicu HUŠK-a
  • Goranu Tuškan Mihočić, diplomiranu knjižničarku, ravnateljicu Gradske knjižnice Rijeka
  • Stjepku Leščić, diplomiranu knjižničarku, Sveučilište u Zagrebu, Kineziološki fakultet.
     Gđa Grujić istaknula je da se prilikom odabira suradnika vodila mišlju da u radnoj skupini budu predstavnici svih vrsta knjižnica koji su već sudjelovali na izradi pojedinih strategija. Strategija će se bazirati na dosadašnjim specifičnim strategijama te analizi stanja svih tipova knjižnica. Bit će anglosaksonskog tipa, moderna i vrlo kratka, s pet do sedam najvažnijih ciljeva i financijskim pokazateljima za svaki cilj.
Smatra da bi se oko nje trebala usuglasiti oba ministra (MZOS i MK) te da bi trebala biti dokument o kojemu bi i Sabor RH morao razgovarati budući da se radi o važnom društvenom interesu.
                        
     Koordinatorica Radne skupine za izmjenu Zakona o knjižnicama gđa Alemka Belan-Simić uputila je pisani prijedlog Vijeću koji je iznijela predsjednica Vijeća. Predložene članice ove radne skupine su:
  • Edita Bačić, knjižničarska savjetnica, Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu
  • Aleksandra Horvat, redovita profesorica, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
  • Tinka Katić, knjižničarska savjetnica, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu   
  • Zorka Renić, knjižničarska savjetnica, Medicinska škola Bjelovar.
     Vijeće je primijetilo da u timu nedostaje predstavnik/-ica specijalnih knjižnica te je prihvatilo prijedlog gđe Tominac da se u radnu skupinu uključi gđa Snježana Radovanlija Mileusnić iz Muzejskog dokumentacijskog centra. Zatraženo je da Hrvatsko knjižničarsko društvo u roku od tri dana potvrdi ime osobe iz specijalnih knjižnica koju predlaže za člana ove Radne skupine.
 
     U ime nositeljice Radne skupine za izradu Pravilnika o stručnim zvanjima i napredovanju u knjižničarskoj struci Kornelije Petr-Balog, izvanredne profesorice na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku, predsjednica Vijeća predstavila je članice:
  • Dijana Machala, viša knjižničarka, voditeljica CSSU-a, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
  • Dina Vrkić, diplomirana knjižničarka, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu
  • Dorja Mučnjak, diplomirana knjižničarka, Knjižnica Filozofskog fakulteta u Zagrebu
  • Jasmina Milovčić, diplomirana knjižničarka, predsjednica Komisije za obrazovanje i stručno usavršavanje pri HKD-u.
 
     Gđa Seiter-Šverko, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, nositeljica je zadataka Radne grupe za obvezni primjerak. Predložila je ove članove Radne grupe:
  • Senka Tomljanović, viša knjižničarka, Sveučilišna knjižnica Rijeka
  • Gordana Dukić, izvanredna profesorica, Filozofski fakultet u Osijeku, Odsjek za informacijske znanosti
  • Tomica Vrbanc, viši knjižničar, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
  • Mišo Nejašmić, zamjenik predsjednika Zajednice nakladnika i knjižara.
 
    Vijeće je jednoglasno prihvatilo prijedloge.
 
    Predsjednica Vijeća predložila je prisutnima da se nakon imenovanja skupina sazove zajednički sastanak u Ministarstvu kulture i dogovori način rada te da se svaka radna skupina povuče na dva do tri sata, donese smjernice i zaključke te se nakon toga zajednički usuglasi djelovanje svih radnih skupina.
 
  
 
AD 4) Imenovanje koordinatora za izradu nacionalnog programa zaštite pisane
baštine i nacionalnog programa obnove samostanskih knjižnica
 
     Predsjednica Vijeća predložila je imenovanje još dvaju koordinatora za programe koji su od nacionalne važnosti.
Damira Hasenaya, redovitog profesora s Odsjeka za komunikacijske informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku, kao vodećeg stručnjaka u području upravljanja baštinom predložila je za koordinatora izrade nacionalnog programa zaštite pisane baštine, izrade Uputa i Pravilnika o zaštiti pisane baštine.
 
     Istaknula je da je program obnove samostanskih knjižnica i arhiva jedan od prioritetnih projekata jer je neraskidivo vezan uz Strategiju digitalizacije hrvatske kulturne baštine i povlačenje sredstava iz EU fondova. Velik broj samostanskih knjižnica nema još ni inventarne knjige.
     Smatra da bi trebalo ići prema nacionalnom programu obnove samostanskih knjižnica i arhiva te o tome razgovarati s Crkvom. Zbog iskustva u toj problematici predložila je Marijanu Tomić s Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, koja vodi obnovu knjižnice Samostana sv. Frane u Zadru te je nedavno uspješno završila projekt sređivanja knjižnice Crkve sestara milosrdnica u Rimu, za koordinatoricu za izradu nacionalnog programa obnove samostanskih knjižnica.
 
     Od koordinatora će biti zatraženo da do iduće sjednice Vijeća dostave potrebne prijedloge.      
 
    Gđa Seiter-Šverko izvijestila je prisutne da je 25. rujna 2013. godine promovirana novoosnovana Zaklada NSK-a čija je misija da svojim djelovanjem pomaže programe i inovacije na području razvoja knjižničarstva te nagrađuje kvalitetne radove iz područja književnosti i potiče stvaralaštvo mladih.
 
    Nadalje navodi da je želja NSK-a osnivanje Referalnog centra pisane baštine koji bi se između ostalog bavio otkrivanjem nepoznanica o našoj građi što se nalazi izvan granica Republike Hrvatske. Navodi da je za restauriranje jedne knjige potreban iznos od 10 – 15 tisuća kuna, dok iznos za restauriranje knjiga izvan granica RH nezaustavljivo raste i iznosi čak 20 – 40 tisuća kuna.
 
AD 5) Izvješće o radu Stručnog vijeća sveučilišnih matičnih knjižnica
 
    Predsjednica Stručnog vijeća sveučilišnih matičnih knjižnica gđa Majstorović upoznala je Vijeće s poduzetim aktivnostima vezanima uz rad Stručnog vijeća sveučilišnih knjižnica. Istaknula je da do 28. lipnja 2011. godine nije postojao sustav matičnosti sveučilišnih knjižnica tako da prikupljanje podataka počinje s tim datumom. Po osnivanju usvojen je Poslovnik o radu Stručnog vijeća sveučilišnih matičnih knjižnica.
 
     Analiza stanja u veleučilišnim knjižnicama pokazala je da veleučilišne knjižnice ne zadovoljavaju kriterije i ne mogu biti matične, a njihovi predstavnici ne mogu biti birani u stručno vijeće. Od 12 veleučilišta kojima je osnivač država sedam ih ima knjižnicu samo s jednim zaposlenim.
 
    Nadalje je napravljena podjela područja djelovanja kako bi se identificiralo stanje te akcijski plan obilaska knjižnica. Održano je sedam sjednica, od kojih je zadnja bila u Dubrovniku s rektoricom Dubrovačkog sveučilišta, koja unatoč zakonskoj obvezi nije zainteresirana za osnivanje knjižnice.
Doneseni su sljedeći dokumenti:
Strategija razvoja sveučilišnih knjižničnih sustava 2013. – 2015.
Strategija razvoja specijalnih knjižnica u Republici Hrvatskoj 2013. – 2015.
Upute za pristupanje izradi Plana mjera za slučaj opasnosti u knjižnicama
Strateški plan provođenja matične djelatnosti sveučilišnih matičnih knjižnica 2013. – 2015.
Preporuka za popis imovine (knjiga) u institucijama proračunskih korisnika
U procesu izrade i drugi su potrebni dokumenti.

     Stručno vijeće SMK-a evidentiralo je probleme koji se pojavljuju u radu knjižnica u sastavu matične djelatnosti: status knjižnice u instituciji (nije posebna ustrojbena jedinica), nedostatak stručnog osoblja, neplaćanje višeg stručnog zvanja; problemi nabave literature za korisnike, baze podataka, problemi prostora, problemi zastarjele informatičke opreme, problemi različitih knjižnično-informacijskih programa u upotrebi te nepostojanje jedinstvenog skupnog kataloga, nepostojanje pravilnika o radu, obveznoj reviziji i otpisu, nepostojanje plana mjera u slučaju opasnosti, problem Upisnika knjižnica MK kao nepouzdanog izvora podataka o knjižnicama.  
     Istaknula je da status knjižničara nije prepoznat u visokoškolskom sustavu. Matična služba unutar sveučilišnih knjižnica nije financirana, a trebala bi biti, kako je Zakonom o knjižnicama (čl. 31.) te Pravilnikom o matičnoj djelatnosti knjižnica u RH predviđeno.
     Gđa Aparac-Jelušić zahvalila je gđi Majstorović na preciznom i strukturiranom izvješću te je predložila da se ono prihvati.
     Nastavno na ovakvu situaciju, također je izvijestila prisutne da je upućen dopis rektorima sveučilišta u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku o potrebi izrade plana racionalizacije administrativnih poslova na sveučilištima. U tom su dopisu knjižnice visokih učilišta postavljene u skupinu nenastavnog osoblja (što je razumljivo, iako određeni broj knjižničara sudjeluje u nastavnim procesima), ali se, u traženju da se izrade planovi preraspodjele nenastavnog osoblja, knjižničari stavljaju u skupinu zajedničkih, administrativnih službi, što je neprihvatljivo.
     Također je predložila da HKV pošalje dopis Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, nastavno na njihov gore spomenuti dopis upućen sveučilištima u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, te je predložila i sljedeći tekst dopisa:
     „Slijedom odredbe Zakona o knjižnicama, knjižnice u sastavu definirane su kao „posebne ustrojbene jedinice“ (čl. 4), koje su „dužni osnovati osnivači škola, visokih učilišta i znanstvenih instituta u sastavu tih ustanova“ (čl. 9).
     Mišljenje je Hrvatskoga knjižničnog vijeća da pravna služba Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i rektori moraju povesti računa o odredbama Zakona o knjižnicama, tim više što je u procesima vrednovanja visokih učilišta i (re)akreditacije studijskih programa posebno istaknuta važnost osiguravanja djelotvornih knjižničnih službi i usluga. O racionalizaciji tog djelovanja na razini svakog pojedinog visokog učilišta nužno je povesti raspravu kako u nepovoljnim ekonomskim uvjetima ne bi dolazilo do smanjena kvalitete knjižničnih i informacijskih usluga s jedne strane te kako bi se osigurala učinkovitija organizacija knjižnica visokih učilišta unutar matičnih institucija kao posebnih stručnih jedinica koje matično visoko učilište osniva poradi djelotvornog i cjelovitog osiguravanja uvjeta za realizaciju znanstveno-istraživačke i obrazovne djelatnosti s druge strane.“
     Predsjednica također smatra da predloženi dopis može poslužiti kao podloga za razgovor sa zamjenikom ministra prof. dr. sc. Sašom Zelenikom i pomoćnicom za visoko obrazovanje u MZOS-u prof. dr. sc. Ružicom Beljo Lučić, na kojem bi se ukazalo na mogućnost da se, u sustavu racionalizacije, sveučilišni sustavi postave kvalitetnije te da tako sveučilišna knjižnica u procjeni svakog sveučilišta, kao važan indikator njegove kvalitete, dobije onu važnost koju zaslužuje.
     U skladu s rečenim, dogovoreno je da se MZOS-u uputi poziv na zajednički sastanak kojem će prisustvovati i glavna ravnateljica NSK-a.
     Predloženo je da se uputi dopis i rektorima kojim se traži da knjižnice na visokim učilištima budu stručne ustrojbene jedinice.
     Predsjednica je naglasila da je unatoč raznovrsnosti hrvatskoga knjižničnog sustava od velike važnosti da se na razini Hrvatske djeluje jedinstveno.
     Gđa Seiter-Šverko smatra da bi Upisnik knjižnica i knjižnica u sastavu, koji sukladno Zakonu o knjižnicama i Pravilniku o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu vodi Ministarstvo kulture, trebalo preseliti u NSK.
 
AD 6) Prijedlog Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo)
 
     Članica Povjerenstva gđa Majstorović, kao zamjena predsjednice Povjerenstva gđe Vinaj, izvijestila je Vijeće o prijedlozima donesenima na 13. sjednici Povjerenstva održanoj 30. rujna 2013. godine.
Za dodjelu viših stručnih zvanja pristiglo je šest molbi:
 
Zrinka Vitković – viši knjižničar
Kristina Čunović – viši knjižničar
Tina Gatalica – viši knjižničar
Damjana Frančić – viši knjižničar
 
Ljiljana Vugrinec – knjižničarski savjetnik
Marica Šapro-Ficović – knjižničarski savjetnik.
 
     Gđa Majstorović predstavila je kandidate i iznijela prijedlog Povjerenstva.
     Predsjednica Vijeća zatražila je uvid u predmet kandidatkinje Vitković jer iz ocjene priložene u skupnom Izvješću Povjerenstva nije bilo razvidno da je kandidatkinja završila studij bibliotekarstva, a položila je stručni ispit za diplomiranog knjižničara.
     Nakon što je utvrđeno da u predmetu postoji Potvrda o stečenoj višoj stručnoj spremi kojom se potvrđuje da je Zrinka Vitković stekla visoku stručnu spremu i stručni naziv diplomirani bibliotekar, koju je izdao Filozofski fakultet u Zagrebu 1. veljače 2007. godine, Vijeće je prihvatilo prijedlog Povjerenstva da joj se dodjeli zvanje višeg knjižničara.
     Za ostale kandidatkinje nije bilo primjedbi i Vijeće je prihvatilo prijedlog Povjerenstva.
     Vijeće je upoznato s problemom kandidatkinje Irene Šamec Flaschar, koja je predložena za dodjelu zvanja višeg knjižničara na konstituirajućoj sjednici Hrvatskoga knjižničnog vijeća, održanoj 23. svibnja 2013., na temelju prijedloga Povjerenstva. Pri izradi rješenja o stečenom zvanju te provjerom njezine dokumentacije u Sektoru za normativne i upravno-pravne poslove Ministarstva kulture ustanovljeno je da gđa Šamec Flaschar nema ispunjen uvjet za stjecanje višeg stručnog zvanja – položen stručni ispit za diplomiranog knjižničara sukladno članku 4. točki 1. Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci („Narodne novine“ 28/11) te joj se ne može dodijeliti više stručno zvanje. O tome se pisanim dopisom očitovala predsjednica Povjerenstva gđa Vinaj i Sektor za normativne i upravno-pravne poslove, a Vijeće je informirano o tome na samoj sjednici.
     Vijeće je jednoglasno prihvatilo prijedlog Povjerenstva.
 
AD 7) Dogovor o terminima i dnevnom redu sljedećeg sastanka
 
Četvrta sjednica planirana je za 27. studeni 2013. godine. 
 
AD 8) Razno
 
     Predsjednica Vijeća informirala je Vijeće da će 11. listopada 2013. godine sudjelovati na Okruglom stolu u sklopu 9. savjetovanja za narodne knjižnice (Zadar, 9. – 11. listopada 2013.) na kojemu će prisutne obavijestiti o postignutim i planiranim aktivnostima HKV-a.
 
     Također je najavila da će se za vrijeme Savjetovanja održati sastanak između predsjednice Vijeća, g. Stojsavljevića, pomoćnika ministrice kulture, gđe Jelene Glavić-Perčin, voditeljice Službe za knjižničnu djelatnost i promidžbu knjige, te predstavnika upravnih odjela za društvene djelatnosti i voditelja županijskih matičnih službi Šibensko-kninske, Zadarske i Ličko-senjske županije s ciljem upoznavanja prisutnih o planovima Ministarstva kulture i HKV-a te spoznavanja prioritetnih potreba za knjižničnim uslugama na području spomenutih županija.
 
     Predstavnice Hrvatskog knjižničarskog društva iznijele su prijedlog Društva da se viša stručna zvanja svečano promoviraju na Dan hrvatskih knjižnica.
Sjednica je završila u 14 sati i 25 minuta.
 
Zapisnik sastavila:
Ivana Lacković, viša stručna savjetnica
 
 
predsjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća 
      prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić
 
 
 


Zapisnik 2. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća održane u Ministarstvu kulture 

 
     Druga sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća održana je u Ministarstvu kulture 11. srpnja 2013. godine u 10 sati.
     Na sjednici su bile nazočne predstavnica Ministarstva kulture u HKV-u i njegova predsjednica Tatjana Aparac-Jelušić, predstavnice Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Ivana Pavlaković i Mladenka Jukić, predstavnica Rektorskoga zbora Tea Grujić te predstavnice Hrvatskoga knjižničarskog društva Marijana Mišetić, Katica Matković Mikulčić i Andreja Tominac.
     Sjednici je nazočila glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Dunja Seiter-Šverko.
     Iz Ministarstva kulture bili su nazočni načelnica Sektora za književno-nakladničku i knjižničnu djelatnost Dubravka Đurić Nemec, iz Službe za knjižničnu djelatnost voditeljica Jelena Glavić-Perčin i savjetnica Ana Dadić te iz Službe za normativne poslove u kulturi i medijima viša upravna savjetnica Melita Holetić.
 
Za sjednicu je predložen sljedeći
 
DNEVNI RED
 
  1. Usvajanje dnevnoga reda 2. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
  2. Usvajanje Zapisnika konstituirajuće sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
  3. Poslovnik o radu Hrvatskoga knjižničnog vijeća
  4. Akcijski program i plan rada Hrvatskoga knjižničnog vijeća
  5. Izvješće o radu za 2012. godinu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
  6. Dogovor o terminima i dnevnome redu sljedećega sastanka
  7. Razno.
 
     Predsjednica Vijeća pozdravila je prisutne i otvorila sjednicu te predložila da se kao 4. točka dnevnoga reda doda Prijedlog Izmjene Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci.
 
     Nakon primjedbi gđe Mišetić i gđe Matković Mikulčić da za razmatranje te teme Vijeće nije dovoljno pripremljeno, novi je dnevni red usvojen na temelju šest glasova i jednoga suzdržanog.
 
 
AD 2) Usvajanje Zapisnika konstituirajuće sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
 
     Zapisnik konstituirajuće sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća jednoglasno je prihvaćen.
  
 
AD 3) Poslovnik o radu Hrvatskoga knjižničnog vijeća
 
     Nakon izvršenih konzultacija s pravnom službom Ministarstva kulture izrađen je Prijedlog novoga poslovnika o radu Hrvatskoga knjižničnog vijeća.
 
Predložene su sljedeće izmjene:
  • ažuriranje „Narodnih novina“ i zakona navedenih u preambuli i članku 3. Poslovnika o radu te datum izmjene Poslovnika;
  • u članku 2. riječ „pismenim“ zamjenjuje se riječju „pisanim“, što uključuje i e-sjednice;
  • članak 16. sada glasi: „zapisnik sjednice donosi se u roku 7 dana i dostavlja članicama Vijeća elektroničkim putem na usvajanje. Nakon što su ga članice Vijeća izglasale, zapisnik se dostavlja ministru kulture, ministru...“;
  • u članku 16. dio „ministru znanosti i tehnologije, ministru prosvjete i športa“ zamjenjuje se i glasi „ministru nadležnom za znanost i obrazovanje“;
  • u potpisu ime nove predsjednice Vijeća.
 
     Vijeće je prihvatilo navedene izmjene na temelju šest glasova i jednoga suzdržanog.
 
 
Ad 4) Prijedlog Izmjene Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
 
     Predsjednica Vijeća podsjetila je prisutne na dopise koje je prof. dr. sc. Daniela Živković uputila Sektoru za normativno-pravne poslove Ministarstva kulture i ministrici kulture vezano uz dvojbu glede molbi kandidata koji namjeravaju pristupiti polaganju stručnih ispita u knjižničarskoj struci uz prilaženu potvrdu koju izdaje Odjel za kulturologiju Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku.
     Predsjednica smatra da je potrebna hitna izmjena postojećega Pravilnika u dijelu koji dopušta da se na stručne ispite za diplomirane bibliotekare prijavljuju osobe s potvrdom o programu cjeloživotnog učenja. Tako se izjednačava potvrda o cjeloživotnom obrazovanju s diplomom sveučilišnoga studija, što nikako ne može biti ispravno. Stoga predlaže izmjenu Pravilnika kojom bi se unijela obveza stjecanja najmanje 30 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva na preddiplomskom studiju za zvanje knjižničara, odnosno za zvanje diplomiranoga knjižničara 60 ECTS bodova stečenih iz temeljnih predmeta knjižničarstva na sveučilišnome studiju iz područja informacijskih i komunikacijskih znanosti ili nekom drugom studiju kojim se stječe visoka stručna sprema uz obvezu stjecanja 30 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva na diplomskome studiju.
     Također je naglasila da se kandidatima koji pohađaju Program cjeloživotnog obrazovanja Odjela za kulturologiju Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku treba omogućiti priznavanje stečenoga zvanja pod uvjetima koje će dogovoriti sva tri studija knjižničarstva u Republici Hrvatskoj.
 
     Gđa Mišetić i gđa Mikulčić smatraju da postoji niz problema koje je potrebno riješiti u slučaju izmjene Pravilnika i predlažu da se omogući rok u kojem bi sve članice Vijeća dostavile primjedbe na Pravilnik, a u skladu s postojećim Zakonom o knjižnicama. Smatraju nekorektnim da se na današnjoj sjednici, za koju ova točka uopće nije bila najavljena kao dio dnevnoga reda, odlučuje o djelomičnom, partikularnom, rješavanju problema vezanih uz Pravilnik.
 
     Nakon opsežne i sadržajne rasprave Vijeće je zaključilo da se najkasnije do 18. srpnja 2013. godine na e-adrese svih prisutnih dostave samo prijedlozi za rješavanje „gorućih“ problema u Pravilniku koji na direktan način sputavaju i nanose trajnu štetu knjižničarskoj struci. Po primitku prijedloga predsjednica Vijeća, gđa Perčin i gđa Holetić izradit će radni materijal te ga poslati svima na znanje.
 
 
AD 5) Akcijski program i plan rada Hrvatskoga knjižničnog vijeća
 
      Predsjednica Vijeća analizirala je Program i plan rada Hrvatskoga knjižničnog vijeća za mandatno razdoblje 2010. – 2014. godine i dostavila dopune Akcijskoga programa i plana rada Hrvatskoga knjižničnog vijeća za mandatno razdoblje 2013. – 2017. godine koje su sastavni dio ovoga Zapisnika.
      Predsjednica smatra da je prihvaćeni Program i plan rada HKV-a za mandatno razdoblje 2010. – 2014. godine općenit dokument u kojem nisu jasno vidljivi nositelji pojedinih zadaća i rokovi provedbe te načini njihova ostvarenja i potrebna financijska sredstva.
Smatra da Vijeće kao stručno i savjetodavno tijelo Ministarstva kulture ima nekoliko zadaća, od kojih su najvažnije:
  • razmatranje stanja knjižničarstva u Republici Hrvatskoj
  • poticanje donošenja i promjene propisa
  • predlaganje programa izgradnje i razvitka hrvatskoga knjižničnog sustava
  • predlaganje sustava matičnih knjižnica
  • predlaganje Pravilnika o polaganju i programa stručnih ispita knjižničnog osoblja te članova ispitnoga povjerenstva itd.
Za zadatke za koje se zahtijeva hitna procedura donošenja odgovarajućih dokumenata predsjednica predlaže imenovanje projektnih skupina čiji će nositelji biti istaknuti knjižničarski stručnjaci, a koji će u zadanome vremenskom roku izraditi potrebne prijedloge za:
  • izradu Strategije razvoja hrvatskoga knjižničarstva do 2020. (nositeljica zadatka: Tea Grujić)
  • izmjene Zakona o knjižnicama (nositeljica zadatka: Alemka Belan-Simić)
  • izmjene Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (nositeljica zadatka: Kornelija Petr-Balog)
  • izradu financijske analize postojećega modela obveznoga primjerka (nositeljica zadatka: Dunja Seiter-Šverko)
  • praćenje i sudjelovanje u procesu izrade Strategije digitalizacije hrvatske kulturne baštine.
 
     Gđa Mišetić izrazila je nezadovoljstvo zbog izostavljanja Hrvatskoga knjižničarskog društva iz svih projektnih skupina te traži da se uz sve navedene stručne subjekte u predloženim skupinama doda i Hrvatsko knjižničarsko društvo.
     Također u ime Hrvatskoga knjižničarskog društva predlaže da se za nositeljicu zadatka projektne grupe za izmjene Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci imenuje prof. dr. sc. Aleksandra Horvat.
     Vijeće je ostalo pri prijedlogu predsjednice Vijeća da Kornelija Petr-Balog bude nositeljica zadatka izmjene Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci.
 
     Gđa Seiter-Šverko izvijestila je prisutne da je nedavno u Ministarstvu kulture na inicijativu udruge Knjižni blok održan sastanak na kojem je formirano nekoliko manjih radnih grupa koje će se baviti rješavanjem specifičnih problema u knjižnome sektoru, između ostaloga i nacionalnom strategijom za poticanje čitanja, te smatra da bi Vijeće trebalo imati svoga predstavnika u radnoj grupi za izradu te strategije.
     Članice su pozdravile ovu inicijativu te za predstavnicu Vijeća u radnoj skupini predložile gđu Matković Mikulčić.
     Gđa Matković Mikulčić je zahvalila na prijedlogu naglasivši da je prisustvovala spomenutom sastanku te je izrazila sumnju da spomenuta radna grupa može napraviti kvalitetnu strategiju za poticanje čitanja. Smatra da je udruga Knjižni blok interesna grupa kojoj je glavni cilj kako prodati knjigu, za razliku od narodnih knjižnica kojima je promicanje čitanja i pisanja osnovna djelatnost.
 
     Gđa Glavić-Perčin istaknula je da je sustav narodnih knjižnica najrazvijenija i najkvalitetnija kulturna infrastruktura u Republici Hrvatskoj kad je riječ o ustanovama čiji je potencijal izrazito velik i značajan za kompletan knjižni sektor, pogotovo vezano uz aktivnosti poticanja čitanja.
 
    Vijeće je zaključilo da se najkasnije do 15. rujna 2013. godine ustroje projektne grupe (3 – 5 osoba) koje će izraditi prijedloge načela i metodologije rada za potrebne promjene navedenih dokumenata.
 
 
Ad 6) Izvješće o radu za 2012. godinu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
 
     Gđa Pavlaković na početku je rasprave izvijestila kako je MZOS dao pozitivno i pohvalno mišljenje na Izvješće o radu NSK-a za 2012. godinu te posebno istaknula veze između aktivnosti NSK-a i Vladinih programa.
     Članice Vijeća započele su raspravu u kojoj su postavile niz tehničkih i sadržajnih pitanja glavnoj ravnateljici vezano uz Izvješće.
     Gđu Matković Mikulčić zanimalo je što u dopisu u kojem NSK šalje izvješće Vladi RH znači da se Izvješće šalje na znanje nadležnim ministarstvima.
     Gđa Đurić Nemec i gđa Pavlaković pojasnile su da Vlada RH traži očitovanje nadležnih ministarstava o Izvješću o radu NSK-a. Gđa Đurić Nemec nadalje navodi da Ministarstvo kulture daje svoje mišljenje o Izvješću o radu NSK-a i to u dva aspekta – nadzor nad zakonitošću rada i financijsko poslovanje koje se odnosi na sredstva za programe koje financira Ministarstvo kulture te za stručni nadzor nad radom NSK-a koji obavlja Hrvatsko knjižnično vijeće i koje se s tog aspekta očituje o sadržaju Izvješća.
     Gđa Grujić smatra nedopustivim smanjenje financijskih sredstava u tolikoj mjeri da zbog njihova nedostatka NSK nije u mogućnosti nabaviti svu relevantnu građu. Zabrinjava činjenica da je nabava NSK-a manje financirana negoli nabava bilo koje županijske matične knjižnice. Zalaže se da NSK dobije potrebna sredstva za nabavu.
     Gđa Seiter-Šverko naglasila je da su od 2006. godine sredstva za kapitalna ulaganja, dakle nabavu knjižnične građe za NSK, smanjena sa 6,500.000,00 kn na 680.000,00 kn. U osam godina sredstva za tu svrhu smanjena su gotovo na desetinu nekadašnjih, što je neizdrživo (2013. – 10% u odnosu na 2006.).
     Smatra da bi i Ministarstvo kulture trebalo sufinancirati nabavu građe na nacionalnome razdjelu.
 
     Na niz pitanja gđe Matković Mikulčić, čije odgovore nije uspjela vidjeti u Izvješću (o fondu, kvadraturi, posudbama, matičnoj djelatnosti i zaposlenima), glavna ravnateljica odgovorila je kako slijedi:
  • Knjižnica nema jedinstvenu inventarnu knjigu, a od 2011. godine, kada je prestala koristiti knjižnični program CROLIST, čak niti ne inventarizira građu te ne postoji podatak koliki je ukupan fond Knjižnice;
  • Knjižnica raspolaže s 38.000 aktivnih kvadrata, a dovršenjem akademskoga centra, europskoga projekta vrijednoga 6,000.000,00 eura, Knjižnica će dobiti dodatnih 3.850 kvadrata;
  • broj posudbi (19.835) nije znatno veći od broja korisnika (19.199) jer je primarna uloga NSK-a puno šira od same posudbe knjižnične građe;
  • Matična služba NSK-a djeluje sukladno Zakonu o knjižnicama i Pravilniku o matičnoj djelatnosti te se uskoro planira zapošljavanje savjetnika za normizaciju. Matična služba obavlja i razvojnu djelatnost – na Poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi za 2013. godinu prijavljen je projekt izgradnje središnjega sustava za upravljanje sadržajem mrežnih stranica knjižnica koji bi svim knjižnicama omogućio postavljanje internetskih sadržaja – web stranice i raznih stranica na web, unutar vlastite domene, bez potrebe za prethodnom samostalnom izradom stranica. Međutim, ovaj prijedlog Vijeće nije podržalo;
  • nepovoljan omjer ukupno zaposlenih i stručnih osoba u NSK-u problem je koji je djelomično naslijeđen od prethodne uprave kao i neki drugi problemi vezani uz zaposlenike (npr. plaće sedam zaposlenika Knjižnica isplaćuje iz vlastitih sredstava).
     Gđa Matković Mikulčić također je istaknula da se u Izvješću vidi da je dosta razvojnih
programa zaustavljeno te da pada broj polaznika Centra za stalno stručno usavršavanje. Pita se gdje je problem, nedostatak sredstava ili interesa.
 
     Gđa Grujić zamolila je glavnu ravnateljicu da se uz liste koje sveučilišne knjižnice dobivaju uz obvezni primjerak dostavljaju i podatci o kompletnoj vrijednosti zaprimljenih primjeraka.
 
     Predsjednica Vijeća pripremila je Bilješku o Izvješću o radu NSK-a za 2012. godinu koja je sastavni dio ovoga Zapisnika. Također je zamolila prisutne da ubuduće u pisanom obliku dostave prijedloge i primjedbe na točke dnevnoga reda.
     Predsjednica predlaže da se Izvješće prihvati uz prijedlog Upravnomu vijeću i glavnoj ravnateljici da je nužno potrebno:
  • pristupiti reorganizaciji poslovanja i upravljanja slijedom logike upravljanja velikim sustavom kao što je knjižnica s dvojakom funkcijom
  • planirati u skladu s primjerenim i poznatim upravljačkim metodama
  • uvesti sustav za praćenje kvalitete rada i vrednovanje usluga
  • razmotriti razloge smanjivanja sredstava
  • inzistiranje na pravičnome sudjelovanju u financiranju aktivnosti vezanih uz obrazovanje i znanost, ali i općedruštvenih i kulturoloških zadaća.
      Izvješće o radu NSK-a za 2012. godinu jednoglasno je prihvaćeno.
 
 
Ad 7) Dogovor o terminima i dnevnome redu sljedećega sastanka
 
      Treća sjednica Vijeća planirana je za drugu polovinu rujna 2013. godine.
 
 
Ad 8) Razno
 
      Predsjednica Vijeća izvijestila je prisutne da je u planu održavanje sastanka između Hrvatskoga knjižničnog vijeća i Slovenskoga knjižnog sveta.
 
 
Sjednica je završila u 12 sati i 50 minuta.
Zapisnik sastavila:
Ana Dadić, stručna savjetnica
           
 
predsjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća 
      prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić
 




Zapisnik konstituirajuće sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća održane u Ministarstvu kulture 23. svibnja 2013. godine u 10 sati

     Konstituirajuća sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća održana je u Ministarstvu kulture 23. svibnja 2013. godine u 10 sati.
     Na sjednici su bile nazočne predstavnica Ministarstva kulture u HKV-u Tatjana Aparac-Jelušić, predstavnice Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Ivana Pavlaković i Mladenka Jukić, predstavnica Rektorskog zbora Tea Grujić te predstavnice Hrvatskoga knjižničarskog društva Marijana Mišetić, Katica Matković Mikulčić i Andreja Tominac.
     Sjednici je nazočila glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Dunja Seiter-Šverko, a dijelu sjednice i Alemka Belan-Simić, članica Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci.
      Iz Ministarstva kulture bili su nazočni načelnica Sektora za književno– nakladničku i knjižničnu djelatnost Dubravka Đurić Nemec, iz Službe za knjižničnu djelatnost voditeljica Jelena Glavić Perčin i savjetnica Ana Dadić te iz Službe za normativne poslove u kulturi i medijima viši upravni savjetnik Branko Šiljković.
 
Za sjednicu je predložen sljedeći
 
DNEVNI RED 
  1. Konstituiranje Hrvatskoga knjižničnog vijeća
  2. Usvajanje Zapisnika 12. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
  3. Prijedlog plana rada za mandatno razdoblje
  4. Prijedlog izmjene Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
  5. Prijedlog Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničarskog vijeća
  6. Strategija razvoja narodnih knjižnica Republike Hrvatske 2013. – 2015.
  7. Dogovor o terminima i dnevnom redu sljedećeg sastanka
  8. Razno
 
     Prije samog početka sjednice gđa. Đurić Nemec pozdravila je i predstavila nove i dosadašnje članice Vijeća i poželjela im uspjeh u radu istaknuvši da je pred njima mandat u kojemu ih očekuje puno posla te da se očekuje uspješan nastavak rada na svim zadacima HKV-a.
 
     Dnevni red sjednice jednoglasno je prihvaćen.
 
Ad 1) Konstituiranje Hrvatskoga knjižničnog vijeća
 
      Nakon što je utvrđeno da sjednici prisustvuju sve članice Vijeća, pristupilo se izboru predsjednice i zamjenice predsjednice Vijeća.
 
      Gđa. Grujić predložila je za predsjednicu novog Vijeća gđu. Aprac-Jelušić. S tim prijedlogom su se složile sve članice Vijeća te su jednoglasno izabrale gđu. Aparac-Jelušić za novu predsjednicu.
      Gđa. Aparac-Jelušić se zahvalila na ukazanom povjerenju i naglasila da je svjesna odgovornosti koju preuzima i koju Vijeće, kao najviše stručno i savjetodavno tijelo, ima za cjelokupnu knjižničnu djelatnost. Naglasila je posebno odgovornost Vijeća pri raspodjeli sredstava te iznijela mišljenje da je za budući uspješan zajednički rad potrebno pojačati ulogu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS-a) u aktivnom rješavanju pitanja od zajedničkog interesa.
 
     Za zamjenicu predsjednice, a na prijedlog predsjednice Vijeća, izabrana je gđa. Matković Mikulčić kao jedina predstavnica narodnih knjižnica, najveće i najrasprostranjenije mreže u hrvatskom knjižničnom sustavu.
 
 
Ad 2) Usvajanje Zapisnika 12. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
 
     Zapisnik 12. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća jednoglasno je usvojen.
 
 
Ad 3) Prijedlog plana rada za mandatno razdoblje
 
     Predsjednica Vijeća dala je prijedlog plana rada novog Vijeća.
     Gđa. Mišetić je podsjetila da je prethodni saziv Vijeća donio Program i plan rada Vijeća za mandatno razdoblje 2010. – 2014. godine.
           
     Temeljem navedenog zaključeno je da se do sljedeće sjednice oba programa, plan koji predlaže predsjednica Aparac-Jelušić i postojeći Program i plan rada Vijeća za mandatno razdoblje 2010. – 2014. godine, dobro prouče te da se izradi konkretan operativan program i plan rada Vijeća za mandatno razdoblje.
      Dogovoreno je da gđa. Dadić dostavi u elektroničkom obliku postojeći Plan rada Hrvatskoga knjižničnog vijeća za mandatno razdoblje 2010. – 2014. svim članicama Vijeća.
 
 
Ad 4) Prijedlog izmjene Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
 
     Gđa. Belan-Simić obratila se Vijeću vezano za prijedlog izmjene Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja zvanja u knjižničarskoj struci, Mjerilima za ocjenjivanje stručne osposobljenosti, koje je Povjerenstvo za predlaganje dodjele viših zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a uputilo Vijeću.
     Također je obavijestila da je na sjednicama Vijeća već ukazivano na neke neodređenosti Pravilnika i u odnosu na temeljna zvanja i u odnosu na napredovanje, ali do danas nije ništa u vezi s tim poduzeto.
     Na pitanje predsjednice Vijeća zašto se onda ne bi pristupilo potrebnim izmjenama Pravilnika u cjelini kad se već ulazi u predloženu izmjenu, gđa. Belan–Simić je naglasila da izmjena koja se traži u ovom Prijedlogu izmjene koji je današnja točka dnevnog reda, ne ulazi u sadržaj Pravilnika i bitno ne mijenja postojeći dokument, ali bi uvelike olakšala rad Povjerenstva pa bi bilo dobro da se što prije unese.
 
     Ovime je otvorena sadržajna rasprava u kojoj su članice Vijeća navodile i druge nedostatke Pravilnika kao npr.:
tekst Pravilnika oslanja se na Zakon o knjižnicama u kojem još uvijek nije provedena nivelacija stručnih zvanja sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju –  akademska titula diplomirani knjižničar više ne postoji.
 
     Gđa. Seiter-Šverko podsjetila je prisutne da je u Ministarstvu kulture u ožujku 2012. godine održana sjednica Vijeća na kojoj su predstavnici triju Sveučilišta i NSK iznijeli jedinstveno stajalište da je Pravilnik u suprotnosti sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju jer je svođenjem studija na 30 ECTS bodova podcijenio struku.
 
      Predsjednica Vijeća predložila je da Vijeće izglasa moratorij na pristupanje stručnim ispitima pristupnicima koji su završili Program stručnog usavršavanja za stjecanje stručnih zvanja u knjižničarskoj struci u okviru koncepta cjeloživotnog obrazovanja, što ga organizira Odjel za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, dok se ne donese novi izmijenjeni Pravilnik.
 
     Gđa. Seiter-Šverko i g. Šiljković napomenuli su da Vijeće kao stručno i savjetodavno tijelo nema ovlasti stavljanja moratorija na podzakonski akt koji je donesen po valjanoj pravnoj proceduri pa se iz tog razloga postojećeg Pravilnika treba pridržavati sve dok se službeno ne donesu njegove izmjene.
 
      Gđa. Mišetić navodi da je Pravilnik osobito nepovoljan prema kandidatima koji posjeduju diplomu diplomiranog knjižničara, ali ne rade na mjestu diplomiranog knjižničara te im je na taj način onemogućeno pristupanje stručnom ispitu.
 
     Članice Vijeća složile su se da je priprema promjena novog Pravilnika usko vezana s procedurom donošenja novog Zakona o knjižnicama.
 
     Gđa. Tominac je izvijestila prisutne da je na sjednici Stručnog odbora Hrvatskoga knjižničarskog društva tema bio Pravilnik te da je zaključeno da valja pristupiti izmjeni Zakona o knjižnicama, a tek onda Pravilnika.
           
     Nakon iscrpne rasprave Vijeće je prihvatilo prijedlog Povjerenstva za predlaganje dodjele viših zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a da se uvedu izmjene u postojeći Pravilnik kako je zatraženo u dopisu.
 
     Također je predložilo da se imenuje radna skupina u kojoj će biti predstavnici obaju povjerenstava HKV-a –  Povjerenstva za polaganje ispita u knjižničarskoj struci i Povjerenstva za predlaganje dodjele viših zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a, Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Knjižnica grada Zagreba i Hrvatskoga knjižničarskog društva - kako bi se što žurnije pristupilo izmjenama postojećeg Pravilnika u cjelini.
 
 
Ad 5) Prijedlog povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničarskog vijeća
 
     Gđa. Belan-Simić je, kao zamjena predsjednice Povjerenstva gđe Vinaj, izvijestila Vijeće o prijedlozima donesenim na 10., 11. i 12. sjednici Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a održanim 3. prosinca 2012., 15. ožujka 2013.  i 23. svibnja 2013. godine.
 
     Na 10. sjednici od 3. prosinca  2012. za zvanje višeg knjižničara razmatrano je osam pristiglih molbi:
  1. Karmen Krnčević
  2. Senka Tomljanović
  3. Ivan Kraljević
  4. Renata Bošnjaković
  5. Sanja Bunić
  6. Andreja Tominac
  7. Danica Vujičić
  8. Antonija Miše
 
     Povjerenstvo predlaže Vijeću dodjelu zvanja višeg knjižničara za kandidate: Karmen Krnčević, Senku Tomljanović, Ivana Kraljevića, Renatu Bošnjaković, Sanju Bunić i Andreju Tominac jer u potpunosti zadovoljavaju potrebne kriterije za dodjelu višeg zvanja.
 
      Povjerenstvo predlaže Vijeću da se odbiju molbe za dodjelu zvanja višeg knjižničara za kandidatkinje Danicu Vujičić i Antoniju Miše jer ne zadovoljavaju uvjete prema Mjerilima za ocjenjivanje stručne osposobljenosti, 40% bodova (od potrebnih 400) prikupljenih u aktivnostima V.
 
      Na 11. sjednici od 15. ožujka 2013. za zvanje višeg knjižničara razmatrano je pet molbi: 
  1. Lea Škorić
  2. Ružica Vinčak
  3. Indira Šamec Flaschar
  4. Alka Stropnik
  5. Dejana Golenko
Za zvanje knjižničarskog savjetnika razmatrane su tri molbe: 
  1. Slavko Harni
  2. Alisa Martek
  3. Jadranka Lisek
      Povjerenstvo predlaže dodjelu zvanja višeg knjižničara za kandidate Leu Škorić, Ružicu Vinčak, Indiru Šamec Flaschar, Alku Stropnik i Dejanu Golenko, a također predlaže i dodjelu zvanja knjižničarskog savjetnika za kandidate Slavka Harnija, Alisu Martek i Jadranku Lisak jer u potpunosti zadovoljavaju potrebne kriterije za dodjelu višeg zvanja.
      Na 12. sjednici od 23. svibnja 2013. za zvanje višeg knjižničara pristiglo je pet molbi:
  1. Meri Butirić*
  2. Breza Šalamon – Cindori
  3. Božica Anić
  4. Tea Grujić
  5. Bernardica Plašćak
      *Gđa. Belan Simić obavijestila je Vijeće da je Povjerenstvo ponovno razmatralo nadopunjenu molbu kandidatkinje Meri Butirić iz sljedećeg razloga: Prvotno je molba Meri Butirić zaprimljena u Ministarstvo kulture 27. travnja 2012. godine te, zbog neispunjavanja uvjeta traženih Pravilnikom, odbijena na 8. sjednici Povjerenstva, održanoj 13. srpnja 2012. godine. Međutim, iz proceduralnih razloga je prekoračen rok u kojem je kandidatkinja trebala biti pismenim putem obaviještena o odluci da nije predložena u zvanje višeg knjižničara. U međuvremenu je Meri Butirić ispunila uvjete potrebne za promaknuće i o tome dostavila svu potrebnu dokumentaciju koja je razmatrana na 12. sjednici Povjerenstva                      
 
      Povjerenstvo predlaže dodjelu zvanja višeg knjižničara za kandidate Meri Butirić, Brezu Šalamon-Cindori, Božicu Anić, Teu Grujić i Bernardicu Plašćak jer u potpunosti zadovoljavaju potrebne kriterije za dodjelu višeg zvanja.
 
      Prijedlog Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a jednoglasno je prihvaćen i sastavni je dio zapisnika uz napomenu da su članice Vijeća Andreja Tominac i Tea Grujić napustile sjednicu kad se glasalo o njihovim molbama.
 
 
Ad 6) Strategija razvoja narodnih knjižnica Republike Hrvatske 2013. – 2015.
 
     U ovoj je točci raspravljano o Prijedlogu Strategije razvoja hrvatskih narodnih knjižnica od 2013. – 2015.  koji je dostavilo Povjerenstvo za izradu imenovano od Hrvatskog knjižničarskog društva.
 
     Gđa. Seiter Šverko iznijela je niz primjedbi na dostavljeni dokument: 
  • Strategija razvoja ne može se temeljiti na zastarjelim dokumentima kao što su Zakon o knjižnicama iz 1997. godine i Standardi za narodne knjižnice iz 1999. godine,
  • Ministarstvo kulture odobrilo je Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu sredstva za projekt primjene hrvatskih ISO standarda za jedinstveno elektroničko prikupljanje, obradu/analizu i prikaz statističkih podataka o poslovanju svih vrsta knjižnica te je pokrenulo novi nacionalni program za poticanje čitanja koji se u Strategiji navode kao opći ciljevi koje tek treba ostvariti,
  • Prijedlogom je marginalizirana uloga NSK koja je matična knjižnica za narodne knjižnice,
  • pri NSK postoji Zavod za knjižničarstvo te smatra nepotrebnim osnivanje Centra  za narodne knjižnice,
  • Centar za stalno stručno usavršavanje (CSSU) djeluje u sastavu NSK, dakle, potrebno je da to bude jasno naznačeno,
  • ne spominje se jedinstveni informacijski knjižnični sustav,
  • napravljena je izvan zakonskih okvira koji predviđaju da strategije izrađuje Matična služba za narodne knjižnice pri NSK,
  • ne spominje se studiji knjižničarstva.
 
     Gđa. Glavić-Perčin smatra da je prvi, temeljni nedostatak Prijedloga Strategije manjkava analiza stanja, zatim previše različitih nositelja te izostavljanje elementarnih parametara za praćenje - polaznih vrijednosti.
 
     Gđa. Grujić smatra da je strategija preopširna i da nema jedinstvenu terminologiju. Nadalje navodi da narodne knjižnice nisu samostalni segment hrvatskoga knjižničarstva te bi trebalo pristupiti izradi strategije razvoja za sve knjižnice u Republici Hrvatskoj jer jedino na taj način možemo povući sredstva iz strukturalnih fondova Europske Unije. Također je naglasila da je potrebno pokrenuti izmjene Zakona o knjižnicama.
 
      Kako bi se temeljito pristupilo problematici izrade strategija knjižničarstva u RH pa tako i knjižničarstva u narodnim knjižnicama, potrebno je u prvom redu stvoriti kvalitetan zakonski okvir pa je iz tog razloga gđa. Đurić-Nemec predložila da se osnuje radna skupina za izradu prijedloga izmjene Zakona o knjižnicama.
 
      Predsjednica Vijeća smatra da strategije koje je Vijeće do sada usvojilo, a riječ je o Strategiji razvoja sveučilišnih knjižničnih sustava u RH 2013.-2015. i Strategiji razvoja specijalnih knjižnica u RH 2013.-2015., mogu biti radni materijal pri izradi novog Zakona, a po njegovu donošenju pristupilo bi se izradi Strategije cjelokupnog knjižničnog sustava u RH.
 
      Gđa. Seiter-Šverko podsjetila je na proceduru - nacionalne strategije naručuju tijela državne uprave jer su to dokumenti na temelju kojih se osiguravaju sredstva za daljnji rad.
 
     Gđa. Matković Mikulčić slaže se da je tekst Prijedloga Strategije preopširan i teško primjenjiv u većini sredina, ali smatra da ga se ne smije olako odbaciti jer narodne knjižnice očekuju putokaz na koji način raditi strategije ustanova. Problem je što mnoge jedinice lokalne samouprave ne posjeduju strategije pa knjižnice u takvim sredinama rade svoje strategije samostalno, a ne u suglasju s osnivačem. Preporuča da se iz Prijedloga Strategije izostavi „besplatno članstvo“ dok se ne osiguraju pretpostavke za tu aktivnost.
 
     Predsjednica Vijeća predložila je da se CSSU uputi preporuka da se organiziraju seminari na temu strateškog planiranja.
 
     Vijeće je nakon opsežne i sadržajne rasprave u ovoj točci zaključilo da se članicama Povjerenstva koje je izradilo Strategiju, sugeriraju dopune i dorade dokumenta. Među dopunama je jedna od prvih aktivnosti koju je potrebno poduzeti - analiza stanja. Nju će pripremiti kolegice iz Zavoda za knjižničarstvo pri NSK u suradnji sa Stručnom službom Ministarstva kulture.
 
     Zaključeno je također da se predočeni materijal uzme kao podloga za rad na izmjeni Zakona i podzakonskih akata te strategije za razvoj knjižničarstva RH.
 
     Zaključeno je da je potrebno osnovati radnu skupinu od predstavnika radnih grupa koje su radile na dosadašnjim strategijama te predsjednice i zamjenice HKV-a koji će onda pristupiti izradi prijedlog novog Zakona o knjižnicama.
 
 
Ad 7) Dogovor o terminima i dnevnom redu sljedećeg sastanka
 
      Vijeće je dogovorilo da se 2. sjednica održi 19. lipnja 2013. godine i za sjednicu predložilo sljedeći dnevni red:
  1. Usvajanje zapisnika konstituirajuće sjednice
  2. Plan rada za mandatno razdoblje 2013. -2017.
  3. Imenovanje radne skupine za izmjenu Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
  4. Imenovanje radne skupine za izradu prijedloga Izmjene Zakona o knjižnicama
  5. Izvješće o radu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2012. godinu
 
 
Ad 8) Razno
 
     Pod točkom razno predsjednica Vijeća izvijestila je prisutne o dopisu koje je prof. dr. sc. Daniela Živković uputila Sektoru za normativno – pravne poslove Ministarstva kulture i ministrici kulture vezano uz molbe kandidata koji namjeravaju pristupiti polaganju stručnih ispita u knjižničarskoj struci, a koji su umjesto diplome priložili potvrdu koju je izdao Odjel za kulturologiju Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku, a potpisala pročelnica Odjela, o završenom „programu stručnog usavršavanja za stjecanje stručnih zvanja u knjižničarskoj struci u okviru koncepta cjeloživotnog obrazovanja…“ čime su stekli 30 ECTS bodova i kompetencije za rad u knjižnici.
 
     Ova tema se tiče točke 4. ove sjednice pa je nakon kratke rasprave zaključeno da HKV nema ovlasti poduzimati ništa sve dok je na snazi važeći Pravilnik.
 
 
Sjednica je završila u 14 sati i 10 minuta.
 
      
Predsjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća
Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, v.r.
 




 

 
Arhiva  




Najave  RSS
ON-LINE PRIJAVNICE
Pristup informacijama
 
Fondovi EU
 Kulturne politike i rezidencijalni programi


 
Procedura oslobođenja od plaćanja PDV-a