E-građani Moja Uprava Središnji državni portal
Kliknite za više
Hrvatski audiovizualni centar
  Zaklada Kultura nova
Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru (MCPA)
Hrvatski restauratorski zavod

Iz medija
Iz medija  >  Ministarstvo kulture u medijima  >  Zbog dvadesetak prstaca uništi se metar podvodne stijene
Kilogram prstaca ugostitelji kupuju po cijeni između 250 i 350 kuna, a u restoranima naplaćuju u rasponu od 800 do 1200 kuna. Nerijetko se prstace poslužuje u kućicama drugih školjkaša
 

FOTO:  VJESNIK


Pod šifrom "ćevapčići na buzaru" u nemalom broju domaćih ribljih restorana i na moru i na kontinentu "provjereni i važni" gosti mogu naručiti – prstace, školjku iz porodice dagnji, koja slovi kao afrodizijak i čije su vađenje iz mora i prodaja zabranjeni u Hrvatskoj od 1996. godine.
 
No, prstaci se ilegalno vade duž hrvatske obale te prodaju ugostiteljima po cijeni između 250 i 350 kuna za kilogram koji u restoranima onda košta između 800 i 1200 kuna i nerijetko se poslužuje u kućicama drugih školjkaša.
 
U Europi zabranu vađenja prstaca iz mora nemaju jedino Bosna i Hercegovina i Crna Gora koje mogu tu školjku izvoziti, primjerice, u Sloveniju i Italiju, a papire iz tih zemalja dobile su do sada na tone prstaca izvađenih ilegalno u hrvatskom moru.
 
Prstaci žive u hridinastim stijenama i većem kamenju, a da bi ih se izvadilo, stijene i kamenje razbija se čekićima pa je dosad zbog toga uništen nemali dio naše obale, a oporavak neće uslijediti ni za stotinu godina. Taj ilegalni biznis razvijen je na cijeloj hrvatskoj obali, a posebice u Istri zbog blizine slovenskog i talijanskog tržišta gdje porcija prstaca (25 do 30 dkg) dostiže cijenu oko 40 eura. Hrvatskim pomorskim vlastima teško je kontrolirati obalu, a počinitelja se mora uloviti na djelu. Jedan bivši lovac na prstace rekao nam je kako mu je to svojedobno bio jedini izvor prihoda, ali priznaje da ga sad srce boli kad roneći vidi koliko je devastirano podmorje zbog vađenja prstaca.
 
Prstacu treba oko 20 godina da naraste do pet centimetara, a 80 godina do veličine od krajnjih 12 centimetara. Zanimljivo je da prstaci započinju život u planktonskom obliku te plutaju morem dok ne dođu do obale pogodne za život. Kad se tako zalijepe za stijenu, žlijezde prstaca luče kiselinu koja prodire u kamen pa zapravo raste u rupi koju tako stvara u stijeni. Da bi se izvadilo dvadesetak prstaca, razbije se metar kamena ili podvodne stijene. Prstaci uglavnom obitavaju na dubini od pola do tri metra, a ima ih i u sigama na 20 metara dubine.
 
Za tri sata rada dvojica podvodnih "kamenoklesara" mogu natući tri do pet kilograma prstaca na dubini dva do tri metra. Posao obično podijele tako da jedan teškim čekićem razbija kamenje, pri čemu nerijetko koriste i kompresor s pneumatskim čekićem, a drugi manjim čekićem usitnjava stijene te pincetom vadi prstace. Ti krivolovci se žale da ih pomorske vlasti stalno proganjaju te da na patrolnim brodovima imaju i eho sonde pomoću kojih mogu otkriti gdje se tuku prstaci, jer se čuje udarac čekića o kamen.
 
Za izvađenu perisku kazna 500 kuna!
 
Tvrdi se da je meso periske nekoliko puta snažniji afrodizijak od mesa prstaca, a ta najveća jadranska školjka naraste do metra dužine. S pjeskovitog dna vadi se čupanjem. Ta je školjka također zakonom zaštićena kao i prstac, a za njezino uništavanje kazna iznosi 500 kuna. Zakonom su zaštićeni i trpovi (morski krastavci) koji u Japanu slove kao afrodizijak, a naši ribari koriste ih kao mamac na parangalu jer imaju dosta mesa.
 
Kazne do 200.000 kuna
 
Protiv osoba koje se zateknu u izlovu zakonom zaštićenih prstaca policija podnosi kaznenu prijavu. Predviđena novčana kazna za pravnu osobu je od 25.000 do 200.000 kuna, a od 7000 do 30.000 kuna za fizičku osobu. Predsjednik ceha ribara pri Obrtničkoj komori Ante Fabijanić upozorava da je vađenjem prstaca hrvatska obala jako devastirana i da to negativno utječe na hranidbeni lanac u moru.
 
DAMIR HERCEG
 
VJESNIK, 16.02.2009. 
Najave  RSS
ON-LINE PRIJAVNICE
Pristup informacijama
Fondovi EU
 Kulturne politike i rezidencijalni programi


 
Procedura oslobođenja od plaćanja PDV-a