Ministarstvo kulture
Hrvatski audiovizualni centar
  Zaklada Kultura nova
Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru (MCPA)
Hrvatski restauratorski zavod

Iz medija
Iz medija  >  Ministarstvo kulture u medijima  >  Dr. Vladimir Šalamon, direktor Židovske kulturne scene Bejahad, u povodu njene desete godišnjice
"BEJAHAD" MORA TEŽITI EUROPEIZACIJI
 
Židovska kulturna scena “Bejahad” (što na hebrejskom znači “zajedno”) po treći će puta imati sjedište u opatijskome Hotelu “Adriatic” i u drugim prostorima grada, od 25. kolovoza do 1. rujna. Ali razgovor sa direktorom i osnivačem “Bejahada” dr. Vladimirom Šalamonom vodimo u povodu desete godišnjice pokretanja  te manifestacije.

 

 FOTO: NOVI LIST

 
Kako ste se i zbog čega uputili u ovu, sada, već desetgodišnju avanturu?
 
- Uvijek sam bio prisutan u radu brojnih židovskih institucija, ali više kao promatrač ili aktivist u radu. Tijekom rata na prostoru bivše Jugoslavije se javila inicijativa za aktivnom ulogom i za pomoć mnogima kojima je pomoć bila potrebna. Pokrenuo sam redovne susrete beogradskih Jevreja i zagrebačkih Židova od 1994. godine u Mađarskoj koji su se pokazali kao, a da to nisam ni slutio, predčin “Bejahada”. Ti susreti su bili izuzetno važni za naš budući zajednički život i rad i tu smo ponovo demonstrirali tradicionalnu solidarnost i želju da očuvamo jedinstvo koje postoji već više stotina godina u regiji.
 
Tim su se susretima 1998. godine priključili i Jevreji Bosne i Hercegovine, Slovenije i Makedonije. Tako smo stvorili srce “Bejahada”.
 
Pretpostavljam da ste stekli brojne prijatelje i suradnike. Možda se nećete svih sada sjetiti. Želite, li se nekome posebno zahvaliti?
 
- Moram ovom prilikom naglasiti veliku ulogu brojnih prijatelja iz svih krajeva nekadašnje Jugoslavije koji su iskreno, i uz velika odricanja, surađivali i omogućili današnji ugled manifestacije. Koristim priliku da se najkiskrenije zahvalim Sonji Samokovliji, supruzi Blaženki Vrdoljak Šalamon, Dunji Kohn-Mirković, Dolores Betini, Jasminki Domaš, Slavku i Ivi Goldsteinu, Davidu Albahariju, Žarku Puhovskom, Filipu Davidu, Toniju Franoviću, Zlatku Boureku, Rubenu i Ljubici Albahari, Jakobu Finciju, Miroslavu Grinvaldu, Darku Fischeru, Ninoslavu Verberu, Alfredu Palu i mnogim drugim iz života židovskih/jevrejskih zajednica.
 
U kojoj mjeri “Bejahad” pomaže memoriji ovdašnjih Židova?
 
- Vjerujem da smo našli sjajan modus vivendi za zajedništvo ali i izgradili vrlo vrijednu kulturnu scenu na kojoj se mogu predstaviti kreativni   i   intelektualni   radovi članova zajednice, ali i šire. Stvorili smo jednu vrstu spomenika svima onima koji su tolikim generacijama živjeli ovdje i ostavili neizbrisiv trag u mnogim disciplinama.
 
Deset godina, brojni susreti, mnoge ideje, dosta angažmana i, kako kažete, odricanja. Uočio vas je i UNESCO.
 
-   Uspjeh je sve ovo što smo postigli, ali ne mogu a da ne izrazim izuzetno zadovoljstvo priznanjem koje smo dobili od UNESCO-a. Dva su nam puta zaredom dali podršku za izuzetnost projekta. Nagradili su “Bejahad” 2006-2007. i 2008-2009. i financijskom potporom.   Ovo je   najviše   dosada dobijeno priznanje koje nas dodatno motivira za daljnji rad.
 
Priznanja su i podrške došli i od Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske turističke zajednice, Jointa, Bnei Britha, CEI itd. Možemo se pohvaliti činjenicom da je u dva navrata našu manifestaciju otvorio predsjednik Stjepan Mesić. Imali smo susrete sa brojnim sjajnim umjetnicima i intelektualcima kao što su Gyorgy Konrad, Timna Brauer, Elias Meiri, Diana Pinto, Mersad Berber, Safet Zec, Moni Ovadija, David Albahari, Misha Maiskv, Julian Rachlin, Monika Leskovar itd. Sve zajedno, mnogo truda ali i brojnih trenutaka radosti.
 
Kako gledate na budućnost “Bejahada”?
 
- Danas je na ovo pitanje lakše odgovoriti nego prije deset godina. Struktura programa se pokazala kao vrlo zadovoljavajuća i ne bi ju trebalo mnogo mijenjati. Ono na čemu treba raditi je pomlađivanje strukture koja vodi “Bejahad”. I ove godine postoji program “Bejahad mladih” u čijem   radu   sudjeluju mladi u dobi od 24 do 40 godina i koji imaju  autonomni program svih sedam dana, paralelno programu “Bejahada”. Vjerujem, budući se odlično slažemo, da će uskoro voditelji ”Bejahada mladih” preuzimati sve više rukovođenje kompletnom manifestacijom.

U prošlim ste mi susretima govorili o potrebi da se oduprete asimilaciji. Kako to ostvariti, a da se ne izolirate?
 
- Sljedeći korak je evropeizacija rada kulturne scene. Vrlo svjesno smo radili na homogenizaciji   židovske/jevrejske zajednice regije, njihova prisutnost i dominacija u programu je bila evidentna. Sada moramo inzistirati na ravnopravnom sudjelovanju gostiju i aktivnih sudionika iz Evrope i Izraela, što će kod jednog broja članova izazvati otpor. Kao vrlo mala zajednica ne trebamo i ne smijemo se izolirati, jer bi to sa sigurnošću bio korak unazad. Moramo biti otvoreni članovima evropskog okruženja kako Židovima tako i svima onima, bez obzira na nacionalnost, koji svojim radom mogu unaprijediti rad scene.
 
Smatrate li se dijelom hrvatske kulturne i turističke baštine?
 
- Apsolutno! Sigurni smo da se na taj način odužujemo i Republici Hrvatskoj i brojnim prijateljima u okruženju. Dajemo ne mali doprinos hrvatskoj kulturi i daljnjoj afirmaciji zemlje u kojoj živimo i radimo. Afirmiramo Hrvatsku kao zemlju vrijednog kulturnog i turističkog doživljaja i dodajemo još jedan adut u pozitivnom predstavljanju države svijetu.
 
Što možete istaknuti s ovogodišnjeg programa?
 
- Imamo veliku zajedničku izložbu radova Ede Murtića i Dušana Džamonje. Glavna je tema Sefarde Balkana i Sarajeva. Zaključujemo program pravim gala koncertom (31. kolovoza) za kojeg je najavljen možda ponajbolji pijanist svijeta Yefim Bronfman koji živi na relaciji Izrael - SAD. 1 glazbeni će program biti bogat, kao i obično, pa će publika moći uživati u nastupima Esme Redžepove (27. kolovoza), jazz pijanista Davida Gazarova (29. kolovoza) i violinistice Shire Utfile (30. kolovoza).
 
DRAGO PILSEL
 
NOVI LIST, 06.08.2009.
Najave  RSS
Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću
ON-LINE PRIJAVNICE
Pristup informacijama
EU fondovi
Vlada Republike Hrvatske
AIK / Agencija za investicije i konkurentnost
Popis umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih potvrda se ostvaruju porezne olakšice
Sustav javne nabave