Ministarstvo kulture
Hrvatski audiovizualni centar
  Zaklada Kultura nova
Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru (MCPA)
Hrvatski restauratorski zavod

Iz medija
Iz medija  >  Ministarstvo kulture u medijima  >  Izložba "Slavonija, Baranja i Srijem - vrela europske civilizacije" u Galeriji Klovićevi dvori
UZBUDLJIVA ŠETNJA KROZ POVIJEST SLAVONIJE

Izložba "Slavonija, Baranja i Srijem - vrela europske civilizacije" u Klovićevim dvorima je veliki kulturološki projekt Ministarstva kulture, a otvorena je 27. travnja kako bi se javnosti predstavila ta iznimno važna hrvatska regija iz koje se vučedolskom i drugim pretpovijesnim kulturama šire europski kulturni korijeni.
 
Nekada davno, u prapovijesti, u vrijeme tercijara, podnice današnje Slavonije, Baranje i Srijema bilo je u sastavu Tethyskog oceana, zatim Paratethys mora i na kraju dio najpoznatijeg, Panonskog mora. Ovaj kratki uvod zapravo je uvertira u velebnu izložbu "Slavonija, Baranja i Srijem - vrela europske civilizacije" postavljenu u Galeriji Klovjćevi dvori, koju su nedavno obišli osječki turistički vodiči, predstavnici turističkih zajednica i ostali turistički djelatnici iz Osijeka i Slavonije, u organizaciji Udruge turističkih vodiča grada Osijeka.
 
 - Ova je izložba iznimno značajna jer daje prikaz 8.000 godina kontinuiteta ljudskog življenja na našem području te dokazuje da kultura koju baštinimo ne zaostaje za onima koje su cvale u starom Egiptu, Mezopotamiji ili Kini. Osim toga, ona nam otkriva mogućnost stavljanja arheoloških lokaliteta koje imamo u funkciju turizma, stoga je posebno vrijedna za turističke djelatnike, kaže Darko Mrkonjić, tajnik Udruge turističkih vodiča grada Osijeka, inicijator i organizator posjeta ovoj izložbi, organiziranog u sklopu programa Stručno ručno turističko vođenje u praksi.
 
Prvi europski kalendar
 
U izložbu nas uvodi vunasti mamut, ujedno najstariji izložak na ovoj izložbi. Pronađen je na području današnjih Vinkovaca. Nastavljajući se na priču o Panonskom moru, saznajemo da se početkom pleistocena odvijao proces isušivanja većeg dijela prostora sjeverne Hrvatske. U vrijeme velikih klimatskih promjena na ovom je području zabilježeno ledeno doba. Među brojnim sisavcima, od kojih je dio izumro prije 10.000 godina, pronađen je i mamut, rijedak paleontološki nalaz. Ova uzbudljiva šetnja kroz povijest dalje nas vodi u svijet vučedolske kulture. Vraćamo se u vrijeme između 3.000 i 2.500 godine prije Krista, kada je ovdje živio narod čija se kultura razvijala u vrijeme Sumerana u Mezopotamiji, starih Egipćana, Troje. Ta je kultura proizvela prvu svjetsku broncu, tragali su za rudištima bakra, a od eksponata iz toga doba na izložbi se mogu vidjeti brojne keramičke posude osebujnih oblika i ukrasa, rekonstruirana odjeća, brojna religijska pomagala. Ono što najviše plijeni pozornost posjetitelja to su poznata Vučedolska golubica ili jarebica, kako neki kažu, model keramičke čizmice pronađen prije dvije godine prilikom sustavnih arheoloških istraživanja na Vučedolu te kalendar ili Orion, kako ga još nazivaju. Riječ je o keramičkoj posudi iz Vinkovaca iz 2.600 godine prije Krista, na kojoj se nalazi prvi europski kalendar, prema kojemu godina počinje u sumrak prvog dan proljeća, kada zimsko zviježđe Oriona zamjenjuje Sunce.
 
Panonija je dala najviše rimskih careva
 
Put nas dalje vodi kroz starčevačku, sopotsku, badensku kulturu. Kasnije na ovo područje dolaze Kelti, donose lončarsko kolo. Stižemo dalje u vrijeme antike i ranog kršćanstva. Rimsko Carstvo bilo je sastavljeno od niza provincija, a jedna od njih bila je Panonija, granična provincija. Njezina važnost porasla je na prijelazu 2. u 3. stoljeće. U vrijeme kasne antike ovdje su živjeli i ratovali značajni vojskovođe rimskih legija, a potom i rođeni Panonci. Zanimljivo je da je Panonija dala više rimskih careva nego i jedna druga provincija. Iz tog je vremena karta Rimskog Carstva Tabula Peuntigeriana. I danas su na ovom području ostaci drevnih rimskih gradova, na kojima su razvile današnje slavonske metropole.

Rani srednji vijek obilježile su migracije naroda. U tom su razdoblju uništene brojne građevine i dvorci, a jedan od rijetkih koji je ostao do današnjih dana je Ružica grad u Orahovici, koji je preživio i turska osvajanja. Iz srednjeg vijeka su impresivne kamene glave s područja Rudina na Psunju.
 
Na izložbi se može vidjeti Iločki statut iz 1525. godine čije se oslikavanje propisuje mladom Juliju Kloviću, koji je u to doba boravio na kraljevom dvoru u Budimu. U povijest Iloka utkane su i priče o Nikoli Iločkom, slavonskom i mačvanskom banu, koji 1471. godine dobiva naslov kralja Bosne. Nasljeđuje ga sin Lovro za čije vladavine u Slavoniju dopiru odjeci europske renesanse.
 
Turska vladavina (od 1540. do 1691. godine) ostavila je veliki trag na području današnje Slavonije, međutim nakon izgona Turaka većina je spomenika uništena ili samo fragmentarno očuvana. Poznato je da su neke džamije, poput onih u Đakovu pretvorene u crkvu.
 
Slobodni kraljevski gradovi
 
Krajem 18. i početkom 19. stoljeća najvažniji gradovi u Slavoniji stekli su status slobodnih kraljevskih gradova; Požega 1765., a Osijek 1809. Povelja kojom je Osijek prije 200 godina dobio taj status također je izložena u Klovićevim dvorima. Na izložbi se može vidjeti i proces društvene i gospodarske modernizacije slavonskih gradova u 19. stoljeću.
 
Među dvije tisuće izloženih predmeta i 133 stručna teksta na četiri etaže nalazi se i monumentalna maketa đakovačke katedrale, koja je podignula na inicijativu biskupa J.J. Strossmayera, o kome se također može mnogo saznati na ovoj izložbi.
 
Ima još mnogo toga zanimljivoga na ovoj izložbi, a posebice je dojmljiva tradicijska baština. Iz bogatih  etnografskih zbirki i bakinih škrinja izvučeno je bogatstvo seoskog slavonskog ruha. Razlikuju se dva tipa nošnji: starinski (karakterizira ga bogatstvo bijelog domaćeg platna te dodatni dijelovi poput pojasa, pregače, marama, prsluka, kabanica, kožuha) te noviji tip. Neizostavni dio nošnji je i nakit. Dok u istočnom dijelu Slavonije dominiraju  zlatnici i dukati, u zapadnom je češća upotreba perli zagasitih boja.
 
Tamburice i Majke
 
Ima tu još mnogo toga: predstavljen je rad osječkih kazališta, može se vidjeti kako su se nekada odijevali Slavonci, a od glazbe i glazbala ima svega: od tamburica do CD-a Miroslava Škore i Majki Gorana Bareta.
 
Tu su i djela moderne umjetnosti koja potpisuju Julije Knifer ( tu je njegov poznati Meandar iz 1960. godine), Miroslav Kraljević, Bela Čikoš Sesija, Ivan Tišov, Ivan Faktor i mnogi drugi. Najnovije djelo na izložbi je rad mladog umjetnika iz Osijeka Stjepana Šandrka, nastalo 2006. godine.
 
A da je izložbia doista recentna, dokazuje fotografija te popratni tekst o senzacionalnom nalazu prve kamene skulpture rimskog atleta u Osijeku. Taj rimski kip izronjen je iz Drave krajem prošle godine i rezultat je prvog podvodnog arheološkog istraživanja u riječnom mulju Drave. Riječ je o figuri iz 1. stoljeća poslije Krista, na kojoj je sačuvana jedna noga, torzo i desna ruka te dio toge. Kip je pronađen prilikom istraživanja ostataka kamenog mosta rimskog cara Hadrijana, sagrađenog u to vrijeme. I tako se ponovno iz budućnosti vraćamo u prošlost, u rimsku Mursu u doba cara Hadrijana, zaokružujući ovu priču o Slavoniji kao izvorištu europske civilizacije. Izložba "Slavonija, Baranja i Srijem - vrela europske civilizacije" u Klovićevim dvorima bit će otvorena do 4. listopada.
 
Brojni osječki stručnjaci
 
Autori pojedinih dijelova postava kao i teksta u bogatoj monografiji brojni su osječki stručnjaci. To su: Sanja Vidović, voditeljica Prirodoslovnog odjela Muzeja Slavonije Osijek (Paleontologija), Mladen Radić, ravnatelj  Muzeja Slavonije Osijek (Pećnjaci s kasnosrednjovjekovnih lokaliteta), dr. Stjepan Sršan ravnatelj Državnog arhiva u Osijeku (Kapitalna arhivska građa), Stanko Andrić književnik i povjesničar (Crkvene strukture predturske Slavonije), dr. sc. Zlata Živaković-Kerže povjesničarka (Gospodarski procvat Osijeka i industrijska modernizacija u Slavoniji), dr. sc. Milovan Tatarin, profesor na Filozofskom fakultetu (Književnost 18. stoljeća), mr. sc. Marina Vinaj, voditeljica Odjela muzealnih tiskopisa osiječkog Muzeja Slavonije (Tiskarstvo u 18. i 19. stoljeću), dr. sc. Helena Sablić Tomić, dekanica Umjetničke akademije (Građanski književni saloni), dr. sc. Vlado Obad, profesor na Filozofskom fakultetu (Srednjoeuropska književnost slavonske provenijencije), dr. sc. Velimir Petrović, profesor Filozofskog fakulteta u mirovini (Osječki dijalekt njemačkog jezika).
 
VESNA LATINOVIĆ
 
GLAS SLAVONIJE, 09.08.2009.
Najave  RSS
Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću
ON-LINE PRIJAVNICE
Pristup informacijama
EU fondovi
Vlada Republike Hrvatske
AIK / Agencija za investicije i konkurentnost
Popis umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih potvrda se ostvaruju porezne olakšice
Sustav javne nabave