E-građani Moja Uprava Središnji državni portal
Kliknite za više
Hrvatski audiovizualni centar
  Zaklada Kultura nova
Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru (MCPA)
Hrvatski restauratorski zavod

Iz medija
Novosti  >  "Hrvatska fotografija okom Petera Knappa" u MUO-u
17.1.2013. - Izložba "Hrvatska fotografija okom Petera Knappa", koja je u okviru Festivala Hrvatske u Francuskoj 'Croatie, la voici' u listopadu prošle godine predstavila u Parizu fotografski opus nekoliko generacija hrvatskih autora po odabiru tog svjetski poznatog švicarskog fotografa, filmaša i dizajnera,   svečano je otvorena u Muzeju za umjetnost i obrt (MUO) u Zagrebu.



FOTO: Slavka Pavić


"Riječ je o izložbi inicijalno postavljenoj u galeriji Cite International des Arts u Parizu, gdje je izazvala izuzetnu pozornost i privukla rekordan broj posjetitelja za jednu izložbu fotografija u tome gradu", kazao je na otvorenju autor izložbe Peter Knapp.

Veliki poznavatelj hrvatske umjetnosti i kulture, Peter Knapp upoznao je hrvatsku fotografsku scenu još 60-ih godina prošlog stoljeća, kada je u Hrvatsku došao na poziv Petra Dapca da u Zagrebu vodi radionicu, zatim zahvaljujući dugogodišnjem prijateljstvu s umjetnikom Ivanom Piceljom s kojim je izlagao u čuvenoj pariškoj galeriji Denis René te zahvaljujući povjesničaru umjetnosti Želimiru Koščeviću koji mu je postavio prvu izložbu u Zagrebu.

Svoj pregled Knapp opravdano započinje tridesetim godinama prošlog stoljeća, vremenom u kojem se fotografija u Hrvatskoj etablirala i kao sredstvo umjetničkog izraza i kao primjenjivo, dokumentarno sredstvo u novinskom tisku. Taj period započinje dvojicom autora koji povezuju obje spomenute tendencije – Tošom Dapcem i Đurom Janekovićem.
 



FOTO: Tošo Dabac


Knapp je predstavljene autore birao prema vlastitu umjetničkom senzibilitetu koji je blizak novinskoj fotografiji, ali je ipak pazio da njome na najbolji mogući način svijetu predstavi sukus ponajboljeg hrvatskog umjetničkog fotografskog izričaja.

Izložba je koncipirana kao "mala monografska predstavljanja" autora dviju generacija - starije, koji su objavljivali u "zlatno doba" časopisa, te mlađe koji izlažu u umjetničkim galerijama.

"Kroz fotografske autorske osobnosti devetero hrvatskih fotografa - od Toše Dabca, Đure Janekovića, Mladena Tudora, Slavke i Milana Pavića, do Ivana Faktora, Marka Ercegovića, Jelene Blagović i Borisa Cvjetanovića, izložba pokazuje da je moguće kroz fotografiju u Hrvatskoj pratiti i mijene stilova i oscilacije ukusa sinkrono s događanjima u svijetu", kazala je muzejska savjetnica za fotografiju u MUO i kustosica izložbe Marija Tonković.




FOTO: Đuro Janeković


Zamjenik ministrice kulture Berislav Šipuš, naglasio je kako je ta izložba francuskoj i međunarodnoj javnosti pokazala što Hrvatska ima za pokazati na području fotografske umjetnosti a  zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević istaknula je da je fotografija medij koji u Zagrebu ima veliku i bogatu tradiciju.

Obrađujući opuse pojedinih autora, Knapp nudi retrospektivni pogled izvana na povijest hrvatske fotografije od njezine najudaljenije točke, počevši s 30-tim godinama prošloga stoljeća, kada se fotografija formirala kao oblik umjetničkog izražavanja i žanrovski se odredila, te kad su se formirale sve danas antologijske osobnosti hrvatske fotografije. To su u prvome redu klasik Tošo Dabac (1907.), predstavljen odabirom iz svih umjetnikovih većih ciklusa iz svih stvaralačkih faza, te iz zaborava vraćeni Đuro Janeković (1912.), smatran jednim od rodonačelnika angažirane, sportske fotografije, fotoreportaže i fotoreklame te jedan od prvih fotoreportera u Hrvatskoj.

Fotografska umjetnost pedesetih godina prošloga stoljeća najbolje se vidi kroz fotografije Milana Pavića (1914.) i Slavke Pavić (1927.), jedne od vodećih fotografkinja u Hrvatskoj, čije fotografije donose prizore objektivne opipljive zbilje.

Knappa u prvome redu zanima suvremeni trenutak hrvatske fotografije, pa tako u logičnom slijedu prati trag od Dabca i Janekovića preko Milana i Slavke Pavić, do Mladena Tudora (1935.), za kojeg Knapp ističe da je "nevjerojatni reporterski talent koji ima dar predvidjeti stvari prije nego se dogode", i Borisa Cvjetanovića (1953.), vjerojatno jedne od najosebujnijih pojava u hrvatskoj fotografiji posljednjeg desetljeća, predstavljenog izborom iz njegovih tipičnih fotografija marginalnih prizora urbanog društvenog konteksta.



FOTO: Jelena Blagović


Mlađu generaciju predstavljaju Marko Ercegović (1975.), "izvrstan promatrač ekstremne preciznosti", serijom fotografija "Pokazujem", te Jelena Blagović (1983.) dvama ciklusima - "Obiteljsko srebro" i "Prije mene" u kojima uspostavlja odnos s osobnom prošlošću kroz pokušaj rekonstrukcije obiteljske povijesti.

Put od klasične do suvremene fotografije završava "svime onime što je iz te fotografije proizašlo" - filmofilom i multimedijalnim autorom Ivanom Faktorom (1953.), "čiji rad demonstrira kako fotografija danas ima nebrojene mogućnosti zahvaljujući modernoj tehnologiji". Faktor je predstavljen s velikom kompozicijom, složenim multimedijskim radom "Kangaroo Court".

Izložbu upotpunjuju filmske projekcije. Uz film Ivana Faktora koji je dio njegove izložbene kompozicije, prikazuju se i monografski filmovi autorice Ane Marije Habjan o 16 povijesnih i suvremenih fotografa izvorno snimljeni za serijal "Fotografija u Hrvatskoj" Hrvatske radio-televizije.   (MK/Hina)









 
Najave  RSS
ON-LINE PRIJAVNICE
Pristup informacijama
 
Fondovi EU
 Kulturne politike i rezidencijalni programi


 
Procedura oslobođenja od plaćanja PDV-a