Pitanja i odgovori uglavnom se odnose na područje međunarodne kulturne suradnje.

Prijava programa na Poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi RH
•  Kada i kako se  prijavljuje  program?
• Treba li za svaku zemlju ispuniti posebnu prijavnicu? 
• Mogu li se programi prijavljivati izvan rokova i kakav je postupak njihovog razmatranja?
•  Što se smatra nepotpunim prijedlogom programa?

Vrednovanje, odabir programa i odluka o financiranju
•  Tko vrednuje predložene programe?
• .Koje kriterije primjenjuje Kulturno vijeće za vrednovanje predloženih programa?
•  Tko donosi  odluku o financiranju programa?
•  Za koje troškove  Ministarstvo kulture odobrava financijsku potporu?

Sklapanje ugovora o korištenju proračunskih sredstava putem Ministarstva kulture
•  Kakav je postupak sklapanja ugovora o korištenju proračunskih sredstava?
•  Je li moguća prenamjena sredstava i pod kojim  uvjetima?
•  U slučaju odgode realizacije programa u sljedeću godinu može  li se zatražiti prijenos odobrenih sredstava  u sljedeću proračunsku godinu?

Podnošenje izvještaja i obračuna troškova
•  Što se smatra potpunim programskim i financijskim izvješćem?
•  Kada je korisnik dužan izvršiti povrat primljenih sredstava?
•  Što podrazumijeva evaluacija realiziranih programa?

Ostalo
•  Koje programe nije potrebno prijavljivati na Poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi RH?
• Osigurava li Ministarstvo kulture financijsku potporu za stipendije za umjetničko/stručno usavršavanje u inozemstvu?

Pregovori s EU  
•  Na koji način će hrvatska Vlada poticati očuvanje hrvatskog nacionalnog identiteta?
•  Kako se država priprema za život u multikulturalnoj zajednici? Koliko su na njega spremni hrvatski građani?
•  Hoće li ulazak u EU donijeti promjene u kulturnoj politici?
•  Što će se ulaskom u EU događati sa statusom hrvatskih umjetnika?
 


 

Prijava programa na Poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi RH

Kada i kako se  prijavljuje  program?

Poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske raspisuje se jedanput godišnje, za sljedeću proračunsku godinu s rokom prijave od 1. srpnja do 1. rujna. Za programe međunarodne  kulturne suradnje, zbog posebne dinamike planiranja, određen je i dodatni rok prijave programa do 15. ožujka sljedeće godine. Time se omogućuje prijava potpuno definiranih programa sa svom potrebnom dokumentacijom, uključujući pozivno pismo stranog partnera/organizatora. Isti program može se prijaviti samo u jednom od rokova.

Prijedlog programa prijavljuje se na posebnoj prijavnici za međunarodnu kulturnu suradnju, u kojoj su označena polja koja treba obavezno popuniti te navedeni potrebni prilozi. Preporuča se  popunjavanje i ostalih polja, jer to podrazumijeva da je program dogovoren sa stranim partnerom (zemlja, mjesto i datum održavanja) te je moguće priložiti pozivno pismo. Pozivno pismo nisu dužni priložiti stručnjaci i izabrani predstavnici koji sudjeluju u radu međunarodnih strukovnih organizacija i njihovih tijela.

Prijavnicu treba popuniti i poslati on-line, s tim da će  biti aktivirana tek kada se ispis prijavnice s potrebnim prilozima pošalje na adresu Ministarstva kulture.

Treba li za svaku zemlju ispuniti posebnu prijavnicu? 

Da, svaki se program prijavljuje na posebnoj prijavnici osim ako se radi o turneji u nekoliko zemalja

Mogu li se programi prijavljivati izvan rokova i kakav je postupak njihovog razmatranja?

Programi se mogu prijaviti izvan naznačenih rokova (isključivo na prijavnici za predlaganje programa međunarodne kulturne suradnje), uz uvjet da se podnese prihvatljivo obrazloženje kašnjenja prijave. Takvi prijedlozi će biti razmatrani samo ako u trenutku podnošenja zahtijeva za financiranje Ministarstvo kulture već nije preraspodijelilo proračunska sredstva  na programe uvrštene u godišnji Program kulturnog razvitka. Programe predložene izvan rokova razmatrat će i ocjenjivati Kulturno vijeće na svojim izvanrednim sjednicama, koje će se sazivati po potrebi, ovisno o broju pristiglih prijava.

Što se smatra nepotpunim prijedlogom programa?

Prijedlozi programa koji nisu podneseni na propisanoj prijavnici te oni uz koje nije dostavljena tražena dokumentacija, kao i prijedlozi programa koji nisu u cijelosti dogovoreni sa stranim partnerom (mjesto i vrijeme održavanja).

Vrednovanje, odabir programa i odluka o financiranju

Tko vrednuje predložene programe?

Kulturno vijeće za međunarodnu kulturnu suradnju i europske integracije. (NN 48/04)

Koje kriterije primjenjuje Kulturno vijeće za vrednovanje predloženih programa?

Kriteriji:
kvaliteta i sadržajna inovativnost ponuđenog programa;
značaj programa za očuvanje kulturne baštine i kulturnog identiteta;
primjena novih tehnologija, partnerstvo, koprodukcije i umrežavanje;
ekonomičnost i dugoročnost programa;
doprinos promicanju hrvatske kulture u svijetu;
opći interes za kulturni razvitak kao i posebni interesi prema područjima obrazovanja, znanosti, gospodarstva, turizma;
podrška jedinica lokalne uprave i samouprave u ostvarivanju programa;
podrška međunarodnih vladinih i nevladinih organizacija u ostvarivanju programa.

Prednost se daje:
projektima/programima koji su dobili priznanja u Hrvatskoj i inozemstvu;
projektima koji predviđaju gostovanje u nekoliko gradova ili država;
projektima koji se realiziraju u suradnji s inozemnim partnerima;
projektima koji imaju osiguranu financijsku potporu iz više izvora financiranja (domaćih i stranih);
projektima koji se ostvaruju u suradnji s državama članicama EU, susjednim državama, državama u kojima žive pripadnici hrvatske manjine.

Prednost u odabiru imaju programi predloženi u zadanim rokovima.

Tko donosi  odluku o financiranju programa?

Ministar kulture, na temelju prijedloga Kulturnog vijeća.

Za koje troškove  Ministarstvo kulture odobrava financijsku potporu?

Međunarodna bilateralna kulturna suradnja odvija se na načelu reciprociteta, što pretpostavlja podjelu troškova između partnera. Ovisno o području bilateralne suradnje uglavnom se odobravaju sredstva za sljedeće troškove:

za gostovanja umjetnika i stručnjaka te za sudjelovanje na festivalima, skupovima, natjecanjima u inozemstvu osigurava se potpora za putne troškove;

za gostovanja stranih umjetnika te sudjelovanje na skupovima u Hrvatskoj osigurava se potpora za troškove boravka;

za gostovanje izložbi u inozemstvu osigurava se potpora za troškove međunarodnog prijevoza te osiguranja izložbe u prijevozu i za vrijeme trajanja izložbe;

za gostovanje izložbi u Hrvatskoj osigurava se potpora za troškove unutarnjeg prijevoza i troškove postavljanja i skidanja izložbe, iznajmljivanja  izložbenog prostora te tiskanje promotivnih materijala.

U području multilateralne suradnje mogu biti odobrena sredstva za sljedeće troškove:
troškove povratne putne karte, dnevnice i kotizaciju za sudjelovanje hrvatskih izabranih predstavnika i stručnjaka na sastancima radnih tijela i godišnjim skupovima međunarodnih organizacija u inozemstvu;
dio troškova organiziranja skupova međunarodnih organizacija u Hrvatskoj (boravak stranih stručnjaka, prevođenje), dok se za preostale troškove sredstva osiguravaju iz drugih izvora financiranja (lokalna i regionalna samouprava, sponzori, fondovi, prihodi od kotizacije).

Ovisno o vrsti i značaju programa međunarodne suradnje Ministarstvo kulture osigurava financijsku potporu u rasponu od 30% do 100% od ukupnih troškova.

Sklapanje ugovora o korištenju proračunskih sredstava putem Ministarstva kulture

Kakav je postupak sklapanja ugovora o korištenju proračunskih sredstava?

Ugovor se sklapa na temelju odluke o financiranju programa, koju donosi ministar kulture. Sredstva odobrena ugovorom korisniku isplaćuje državna riznica, ovisno o ugovorenom vremenu realizacije programa i priljevu sredstava državnog proračuna.

Je li moguća prenamjena sredstava i pod kojim  uvjetima?

Sredstva odobrena ugovorom mogu se koristiti za drugu namjenu (program ili mjesto, odnosno zemlja održavanja) samo uz prethodnu suglasnost Ministarstva kulture te uz uvjet da je drugi program jednako kvalitetan, a mjesto odnosno  zemlja održavanja jednako važni. Prenamjena se odobrava sklapanjem aneksa ugovora.

U slučaju odgode realizacije programa u sljedeću godinu može  li se zatražiti prijenos odobrenih sredstava  u sljedeću proračunsku godinu?

Nije dopušteno prenošenje sredstava  za financiranje programa iz tekuće u sljedeću  proračunsku godinu. Primljena sredstva moraju biti vraćena na jedinstveni račun državne riznice u što kraćem roku.

Podnošenje izvještaja i obračuna troškova
 
Što se smatra potpunim programskim i financijskim izvješćem?

Izvješće se podnosi na propisanom obrascu za realizaciju međunarodne suradnje i mora sadržavati sve priloge koji su na obrascu navedeni. Obrazac za izvješće sastavni je dio ugovora o korištenju proračunskih sredstava. Financijsko izvješće obuhvaća, osim obračuna troškova i prikaza ukupnih rashoda i popis preslika računa, ugovora o djelu, putnih naloga i karti koji su priloženi uz obračun, uključujući iznose i njihov ukupan zbroj.

Izvješće se podnosi najkasnije u roku mjesec dana nakon realizacije programa. Ukoliko korisnik ne može u tom roku poslati cjelovito izvješće, dužan je podnijeti preliminarno izvješće. 

Kada je korisnik dužan izvršiti povrat primljenih sredstava?

Primljena sredstva trebaju biti vraćena ako korisnik ne ispuni sljedeće obveze iz
ugovora o korištenju proračunskih sredstva:
ne izvrši program;
ne utroši sva odobrena sredstva;
sredstva koristi nenamjenski, bez suglasnosti Ministarstva (aneks ugovora);
iz neopravdanih razloga ne podnese cjelovito izvješće u propisanom roku;

Sredstva se trebaju vratiti što prije, uz pripadajuće kamate  na jedinstveni račun državne riznice.

Ako korisnik proračunskih sredstava ne podnese odgovarajuće izvješće i/ili ne izvrši povrat sredstava, niti nakon primljenog upozorenja (sporazumno rješavanje spora), spor će biti rješavan u nadležnom sudu, a njegovi se prijedlozi za financiranje drugih programa neće razmatrati sve dok ne ispuni ugovornu obvezu.

Što podrazumijeva evaluacija realiziranih programa?

Analiza podnesenog programskog i financijskog izvješća (cjelovitost, točnost podataka), ostvarivanje postavljenih ciljeva projekta/programa te podataka o recepciji (prostor održavanja programa, posjećenost, novinske osvrte i kritike).

Ostalo

Koje programe nije potrebno prijavljivati na Poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi RH?

Programe uvrštene u međudržavne/međuministarske  programe/protokole kulturne suradnje.

Osigurava li Ministarstvo kulture financijsku potporu za stipendije za umjetničko/stručno usavršavanje u inozemstvu?

Ne. Stipendije za stručno usavršavanje u svim područjima kulture i umjetnosti  u nadležnosti su Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.

 Na koji način će hrvatska Vlada poticati očuvanje hrvatskog nacionalnog identiteta?

Brojni procesi utječu na formiranje i mijenjanje nacionalnih i kulturnih identiteta. Smatra se da je proces globalizacije onaj koji danas ima najveći utjecaj na nacionalne i kulturne identitete.
Europske države su od samih početaka integriranja bile svjesne da gospodarska i politička integracija mora dovesti do još većeg uvažavanja raznolikosti, a nikako do stvaranja neke nove europske «nad-kulture». Jedan od osnovnih principa na kojima počiva Europska unije je tzv. Jedinstvo u Raznolikosti, a to su principi za koje će se zalagati i koje će braniti i Hrvatska nakon što postane punopravnom članicom Europske unije.

Kako se država priprema za život u multikulturalnoj zajednici? Koliko su na njega spremni hrvatski građani?

Hrvatska je u proteklih nekoliko godina učinila velike korake kako bi unutar vlastite države usvojila zakone te educirala građane za poštivanje raznolikosti i prava manjinskih zajednica. Brojni programi upućeni su posebno djeci i mladima koje se kroz programe obrazovanja za ljudska prava uči životu u multikulturalnoj zajednici.
Oni koji znaju cijeniti i ponositi se različitostima u vlastitoj sredini znati će isto tako poštovati različitosti kada postanu članovi veće zajednice. Hrvatski građani zasigurno su već danas spremni prihvatiti sve izazove koje će pred njih postaviti život u multikulturalnoj zajednici kao što je Europska unija. 

Hoće li ulazak u EU donijeti promjene u kulturnoj politici?

Kulturna politika jedno je od onih područja na koja se primjenjuje princip subsidijarnosti što znači da Europska unija ostavlja državama članicama pravo formuliranja kulturnih politika i odluke o financiranju kulture na razini država.
Ipak, kultura je kao i ostali sektori zahvaćena brojnim horizontalnim mjerama te će biti potrebno prilagoditi se europskim standardima kako bi se hrvatskim umjetnicima omogućilo da ravnopravno i pod istim uvjetima pod kojima stvaraju njihovi europski kolege participiraju na zajedničkom europskom kulturnom tržištu.
U isto vrijeme pristupanje Europskoj uniji otvorit će mogućnosti sudjelovanja u zajedničkim europskim projektima što će sigurno biti dobar poticaj hrvatskim umjetnicima i kulturnim institucijama, a čije će kreativne posljedice osjetiti domaća kulturna javnost.

Što će se ulaskom u EU događati sa statusom hrvatskih umjetnika?

Republika Hrvatska je potpisnica međunarodnih konvencija i preporuka o statusu umjetnika te priznaje poseban status koji umjetnici imaju u modernim demokratskim državama. Nedavnim izmjenama dijela propisa o statusu samostalnih umjetnika uvedeno je više reda i odgovornosti stoga se može očekivati kako će ulaskom EU status hrvatskih umjetnika samo biti šire priznat i ojačan.  (Izvor:  www.mvpei.hr)  


▪ Culture & the EU – FAQ (http://europa.eu)