Mr. sc. BOŽO BIŠKUPIĆ

Ministar kulture RH

Božo Biškupić rođen je 1938. u Maloj Mlaki (Zagreb). Završio je gimnaziju i Pravni fakultet, a 1980. magistrirao muzeologiju na postdiplomskom studiju bibliotekarstva, dokumentacije i informacijskih znanosti. Izdavač je i urednik 125 literarno - likovnih bibliofilskih izdanja domaćih i stranih autora u sastavu Zbirke Biškupić.koja je osnovana 1964., a 1976. je zaštićena kao kulturno dobro. Autor je i urednik brojnih likovnih monografija i likovnih izdanja. Pokrenuo je i 1992. realizirao Vukovarski muzej u progonstvu (Zbirka suvremene hrvatske i svjetske umjetnosti), a 1995. inicirao i projekt Suvremena hrvatska umjetnost za Muzej hrvatske umjetnosti u Mostaru.
Funkciju ministra kulture obnašao je u prvom mandatu od 1995. do 2000., a ponovno je imenovan ministrom u prosincu 2003.
Aktivni je član mnogobrojnih hrvatskih kulturnih društava te dobitnik brojnih nagrada i priznanja. Dobitnik je Godišnje nagrade "Vladimir Nazor", najviše državne nagrade na području kulture.

Kulturna politika Republike Hrvatske

U izlaganju će biti prikazana hrvatska kulturna baština i tradicija zemlje, kulturni razvitak s osobitim osvrtom na kulturnu politiku u regionalnom i globalnom kontekstu kao nezaobilaznu odrednicu kulture u suvremenom društvu. Također će biti riječi o ulozi i projektima Ministarstva kulture u odnosu na knjižnični sustav u Republici Hrvatskoj. Teme multikulturalizma i digitalizacije kulturne baštine, teme su gotovo svih segmenata kulturne politike te su u suglasju s politikom Vlade RH prema kulturi.
Narodne knjižnice pristupne su institucije znanja i njihova je uloga nezaobilazna u stvaranju društva koje teži kulturi poduzetništva, slobode, inicijative i otvorenosti novim idejama.

JENS THORHAUGE

Ravnatelj Danske nacionalne knjižnične uprave, Danska

Od 1997. glavni ravnatelj Danske nacionalne knjižnične uprave
1996.-97. ravnatelj Danskog udruženja knjižnica
1975.-96. djeluje u Kraljevskoj školi za knjižnične i informacijske znanosti ( učitelj, istraživač, savjetnik, voditelj)
1975. magistrirao komparativnu književnost
Autor i koautor raznih članaka i knjiga, među kojima izdvajamo: Narodne knjižnice i informacijsko društvo (studija EU-a, 1997.), Politika danskih knjižnica (2002.), Nordijske narodne knjižnice (2002.)

Uloga knjižnica u nacionalnoj politici

Globalizacija i razvoj ICT-a dva su najsnažnija pokretača razvoja: knjižnice moraju preispitati, ne samo koncepte i usluge nego i svoje osnovne uloge u društvu. Izlaganje predlaže temeljno proučavanje knjižnične politike i postavlja pitanje: Što knjižnice mogu pridonijeti društvu? Kako resursi i profesionalnost u knjižnicama mogu pomoći u rješavanju problema modernog europskog društva? Kako bismo to postigli moramo definirati ove resurse i profesionalnost te ih preispitati u novom kontekstu u cilju nove definicije i revitalizacije knjižnične strategije u društvu znanja.

Dr. sc. JOSIP STIPANOV

Ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, RH

Nakon završetka doktorskog studija u ranim sedamdesetima, započeo je karijeru u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici kao bibliograf, radeći na nacionalnim, tekućim i retrospektivnim bibliografijama.
Bio je voditelj Odjela za razvoj. Potkraj osamdesetih postao je pomoćnik ravnatelja,a od 1997.g. ravnatelj je Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Autor je brojnih radova iz područja knjižnične znanosti. Sudjelovao je na brojnim seminarima i konferencijama.
Aktivno je sudjelovao u procesu izgradnje nove zgrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice.
U središtu njegovoga djelovanja su programi usmjereni prema razvoju nacionalne knjižnične mreže u RH.

Društvo znanja i narodne knjižnice

Ovaj rad razmatra ulogu narodnih knjižnica u postupku izgradnje društva temeljenog na znanju.
Analiziraju se glavne osobine društva gdje je znanje, koje je danas znatno složenije, opće dobro, odlučujući čimbenik, glavni pokretač te izvor napretka i razvoja.
U ovom kontekstu, narodne knjižnice imaju posebne dužnosti i nezamjenjivu ulogu u pružanju pristupa izvoru tog znanja. Radi osiguranja takvog pristupa, narodne knjižnice moraju pojačati utjecaj i biti u tijeku s promjenama koje se odražavaju na njihovo društvo te djelovati s tim u skladu. Samo će onda biti u mogućnosti uspješno izvršiti svoj zadatak i nezamjenjivu ulogu u sutrašnjem svijetu.

CHRIS BATT

Ravnatelj Muzejskog, knjižničnog i arhivskog vijeća, Velika Britanija

CHRIS BATT OBE je ravnatelj Vijeća za muzeje, knjižnice i arhive (MLA).Radio je kao savjetnik za primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija u muzejima, arhivima i knjižnicama te vodio program ljudskih resursa zadaćom pripajanja svih 4.300 narodnih knjižnica na internet do kraja 2002. godine, što je osiguralo pristup bogatim informacijama i resursima učenja. S obzirom da je od sredine sedamdesetih godina sudjelovao u razvoju računalnih sustava za podršku kulturnoj baštini i učenju, osobito je zainteresiran za razvoj informacijskih tehnologija u javnoj upotrebi. Autor je raznih knjiga i članaka te predavač u mnogim zemljama diljem svijeta.

Ulaganje u znanje

Ovaj rad razmatra sve veću ulogu znanja u društva koje podržava učenje, ekonomiju i društveni razvoj te govori o važnosti narodnih knjižnica kao institucija znanja. Argumentira potrebu rada voditelja narodnih knjižnica na povećanju svijesti o važnosti njihovih usluga u oblikovanju politika na lokalnim, regionalnim i nacionalnim razinama.
Na primjeru narodnih knjižnica u Engleskoj, ovaj rad prikazuje potrebu pregleda načela osnovnih usluga i izgradnje zajedničke vizije narodnih knjižnica u središtu zajednice, tako unapređujući društvo znanja. Ujedno ispituje kako umrežavanje resursa mijenja odnose među knjižnicama i drugim institucijama znanja kao što su muzeji i arhivi.

NORMA McDERMOTT

Ravnateljica Knjižničnog vijeća Irske

Od 1993. godine Norma McDermott je ravnateljica Knjižničnog vijeća Irske savjetodavne ustanove Ministarstva okoliša, baštine i lokalne uprave za razvoj i projektiranje narodnih knjižnica. Vijeće savjetuje i lokalne vlasti o poboljšanju knjižničnih usluga. Gđa McDermott je sudjelovala u radu glavnih političkih tijela izrađujući strateška izvješća o knjižnicama uključujući: Umrežavanje (narodnih knjižnica); Udruživanje snaga (nacionalna politika svih knjižnica); Umjetnost i čarolija riječi (partnerstva umjetnosti i knjižnica); izvješća Povjerenstva za informacijsko društvo (Doživotna naobrazba i Pristup za sve). Također je sudjelovala u radu Upravnog tijela za arhive lokalnih vlasti. Bila je savjetodavni urednik nedavno objavljene publikacije 'Sveučilište naroda: obilježavanje narodnih knjižnica Irske' predstavivši predavanje Thomasa Davisa 2002. emitirano na RTE-u.

Informiranje budućnosti: Primjenjivanje knjižnične politike u praksu

Ovo izlaganje će ukratko opisati izvješće o realizaciji projekta "Umrežavanje " te njegovoj uspostavi u okviru osmogodišnjeg nacionalnog programa razvoja narodnih knjižnica. Opisat će se prednost postojanja politike na nacionalnoj razini koja uključuje partnerstvo te ističe važnost sustava i ustrojstva za izradu programa. Raspravljat će se o uspjehu i izazovima programa.

JADRANKA SLOBOĐANAC

Savjetnik za narodne knjižnice Hrvatskog zavoda za knjižničarstvo, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, RH

Jadranka Slobođanac rođena je u Koprivnici.
Diplomirana je informatičarka i diplomirana knjižničarka.
Nakon rada u Knjižnici i čitaonici Fran Galović u Koprivnici, boravila je na stručnom usavršavanju u Washingtonu kao stipendist Instituta Otvoreno društvo Hrvatska, a potom je postala savjetnicom za narodne knjižnice u Hrvatskom zavodu za knjižničarstvo Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Aktivno je sudjelovala u mnogim znanstvenim i stručnim skupovima te objavljivala stručne članke pridonoseći tako promicanju knjižničarske struke.
Dobitnica je nagrade "Eva Verona" koja se dodjeljuje mladim knjižničarima za zalaganje u radu, inovacije i promicanje knjižničarske djelatnosti.

ANKICA JANKOVIĆ

Načelnica Odjela za knjižničnu djelatnost Ministarstva kulture, RH

Rođena u Splitu, gdje je stekla i osnovnu naobrazbu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala komparativnu književnost i engleski jezik.
Od 1970. godine, otkako se zaposlila u Ministarstvu kulture, aktivno je uključena u sve djelatnosti Ministarstva na osmišljavanju politike knjige i knjižnica te sudionik brojnih projekata s toga područja.
Načelnik je Odjela za knjižničnu djelatnost i predstavnik Ministarstva u programskim odborima mnogih manifestacija, konferencija i simpozija koji su sastavnica programa Ministarstva kulture.

JADRANKA SLOBOĐANAC / ANKICA JANKOVIĆ

Usluge hrvatskih narodnih knjižnica za multikulturalnu populaciju

Knjižnice se u globalnom društvu suočavaju s izazovom multikulturalnosti.
Glavnina multikulturalnih usluga u hrvatskim narodnim knjižnicama danas počiva na načelima zadovoljavanja potreba nacionalnih manjina u Hrvatskoj za informacijom u skladu sa Smjernicama za knjižnične usluge u multikulturalnim zajednicama. Model središnjih knjižnica nacionalnih manjina (više od 5000 stanovnika prema međunarodnim standardima) koje surađuju međusobno i s nacionalnim knjižnicama matičnih zemalja u vrijeme njegove implementacije, 1990. g. za Hrvatsku je bio optimalan. Primjenom ovoga modela u svakoj je od središnjih knjižnica nacionalnih manjina zaposlen barem jedan knjižničar, pripadnik manjinskog naroda.
S početka je projekt financirao Vladin ured za nacionalne manjine osiguravajući sredstva za nabavu knjižne građe i plaće knjižničara, a od 2000. godine on je dio programa Ministarstva kulture.

KATARINA TLUSTENKO

Voditeljica Središnja knjižnica Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske, Knjižnice grada Zagreba

Katarina Tlustenko rođena je u Ukrajini, gdje je završila studij ruskog i ukrajinskog jezika i književnosti. Ukrajinske je nacionalnosti, od 1990. živi u Hrvatskoj. Voditeljica je Središnje knjižnice Rusina i Ukrajinaca u Republici Hrvatskoj (Knjižnice grada Zagreba) od 1996., a zvanje diplomiranoga knjižničara stekla je 1997. Bavi se problematikom središnjih knjižnica za nacionalne manjine. Sudjelovala je na međunarodnoj konferenciji Ukrajinska kultura u dijaspori u Kijevu 1999. g. s izlaganjem Model središnjih knjižnica za nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj kao ustanova za očuvanje nacionalne baštine pradomovine. Od 2004. je predsjednica Radne grupe za manjinske knjižnice Sekcije za narodne knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva.

Model i problematika manjinske središnje knjižnice na primjeru Središnje knjižnice Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske

U sklopu Knjižnica grada Zagreba otvorena je 1995. godine Središnja knjižnica Rusina i Ukrajinaca, kao dio projekta Vlade Republike Hrvatske. Središnji je fond smješten u Gradskoj knjižnici u Zagrebu, a dio građe smješten je i može se posuđivati u narodnim knjižnicama u Vinkovcima, Lipovljanima, Slavonskom Brodu, Vukovaru te u kulturnim društvima u Petrovcima i Rijeci. Zbirka sadrži raznovrsnu građu (ukupno 2.521 svezak knjiga i 929 jedinica neknjižne građe), dostupna je putem e-kataloga, korisnici knjižnice su pripadnici rusinske i ukrajinske nacionalne manjine ali i brojni hrvatski građani i institucije. Knjižnica je bogat izvor informacija na materinskom jeziku manjine, djeluje i kao svojevrsni kulturni centar za promidžbu, animaciju i upoznavanje s kulturnom baštinom. Pregledom desetogodišnjeg rada Knjižnice prikazana je i njezina značajna uloga u promicanju multikulturalnosti.

VELIMIR SEKULIĆ

Voditelj Središnje knjižnice Srba u RH, Srpsko kulturno društvo Prosvjeta, RH

VELIMIR SEKULIĆ završio je osnovnu školu i gimnaziju u Daruvaru. Godine 1971. diplomirao je jugoslavenske jezike i književnost i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od tada je radio kao srednjoškolski učitelj i glavni urednik lokalne radio postaje u Daruvaru; od 1976. do 1992. radio je na Policijskoj akademiji (Unutarnji obrazovni centar) u Zagrebu; a od 1993. do 1996. bio je predsjednik Srpskog kulturnog društva (SKD) Prosvjeta. Godine 1996. osnovao je Središnju knjižnicu Srba u Zagrebu koju od onda i vodi.

Desetogodišnji razvoj Središnje knjižnice Srba u Zagrebu

U radu će biti riječi o desetogodišnjem razvoju Središnje knjižnice Srba u Zagrebu, početnom fondu i broju članova iz 1996.g, koncepciji rada, današnjem fondu s osvrtom na multimedijsku građu, današnji broj članova, donacije drugih knjižnica i suradnju sa ostalim srpskim knjižnicama. Prikazat će se aktivnosti kojima se knjižnica bavi te naglasiti nedostatak prostora za postojeći i budući knjižnični fond. S obzirom na početak rada pravoslavne gimnazije u Zagrebu u radu će biti riječi o potrebi pojačane nabave lektirnih izdanja. Daljnje razvijanje započete koncepcije rada Središnje knjižnice Srba u Zagrebu trebalo bi uključivati osnivanje čitaonice i odjela za djecu.

LIANA DIKOVIĆ

Voditeljica Središnje knjižnice za talijansku nacionalnu manjinu u RH, Gradska knjižnica i čitaonica Pula

Liana Diković rođena je u Puli. Talijansku osnovnu školu i gimnaziju završila je u Puli. Diplomirala je talijanski jezik i književnost 1991. godine na Pedagoškom fakultetu u Puli, a 1992. godine stekla zvanje diplomirane knjižničarke. Od travnja 1991. godine radi kao voditeljica Središnje knjižnice za talijansku nacionalnu manjinu u RH u Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula. Članica je Društva bibliotekara Istre od 1992. godine.

Multikulturalizam kao bogatstvo: Središnja knjižnica za talijansku nacionalnu manjinu u Republici Hrvatskoj

U ovom kratkom povijesnom profilu Središnje knjižnice za talijansku nacionalnu manjinu u RH govori se o nastanku ove institucije, 1991. godine i o njenom djelovanju koje se ostvarivalo na raznim nivoima: od nabave i širenja talijanske knjige do raznih kulturnih inicijativa, izložbi, promocija knjiga i književnih susreta u suradnji s brojnim talijanskim institucijama. Ovim pregledom dosadašnjih aktivnosti Knjižnice želi se istaknuti njena važnost u širenju talijanskog jezika i informacija na talijanskom uopće i u očuvanju identiteta talijanske nacionalne manjine. Poruka ovog teksta je da manjinu treba valorizirati jer je ona uzajamno bogaćenje u jednoj sredini u kojoj žive dva jezika i dvije kulture.

BARBORA HOŘAVOVÁ

Izvršna ravnateljica Multikulturalnog centra Prag, Republika Češka

Studirala je političke znanosti na Sveučilištu Charles u Pragu i Fakultetu umjetnosti u Maastrichtu u Nizozemskoj. Zadnjih pet godina radi za neprofitnu organizaciju Multikulturalni centar Prag kao koordinatorica projekta (Mediji i manjine, međukulturalne radionice za djecu). Od 2003. koordinirala je projekt pod nazivom Raznolikost za knjižnice koji uzima u obzir uporabu narodnih knjižnica kao mehanizama za integraciju etničkih manjina u društvo. U sklopu ovog projekta uglavnom je bila odgovorna za međunarodne konferencije i regionalne radionice za knjižničare. U 2005. godini vodi projekt pod nazivom Knjižničari kao poveznici u integraciji doseljenika u EU koji spada pod proračun EU INTI. Izvršna je ravnateljica Multikulturalnog centra Prag od 2004. godine.

Multikulturalno knjižničarstvo u Republici Češkoj (gledište nevladine organizacije)

Glavna tema ovog rada je multikulturalno knjižničarstvo u Republici Češkoj i metode poboljšanja informiranosti o kulturnom razumijevanju i multikulturalnim pitanjima čeških knjižničara. Do 1989. ljudi su rijetko susretali strance u Republici Češkoj a manjinama kao što su Romi nije se pridavala pozornost. Došlo je do promjena te ljudi iz Vijetnama, Ukrajine i arapskih zemalja među ostalim čine dio češke multikulturalne stvarnosti.
Prvi dio članka pruža temeljne informacije o projektu Raznolikost za knjižnice koji provodi nevladina organizacija Multikulturalni centar Prag uz potporu Ureda Češke Vlade. Cilj projekta je pružanje pomoći knjižnicama u izgradnji multikulturalnih zbirki knjiga i poboljšanje njihovih uloga u odnosu na prihvaćanje manjina obrazovanjem i informiranjem knjižničara o multikulturalnim temama. Drugi dio rada predstavlja pojedinačne aktivnosti vezane uz stručnu naobrazbu knjižničnog osoblja o multikulturalnim pitanjima kao što su: interaktivne radionice knjižničara u raznim regijama, konferencija "Mi i ostali" te davanje informacijske podrške knjižnicama. Posljednji dio govori o projektu "Knjižnice kao posrednice integraciji doseljenika u EU" koji se provodi uz potporu EU.

REINIER DEINUM

Koordinator projekta "Memory of the Netherlands", Nacionalna knjižnica Nizozemske

Reinier Deinum koordinator je projekta "Memory of the Netherlands". Studirao je povijest u Leidenu gdje je specijalizirao povijest Nizozemske. Nakon što je diplomirao radio je na projektima za arhive i povijesno istraživačke institute, a potom bio zaposlen u aukcijskoj kući. Od 2002. g. radi kao koordinator projekta "Memory of the Netherlands".

"Memory of the Netherlands": suradnja u digitalizaciji. Prema nacionalnoj zbirci digitalizirane kulturne baštine

"Memory of the Netherlands" je opsežan digitalizirani program koji provodi Koninklijke Bibliotheek, Nacionalna knjižnica Nizozemske i predstavlja novi pogled na digitalizaciju baštinskih zbirki.

Cilj ovog programa bio je digitalizirati što više objekata u relativno kratkom vremenskom razdoblju (3 godine).

U sličnim projektima su se do danas proizvodile samo manje količine digitaliziranih materijala. Program se temelji na suradnji među institucijama iz raznih područja kulturne baštine: muzeji, arhivi, knjižnice, arheološki instituti i ustanove za zaštitu spomenika i povijesnu izgradnju. Digitalizirane zbirke institucija su predstavljene putem raznih vrsta medija (slike, video i audio snimke i tekst) i prikazane su na web stranici www.memoryofthenetherlands.nl koja omogućuje cjelodnevni pristup velikim dijelovima nizozemske kulturne baštine posjetiteljima iz cijelog svijeta.

DUNJA SEITER-ŠVERKO

Viša stručna savjetnica u Odjelu za knjižničnu djelatnost, Ministarstvo kulture RH

Dunja Seiter - Šverko rođena je u Karlovcu, gdje je završila gimnaziju. Diplomirala je hrvatski jezik i južnoslavenske književnosti, kao i studij knjižničarstva na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Do 2004. g. radila je u Knjižnicama grada Zagreba te bila tajnica i predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva. Od 2001. g. urednica je i voditeljica Književnog petka, tribine koja se već 50 godina održava u Zagrebu. Od 2004. radi u Ministarstvu kulture, kao viša stručna savjetnica u Odjelu za knjižničnu djelatnost Uprave za kulturni razvitak i kulturnu politiku. Sudjelovala je i izlagala na različitim skupovima vezanim uz knjižničarstvo, a osobito je zanima digitalizacija kulturne baštine te društvena i sociološka uloga narodnih knjižnica.

LANA KRIŽAJ

Načelnica Odjela za INDOK poslove kulturne baštine, Ministarstvo kulture RH

Lana Križaj rođena je u Zagrebu. Diplomirala je povijest umjetnosti i arheologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Trenutno na poslijediplomskom studiju informacijskih znanosti (smjer: muzeologija), predala magistarski rad pod nazivom Tezaurus spomeničkih vrsta : podatkovni standard u inventarima graditeljske baštine.
Načelnik je Odjela za informacijsko-dokumentacijske poslove kulturne baštine u Upravi za kulturni razvitak i kulturnu politiku Ministarstva kulture.
Hrvatski je nacionalni korespondent Europske mreže o baštini (HEREIN) Vijeća Europe.
Član je Tehničkog odbora 546 za Zaštitu kulturnog dobra pri Državnom zavodu za normizaciju i mjeriteljstvo.

DUNJA SEITER-ŠVERKO / LANA KRIŽAJ

Digitalizacija kulturne baštine: od trenutnog stanja prema nacionalnoj strategiji

U izlaganju će biti ukratko prikazani institucionalni i pravni okviri unutar kojih se odvija digitalizacija kulturne baštine u Republici Hrvatskoj, te vodeći nacionalni projekti i dosezi na tom području.
Također će biti istaknuti višegodišnji napori stručne "baštinske" zajednice da doprinese boljoj suradnji i međusobnom razumijevanju arhivske, muzejske i knjižničarske struke u okviru globalne informacijske infrastrukture.
Unatoč tim naporima i nezanemarivim postignućima na području digitalizacije kulturne baštine, uočena je nekoherentnost, fragmentarnost i neekonomičnost ovakvog načina djelovanja. Iz toga je razloga Ministarstvo kulture pokrenulo inicijativu za donošenjem Nacionalnog programa digitalizacije arhivske, muzejske i knjižnične građe.
S tom je namjerom imenovana nacionalna Radna skupina, sastavljena od stručnjaka iz arhivske, muzejske i knjižnične djelatnosti, čiji je zadatak u 2005. godini izraditi prijedlog nacionalnog programa digitalizacije.
Radna je skupina prepoznala sljedeća pitanja kao ključna:

- kako stvarati/potaknuti stvaranje kvalitetnog digitalnog sadržaja
- kako stvarati/potaknuti stvaranje kvalitetnih usluga na temelju digitaliziranog sadržaja
- kako osigurati dugoročnu zaštitu i iskoristivost digitaliziranog i drugog digitalnog sadržaja
- kako unaprijediti resurse, institucionalne sposobnosti, razmjenu iskustva i znanja"

(Izvor: 1. verzija Prijedloga nacionalnog programa digitalizacije AKM građe, priredio: Jozo Ivanović, Hrvatski državni arhiv, kolovoza 2005.)

SOFIJA KLARIN

Viši knjižničar Hrvatskog zavoda za knjižničarstvo, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, RH

Sofija Klarin, viša knjižničarka u Hrvatskom zavodu za knjižničarstvo Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Radi na poslovima automatizacije knjižničnog poslovanja te projektima razvoja digitalne knjižnice. Uže područje stručnog interesa: standardi i formati za opis elektroničke građe, digitalizacija građe te taksonomija i arhiviranje sadržaja web-a. Članica je Radne grupe za digitalizaciju arhivske, knjižnične i muzejske građe i članica razvojnog projekta "Digitalni arhiv hrvatskih mrežnih publikacija".

Pristup digitalnoj baštini

Potreba otvaranja vrijednih knjižničnih zbirki javnosti kroz prijenos građe u digitalni oblik, osiguranje njezina korištenja putem Interneta te uključivanje digitalnih reprodukcija kulturno-povijesne baštine u obrazovne procese predstavljaju sažet cilj brojnih projekata digitalizacije građe. Uloga knjižnica u procesu komunikacije digitalne kulturne baštine i korisnika sastoji se u kvalitetnom odabiru, izradi digitalnih reprodukcija, organizaciji njihove obrade, pohrane, dugoročne zaštite i pristupa te poticanju korištenja radi razumijevanja kulturno-povijesne baštine i proizvodnje novog znanja. Jedna od mogućnosti predstavljanja digitalnih reprodukcija korisnicima je njihovo stavljanje u kontekst tradicionalne građe koju knjižnice posjeduju i povezivanje s izvornom digitalnom građom.

Mr. sc. GORAN ZLODI

Asistent na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, RH

Goran Zlodi je zaposlen kao asistent na Katedri za muzeologiju, Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu na znanstveno-istraživačkom projektu "Očuvanje i komuniciranje kulturne baštine". Sudjeluje u radu Tehničkog odbora 46 za bibliotekarstvo, dokumentaciju i informacije pri Državnom zavodu za normizaciju i mjeriteljstvo. Njegov znanstveni i praktični interes usmjeren je prema uspostavljanju interoperabilnosti među različitim shemama meta-podataka u baštinskoj zajednici.

Digitalizacija kulturne baštine - muzejska perspektiva

U izlaganju će biti izloženi pogledi na digitalizaciju kulturne baštine iz muzejske perspektive i razmotreni utjecaji digitalizacije na provođenje muzeoloških funkcija zaštite, istraživanja i komunikacije. Posebice će se istaknuti implikacije digitalizacije muzejske građe u smislu rastuće uloge muzeja kao provjerenog osiguravatelja kvalitetnog digitalnog sadržaja u globalnom informacijskom okruženju. U izlaganju će se tako ukazati i na tehnologije i konceptualne promjene ključne za ostvarivanje kvalitetnije suradnje arhivske, knjižničarske i muzejske djelatnosti u mrežnom okruženju u svrhu ostvarivanja društva znanja.

VLATKA LEMIĆ

Voditelj Odsjeka za evidencije i dokumentaciju Hrvatskog državnog arhiva, RH

Vlatka Lemić rođena je u Zagrebu. Diplomirala je arheologiju, muzeologiju, arhivistiku i knjižničarstvo na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Trenutno na poslijediplomskom studiju arhivistike priprema magisterij na temu Informacijski sustavi u arhivima. Voditelj je Odsjeka za evidencije i dokumentaciju u Hrvatskome državnom arhivu u Zagrebu. Kao stručni suradnik Odsjeka za arhivistiku Odjela za informacijske znanosti FF u Zagrebu predaje predmet Obrada arhivskoga gradiva. Član je CALIMERA, Radne skupine za Hrvatsku.

Problemi digitalizacije iz arhivske perspektive: prošla iskustva i budući izgledi

Suvremeni tehnološki razvoj utjecao je na stručne, organizacijske i tehničke aspekte zaštite, obrade i osiguranja dostupnosti informacijskih izvora među koje se, zbog svoje jedinstvenosti i značaja, ubraja i arhivsko gradivo. U skladu s time, arhivska zajednica nastoji produbiti javno znanje o arhivskim izvorima i poticati lakšu dostupnost arhiva u međunarodnim okvirima. Očekivanja javne uprave, kao i šire društvene promjene također su od značaja za oblikovanje uloge, planiranje ciljeva te strategiju rada državnih arhiva.
Pitanja vezanu uz digitalizaciju s kojima se susreću arhivi odnose se uglavnom na odabir gradiva za digitalizaciju, njegovu organizaciju i prezentaciju te dostupnost. Takvo je stanje odraz kompleksne prirode arhivskoga gradiva te razlika u provenijenciji, sređenosti i tipovima zapisa pohranjenih u arhivima. Buduće programe digitalizacije u arhivima svakako treba temeljiti na dosadašnjim iskustvima digitalizacije kulturne baštine i u suradnji sa stručnjacima raznih profila.

ZVONIMIR BARIČEVIĆ

Voditelj Središnjeg fotolaboratorija Hrvatskog državnog arhiva, RH

Zvonimir Baričević, rođen je u Zadru. Fotografijom se bavi profesionalno od 1972. godine kada započinje s fotodokumentiranjem restauriranja i konzerviranja spomenika kulture na zadarskom području.
Za vrijeme studija ekonomije u Zagrebu (1975.-1980.) sudjeluje na izložbama fotografija te radi na organizacijskim poslovima u Fotosavezu Hrvatske čiji je tajnik od 1980. do 1993. godine, kada prelazi u Hrvatski državni arhiv na radno mjesto voditelja Fotoslužbe, danas Središnjeg fotolaboratorija.
Inicirao je i sa suradnicima realizira projekte zaštitnog kopiranja filmova na nitratnoj podlozi te digitalizacije fototeke i mikroteke HDA. Vodio je tečajeve i radionice iz fotografije, mikrografije i reprografije te objavljivao stručne članke iz istog područja.

Prozirni mediji - kopiranje, dubliranje i digitalizacija

Prozirni mediji koriste se za izvorno bilježenje slike još od samih početaka razvoja fotografije. U arhivima, knjižnicama i muzejima čuvaju se stoga velike količine vrlo vrijednih zapisa na staklu ili filmu, različitih tehnika, oblika, formata i polariteta.
Pravilan izbor tehničkih sredstava za digitalizaciju prozirnih medija kao i izbor oblika, formata i medija na kojem će se digitalne kopije pohraniti od posebnog su značenja za dugoročno čuvanje zapisa.
Složeni postupci kopiranja i dubliranja stakala kao i filmova u analognom i digitalnom obliku prikazani su na primjerima zaštite zbirki iz fototeke i mikroteke Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu.