E-građani Moja Uprava Središnji državni portal
Kliknite za više
Hrvatski audiovizualni centar
  Zaklada Kultura nova
Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru (MCPA)
Hrvatski restauratorski zavod

Iz medija
Novosti  >  Obilježena 90. obljetnica hrvatskoga PEN centra
24.11.2017. - U Dramskom kazalištu Gavella u petak, 24. studenoga 2017. godine svečano je obilježena 90. obljetnica hrvatskog PEN-a, najstarije udruge književnika koja se zalaže za slobodu pisane riječi te brani prava pisaca i publicista ugroženih represivnom politikom. 

FOTO: HINA

   Sloboda izražavanja, mir i prijateljstvo, tri su osnovna načela djelovanja međunarodnog P.E.N.-a, najstarije i vodeće svjetske organizacije književnika čiji je Hrvatski PEN član od 1927. godine, istaknuo je predsjednik hrvatskog PEN-a Tomica Bajsić na svečanosti na kojoj su se okupili predstavnici hrvatske i međunarodne udruge pisaca.

   PEN. senzibilizira javno mnijenje protiv rasnih, spolnih, vjerskih i nacionalnih predrasuda i govora mržnje. Temeljna zadaća te međunarodne udruge je promicanje dobra u svijetu intelektualnom solidarnošću i snagom književne riječi, istaknuto je na svečanosti.

   Hrvatski PEN osnovan je 7. siječnja 1927. godine u Gradskom podrumu u Zagrebu na sastanku koji je "prvi put okupio inače nepomirljive literarne protivnike". Prvi izabrani predsjednik bio mu je Milivoj Dežman, zatim Vladimir Trščec Baranjski, pa Dragutin Domjanić. Neki od istaknutijih članova u počecima Hrvatskog PEN-a bili su Ivana Brlić Mažuranić, Vladimir Nazor, Ksaver Šandor Gjalski i Ivan Meštrović.

FOTO: HINA

   Na svečanosti obilježavanja 90. obljetnice Hrvatskog PEN-a posebno je istaknut značaj 11. Međunarodnog kongresa PEN-a u Dubrovniku, za koji je rečeno da  je ostao zabilježen u povijesti Međunarodnog PEN-a kao snažna osuda nadirućeg nacizma i apel protiv rasnih i vjerskih progona, zatvaranja pisaca i spaljivanja knjiga.   

   Hrvatski PEN je ukinut 1941., a djelatnost mu je obnovljena 1962., kada mu je predsjednik postao Miroslav Feldman, pa Marijan Matković, Antun Šoljan, Saša Vareš, Josip Tabak i Predrag Matvejević. Upravo je Matvejević 80-ih godina 20. stoljeća pokrenuo značajnu djelatnost zastupanja utamničenih ili progonjenih književnika i intelektualaca od strane režima zbog delikta mišljenja, među kojima se ističe u dva navrata zatvarani hrvatski pjesnik i esejist Vlado Gotovac. Po uzoru na Matvejevića, koji je uspjevao privući pozornost međunarodne javnosti i na razne načine pomoći zatvorenim piscima i njihovim obiteljima, sadašnji predsjednik PEN-a Tomica Bajsić istaknuo je da bi Zagreb danas mogao postati jednim od gradova u svijetu koji pružaju utočište progonjenim piscima.

   U ime Hrvatskog PEN-a okupljenima su se obratili Tonko Maroević i Sibila Petlevski, koja je istaknula je da je "PEN prostor aktivizma, na kojemu se dokazuje individualna hrabrost za druge".  U ime Međunarodnog centra PEN-a, okupljenima su se obratili estonska književnica Kätlin Kaldmaa, finski pisac Jarkko Tontti te Hori Takeaki, potpredsjednik Međunarodnog PEN-a, koji su upozorili na represiju koju nad piscima provode u nekim državama. 

   Obljetnici hrvatskog PEN-a, u ime ministrice kulture dr. sc. Nine Obuljen Koržinek prisustvovala je glavna savjetnica gospođa Dubravka Đurić Nemec. (MK/Hina)

 
FOTO: HINA



Najave  RSS
ON-LINE PRIJAVNICE
Pristup informacijama
 
Fondovi EU
 Kulturne politike i rezidencijalni programi


 
Procedura oslobođenja od plaćanja PDV-a