E-građani Moja Uprava Središnji državni portal
ilok-vukovar-vucedol
Kliknite za više
Hrvatski audiovizualni centar
  Zaklada Kultura nova
Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru (MCPA)
Hrvatski restauratorski zavod

Iz medija
Novosti  >  Dani europske baštine 2010.
20.9.2010. - Inicijativom Vijeća Europe od 1991. u mjesecu rujnu obilježavaju se Dani europske baštine.
 
  
 
  DANI EUROPSKE BAŠTINE 2010
  EUROPEAN HERITAGE DAYS 2010

  
  
  
O DANIMA EUROPSKE BAŠTINE
 
Inicijativom Vijeća Europe od 1991. u mjesecu rujnu obilježavaju se Dani europske baštine.
 
Ove godine u Hrvatskoj se Dani europske baštine održavaju od 18. rujna do 03. listopada u Zagrebu, Krapju i Dubrovniku.
 
Hrvatska se toj manifestaciji pridružila godine 1995. proglašenjem posavskog sela Krapje selom graditeljske baštine gdje se već desetu godinu uspješno nastavlja tradicija održavanja Dana. Smisao manifestacije je povezivanje europskih zemalja putem kulturno-povijesnih vrijednosti kao zajedničkog kulturnog nasljeđa našeg kontinenta. Cilj manifestacije je širiti znanje i svijest, kako o vlastitom kulturnom nasljeđu, tako i o vrijednostima drugih kultura, mogućim interakcijama, toleranciji i poštivanju. Program manifestacije popraćen je određenim tematskim programima, prigodnim skupovima, izložbama. Samim time promoviraju se djelatnosti i ustanove koje proučavaju i štite kulturnu baštinu na odgovarajući način (Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjeli, restauratorske i muzejske službe).
 
Program obilježavanja Dana europske baštine započet će 18. rujna u Krapju - „Selu graditeljske baštine“, već tradicionalno po 16. put organizirane su izložbe, obrazovni program, promocije i natjecanja, kulturno-umjetnički program, sportsko-rekreativni program.
 
Program u Zagrebu, započinje 22. rujna otvaranjem izložbe „Integrirani projekt obnove graditeljske i arheološke baštine u jugoistočnoj Europi“ u Galeriji Klovićevi dvori te izložbom „Baština u kadru majstora - sjećanja na Vidoslava Barca“ u Gliptoteci HAZU.
 
 
IZLOŽBE:
 
Galerija Klovićevi dvori
Integrirani projekt obnove za graditeljsku i arheološku baštinu u jugoistočnoj Europi
 
Zajedničkom inicijativom Europske komisije i Vijeća Europe, 2003. godine pokrenut je projekt cjelovite obnove graditeljske i arheološke baštine, „Projektni plan cjelovite obnove/Pregled graditeljske i arheološke baštine“ (IRPP/SAAH), koji ima kontinuiranu potporu Foruma šefova država jugoistočne Europe i Vijeća ministara kulture zemalja jugoistočne Europe. Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Crna Gora, Rumunjska, Srbija, Republika Makedonija i Kosovo imaju bogatu i vrijednu baštinu s golemim potencijalom za lokalni gospodarski razvoj i kulturni turizam. Smještene na raskrižju europskih civilizacija, ove su zemlje oblikovane seobama naroda i njihovim naseobinama od vremena paleolitika. Grčka, rimska, slavenska, bizantska, otomanska, mletačka, austrougarska i druge kulture sve su redom ostavile svoj trag u regiji kao cjelini i to prije svega u formi bogate riznice graditeljske baštine i drugih lokaliteta; utvrda, crkava i džamija, urbanih i ruralnih autohtonih građevina, vjerskih i urbanih cjelina, mostova i industrijskih spomenika. U nedavnoj je prošlosti međutim, ovo   područje prošlo kroz velike političke promjene, sveobuhvatne gospodarske i socijalne prevrate, a u slučaju zemalja bivše Jugoslavije, razarajuće ratne sukobe. Uslijed svih ovih promjena, došlo je do općeg pomanjkanja povjerenja u upravljanje baštinom, očitog nedostatka sredstava za očuvanje i restauraciju te nedovoljnog broja stručnih kadrova kako u pogledu upravljanja projektima tako i restauratorskih vještina. Uz to je u čitavog regiji očita potreba za podizanjem svijesti o povijesnom i ekološkom značaju graditeljske baštine i njezinom potencijalnom gospodarskom vrijednošću.
 
Zemljopisni je položaj omogućio Hrvatskoj da uspostavi kulturne veze sa zemljama Sredozemlja kao i sa jugoistočnom i središnjom Europom. Tijekom stoljeća, uzastopni kulturni utjecaji imali su za posljedicu iznimno raznoliku graditeljsku i krajobraznu baštinu dok je u priobalju identificirano nekoliko veoma značajnih podvodnih lokaliteta. Postoji duga tradicija zaštite hrvatske baštine no velika razaranja tijekom domovinskog rata od 1991.-1995. intenzivirala su potražnju za stručnom ekspertizom i financijskim poticajima, planiranju te izradi projekata.
Imajući sve ovo u vidu, Program IRPP/SAAH poduzeo je korake na identifikaciji povijesnih lokaliteta i cjelina u cilju njihove obnove te gospodarskog i socijalnog oživljavanja okruženja u kojem se nalaze. Ovaj konkretan pristup imao je za posljedicu identifikaciju 186 značajnih spomenika i lokaliteta koje su odabrale nacionalne vlasti te izradu politički i tehnički održivih programa obnove koje podupiru lokalne zajednice. Neki od ovih lokaliteta već su dobili nacionalna i međunarodna financijska sredstva zahvaljujući poticaju koji je pružao projekt i njegove prateće aktivnosti, no većini su još uvijek potrebna dodatna ulaganja preko odgovarajućih javno/privatnih partnerstava. IRPP/SAAH inovativna je inicijativa.
   
Izložba predstavlja 25 ključnih građevina i lokaliteta diljem regije koji su potvrđeni kao „konsolidirani projekti“ za prioritetnu akciju. Od 2008. godine projekt se promovira kao dio „Ljubljanskog procesa“ budući je u to vrijeme Vijećem Europe predsjedavala Slovenija Ljubljana je bila domaćin sastanku ministara zemalja članica. U ovoj fazi projekta postavljen cilj bio je pronalaženje partnera radi osiguravanja čvrstih ulaganja za obnovu ovih građevina i lokaliteta u njihovom socijalnom i kulturnom kontekstu. Projekte obnove podupiru sustavi upravljanja koji su u stanju osigurati dugoročnu održivost s očekivanjem da će imati dubok i dalekosežan utjecaj i dati poticaj gospodarskom oporavku i lokalnom razvoju.
 
 
Gliptoteka HAZU
Baština u kadru majstora – Sjećanja na Vidoslava Barca
 
VIDOSLAV BARAC 
(Zagreb, 1965. – 2010.)
  
Vid Barac rodio se u Zagrebu 30. Ožujka 1965. Završio je Srednju grafičku školu - smjer fotografija. Već se 1986. godine počeo profesionalno baviti fotografijom, objavljujući je u raznim stručnim publikacijama, dnevnom i tjednom tisku.
 
Od godine 1994. do 2000. radio je kao profesionalni fotograf u Ministarstvu kulture a zatim prelazi u Hrvatski restauratorski zavod kao voditelj Fotodokumentacijskog odsjeka, no godine 2007. ponovno se vraća u Ministarstvo. Najviše je snimao kulturnu i prirodnu baštinu. Upravo te fotografije, u Fototeci Ministarstva kulture, čine neizmjerno bogat fundus i svjedoče o vrijednosti i raznolikosti kulturnog bogatstva Republike Hrvatske.
  
Pri popisivanju i procjeni ratne štete na kulturnim dobrima nakon Domovinskog rata Vidove fotografije čine nezaobilazan segment svjedočanstva o stradanju kulturne baštine.
 
Realizirao je desetak samostalnih izložbi: Križni put u Galeriji Izidor Kršnjavi, ŠPUD, Zagreb 1996.; Drniška krajina-Tragom narodne baštine, Muzej drniške krajine, Drniš, 1997. i 1998. u Gradskom muzeju u Vinkovcima; Kotle, Etnografski muzej Istre, Pazin, 1998., Zagreb u Muzeju Mimara, 1999.; Portreti, osobe, situacije, Galerija ZILIK, Karlovac, 2006.; Križni put, Instalacija na otvorenom, Grižane, 2006., Babe, Galerija „Lang“ u Samoboru, 2009. godine.
 
Radio je na mnogim umjetničkim katalozima ili monografijama kao što su Rajski vrt Ivice Šiška (1996.), katalog izložbe Matka Vekića (2000.), Borisa Demura (2000.), Ivana Lovrenčića (2001.), Egidia Budicina (2003.), Hame Čavrka (2005.), Munira Vejzovića (2006.), Jasenke Tućan Vaillant (2007.) te Vladimira Meglića (2007.).
 
Mnogi katalozi izložbi opremljeni su Vidovim fotografijama kao što su Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice, Staro novo, Licitarska umijeća, medičarstvo i svjećarstvo, Hrvati - kršćanstvo, kultura, umjetnost, Renesansa u Hrvatskoj i mnoge druge.
 
Bio je sudionik velikih izložbi s tematikom kulturne baštine. Pri tiskanju publikacija ili monografija, također vezanih za kulturnu baštinu, Vid je uvijek nesebičnim trudom prianjao poslu. To su:: Ludbreška Podravina, Barokno slikarstvo u Hrvatskoj franjevačkoj provinciji sv. Ćirila i Metoda. Osobito treba istaknuti jednu, na koju je bio iznimno ponosan. To je monografija Čipkarstvo u Hrvatskoj.
 
Kod pripreme posljednje izložbe „Slavonija, Baranja i Srijem“ bio je autor većine dokumentarnih i umjetničkih fotografija predmeta i postava izložbe, kao i virtualnog kataloga čiju prezentaciju, nažalost, nije dočekao.
 
Za vrijeme njegova rada u Hrvatskom restauratorskom zavodu imao je priliku pratiti obnovu antičkog kipa Apoksiomena, te fotodokumentirati sve faze konzervatorsko-restauratorskog postupka, što je, uostalom, prezentirano u katalogu izložbe Hrvatski Apoksiomen.
 
Osjećajući baštinu i živeći za njenu dostojnu prezentaciju (i za dokazivanje i povrh svega samodokazivanje pomoću fotografije) Vid je bivao i vanjskim suradnikom drugih kulturnih institucija, primjerice Etnografskog muzeja, a svojim je majstorskim foto-reprodukcijama umjetničkih djela često sudjelovao u realizacijama brojnih umjetničkih monografija suvremenih umjetnika.
 
Vidova su fotografska očitovanja konačno bila i sastavni dio rada stručnih službi Ministarstva kulture koja se bave zaštitom i promocijom spomeničke baštine, kako na nacionalnoj, tako i na svjetskoj razini.
                
                                                                                                                                                               
PROMOCIJE
 
Dubrovnik i Župa dubrovačka
 
U sklopu obilježavanja Dana europske baštine 2009. Europski je dom Dubrovnik organizirao sedmodnevni međunarodni susret mladih: „Zajednička prošlost, zajednička budućnost“. Početno polazište za razmjenu iskustava, stjecanje novih saznanja i umrežavanje mladih iz Francuske, Njemačke i Hrvatske bila je zajednička kulturna baština štovanja viteza Rolanda, najpoznatijega paladina kralja i cara Karla Velikoga. Unatoč višestoljetnoj podijeljenosti i velikim geografskim udaljenostima, sjećanja na Karla Velikoga i njegova viteza Rolanda još uvijek su živa u tri države. Budućnost ove zajedničke europske baštine ovisi, između ostaloga, i o sposobnosti mladih Europljana da upoznaju i cijene kulturu kako vlastite, tako i drugih europskih država.
  
Rezultat prezentacija i diskusija tijekom susreta „Zajednička prošlost, zajednička budućnost“ istoimena je trojezična knjiga, čijim predstavljanjem Europski dom Dubrovnik obilježava u suradnji s Gradom Dubrovnikom ovogodišnje Dane europske baštine, želeći animirati što veći broj mladih Dubrovačna da u skrbi o zajedničkoj europskoj baštini surađuju i povezuju se s vršnjacima diljem Europe.


 - Pozivnica pdf.
 

 
Najave  RSS
ON-LINE PRIJAVNICE
Pristup informacijama
Kliknite za više
Fondovi EU
 Kulturne politike i rezidencijalni programi


 
Kliknite za više
 
Procedura oslobođenja od plaćanja PDV-a
FOTOGALERIJA