E-građani Moja Uprava Središnji državni portal
Kliknite za više
Hrvatski audiovizualni centar
  Zaklada Kultura nova
Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru (MCPA)
Hrvatski restauratorski zavod

Iz medija
Iz medija  >  Intervjui ministrice   >  Andrea Zlatar Violić: Za cenzuru su odgovorni i Bandić i Stazić
Hrvatski kulturni prostor odavno nije bio političniji nego proteklih nekoliko tjedana, što je resornu ministricu Andreu Zlatar-Violić iznova učinilo medijski atraktivnom sugovornicom. Razgovor s njom o užeglim svjetonazorskim prijeporima i aktualnim cenzorskim zahvatima iskoristili smo i za mali rezime efekata ove vlasti u kulturnoj sferi.


Povlačenje plakata za predstavu “Fine mrtve djevojke“ evidentni je kulturni skandal i čin protiv umjetničke slobode. Tko je, po Vama, za njega više odgovoran: generatori pritisaka ili ipak ravnatelj kazališta koji je potpisao cenzuru?

- Zabranjeni plakat za predstavu “Fine mrtve djevojke“ na kvalitetan je način pozivao građane na predstavu koja govori o njihovim problemima. Problem otpora prema onima i onom drukčijem je problem svih, jer svi smo mi - uključujući i različite religijske udruge, lokalne političare, gradske dužnosnike i ravnatelje kazališta - nekome ona ili onaj Drugi.

Odgovornost za umjetničku cenzuru ravnomjerno bih podijelila na sve one koji su sudjelovali u zapovjednom lancu: gradonačelnik ne smije braniti stavove jedne skupine građana, a zadaća ravnatelja je štititi i širiti prostore umjetničke slobode. Ovu temu treba čitati i u kontekstu približavajućih lokalnih izbora, ali i u temeljnoj društvenoj svijesti koja zanemaruje probleme manjinskih grupa.


Jedan od tolerantnijih predstavnika Kaptola novi je film Vinka Brešana javno nazvao “komunističkim pamfletom“. Može li i u tom slučaju biti riječi o ataku na umjetničke slobode i o pokušaju tabuiziranja Crkvi nepoćudnih tema?

- Cjelokupni vokabular predstavnika Kaptola u reakciji na film ne potvrđuje toleranciju već podcrtava pravo Crkve da svima određuje što je društveno prihvatljivo a što nije. Gdje i zašto pojedine osobe iz Crkve ili njihovi sljedbenici imaju problem sa životnim izborima, stavovima Drugih, pitanje je na koje oni moraju dati odgovor.

Film “Svećenikova djeca” prikazuje se u kinima i na svakome je da sam odabere hoće li ga ili neće ići gledati. Proteklog je tjedna postigao novi rekord gledanosti i vidjelo ga je više od sto tisuća ljudi. Bez obzira na to kolikom broju njih se svidio ili ne kao umjetničko djelo, očigledno publika nema problem suočiti se i promišljati o problemima koji postoje. To puno govori.


Nedavna afera s najavama novih medijskih poreza naposljetku ipak nije rezultirala smjenom Vašeg savjetnika Milana Živkovića. Što s današnje distancije mislite o cijelom tom slučaju i je li Vam žao zbog negativnog publiciteta?

- Počnimo od jednostavne činjenice - nije predložen novi medijski porez, nego je otvorena rasprava o mogućim modelima naplate pristojbe za javnu televiziju koji bi, ekonomskim rječnikom, iznjedrili i financijsku olakšicu za građane, ovisno o primanjima pojedinca. Nije mi žao osobnog negativnog publiciteta, jer je medijska prezentacija koja je započela konstruiranim sukobom koalicijskih partnera na kraju pokazala da se moramo baviti tom temom iz razloga tehnološkog razvoja oblika putem kojih primamo medijske sadržaje.

Pretvaranje ideja o modelima pristojbe za javnu radioteleviziju u formu gotovog prijedloga, pa potom - suprotstavljajući naslove sadržajima tekstova - zaoštravanje s namjerom izazivanja sukoba svih sa svima, ponajviše govori kolika je zapravo potreba za donošenjem medijske strategije RH.

Smatram, naime, da je medijska strategija koja će dati odgovore na temeljna pitanja budućnosti medija u Hrvatskoj primarni zadatak ne samo Ministarstva kulture nego i društva u cjelini. S obzirom na važnost medijskog polja za demokratski život, jasno je da razgovor o reformi i procese njene formulacije moramo učiniti još transparentnijima i inkluzivnijima. A početak te rasprave je kritičko preispitivanje samih osnova medijskih odnosa u Hrvatskoj danas, kao i njihova usuglašenost s demokratskim idealima, što je moguće samo učešćem medija samih te njihove sposobnosti da obavljaju odgovornu funkciju javnog informiranja.


Može se, dakle, najaviti da će Ministarstvo nastaviti sa započetim projektom medijske reforme?

- Da, rad na medijskoj strategiji kontinuirano traje. Zbog važnosti medija za bilo kakav održivi koncept demokracije nastavljeno je proširenje platforme sudjelovanja u raspravi - svih aktivnih sudionika medijskih industrija, ali i onih koji su dosad bili često ušutkivani ili sistematski nadglasavani. Nakon desetljeća zanemarivanja medijske politike, prvi put ćemo osigurati i organizacijsku podršku tom nezaobilaznom području kulturne politike.

Upravo je u tijeku formiranje koordinacijskog tijela za pripremu medijske strategije i odjela za medije Ministarstva kulture. Koordinacijsko tijelo će reprezentirati stavove svih dosad osnovanih i budućih radnih grupa u raspravi o medijskoj politici, zainteresiranih organizacija, medijskih radnika i poslodavaca, tijela državne i lokalne uprave, organizacija civilnog društva te akademske i umjetničke javnosti. Zadatak mu je postići konsenzus suprotstavljenih interesa, te da se svakome omogući da svoj stav izloži i obrani, ali i čuje argumentaciju druge strane.

Odjel za medije Ministarstva kulture ima zadaću prikupljanja i analize informacija relevantnih za reformu medija, kao i posredovanja široke javne rasprave. To uključuje ne samo tehničke aspekte tog dugotrajnog procesa nego i pripremu dokumenata za raspravu, procjene učinaka alternativnih rješenja, kao i kasnije praćenje provedbe nacionalne medijske politike.


Prošlo je više od godine dana otkako ste preuzeli resor. Koje biste događaje izdvojili iz hrvatske kulturne bilance u tom razdoblju?

- Najvažnije učinjene stvari jesu one koje su javnosti najmanje vidljive, poput obaveze izrade strateških planova javnih ustanova u kulturi kojima je osnivač RH, konzervatorskih odjela kao i svih kulturnih aktera zainteresiranih za potporu višegodišnjim programima javnih potreba u kulturi, a što proizlazi iz uvođenja mogućnosti višegodišnjeg financiranja. To je osnova za moguće zahvate u cjelinu kulturnog polja u Hrvatskoj.

Izdvojila bih dostupnost cjelokupnog Registra kulturnih dobara i drugih informacija vezanih za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara na internetu, čime se postiže transparentnost statusa pojedinih objekata ili povijenih cjelina. Realizacija Festivala Hrvatske u Francuskoj više je zainteresirala francuske nego hrvatske medije, što je i normalno jer je taj projekt bio upućen francuskoj publici.

Za nas je to bio ispit možemo li produkcijski i umjetnički biti ravnopravni partneri velikoj europskoj kulturi, što su naši organizatori i umjetnici potvrdili. U području investicija najvažniji je dovršetak dugogodišnjeg muzejskog i baštinskog projekta Ilok-Vukovar-Vučedol, čija se prva faza - Dvorac Eltz i barokna gradska jezgra, otvaraju prigodom Noći muzeja.

U području audiovizualnih djelatnosti, omogućili smo realizaciju dvaju prioriteta HAVC-a, uvođenje poticaja za snimanje i realizaciju inozemnih filmskih projekata na području RH, i procesa digitalizacije 29 kina u RH. Napravljene su i pripreme za provedbu projekta Kulturni ruksak. Pridružili smo se Linked Heritage kojom je 2000 digitalnih objekata poslano u Europeanu, jedinstvenu bazu digitalizirane europske kulturne baštine.


Kako biste ocijenili pomake na HRT-u? Jeste li zadovoljni povećanjem kulturne participacije i s dva nova prisavska programa?

- Naravno da pozdravljam povećanje priloga o kulturi i umjetnosti koji su više od dvije decenije bili svedeni tek na prigodu za prikaz društvene elite. Premalo je ovdje prostora za sveobuhvatno izlaganje o uzrocima i posljedicama ideje da se ukine razgovor o kulturnom i umjetničkom ostvarenju, proizvodu i događaju. Ali je to realnost koja je proizvela dvadesetak generacija koji ne vide smisao u praćenju i promišljanju kulture i umjetnosti, i koja je starije generacije koje su tu vrstu educiranosti dobili svela na čudake.

Čini se da se to mijenja. Zato mi je osobito drago da se u poluvremenu sportskih utakmica prikazuju portreti umjetnika; takav pristup pokazuje da često sukobljavani sport i kultura mogu egzistirati zajedno i da se dobro nadopunjuju. Takve kombinacije, kao i pokretanje dva programa angažiraju zaposlene na televiziji o kojima se često govorilo i govori kao o neželjenom višku. A nije riječ o višku ljudi koji žele, mogu i znaju proizvoditi medijske sadržaje, nego im je godinama sužavan prostor djelovanja.

Zanimanje publike za 3. program, pa time i ukupna gledanost već su evidentni, a nema razloga ne vjerovati da će se i 4. program razvijati, kao uostalom i prva dva programa. Sve će zavisiti od upornosti i dosljednosti uspostavljanja i održavanja profesionalnih novinarskih standarda, otvorenosti prema dostignućima tehnološkog razvoja, ali i osobne odgovornosti za vlastiti posao.

DAVOR KRILE

 

Uzelac nije smijenjen, nego premješten

Zbog čega je smijenjen Vaš donedavni pomoćnik Zlatko Uzelac?

- Gospodin Uzelac je samo premješten na novu dužnost. Zbog složenosti i opsega posla u Upravi za zaštitu kulturne baštine dosadašnji pomoćnik Zlatko Uzelac biti će ubuduće posvećen projektnim zadacima obnove povijesnih gradova i gradova utvrda.

To je osobito važno jer su takvi projekti vezani uz iznimno složene poslove prikupljanja i praćenja sredstava iz europskih Fondova. Nova pomoćnica Sanja Šaban vodit će Upravu u cjelini. 

 
HNS Vesne Pusić bit će svjetonazorski prepoznatljiviji

Vesna Pusić najavila je kandidaturu za funkciju predsjednice HNS-a na skorom stranačkom okupljanju. Što očekujete od stranke u izglednom budućem mandatu Vesne Pusić?

- Jasno je da je u prvoj godini rada u Vladi, zbog iznimno teške ekonomske situacije i rastućeg broja nezaposlenih, fokusiranost HNS-a bila u resorima gospodarstva i graditeljstva. Bez obzira na to što će te teme biti dugo vremena dominantne u našem društvu, mislim da HNS mora razvijati svoju svjetonazorsku, liberalnu poziciju, svoju političku prepoznatljivost.

A to je uvijek bilo područje djelovanja Vesne Pusić. Sada kad uspješno dovodi kraju proces pristupanja Hrvatske u EU, otvara se prostor za nova društveno relevantna pitanja i ne sumnjam da će ih upravo gđa Pusić i pokretati.
 




SLOBODNA DALMACIJA, 26.01.2012.


Najave  RSS
Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću
ON-LINE PRIJAVNICE
Pristup informacijama
Kliknite za više
EU fondovi
 
Procedura oslobođenja od plaćanja PDV-a
FOTOGALERIJA