E-građani Moja Uprava Središnji državni portal
NSPC

godišnje izvješce
Kliknite za više
Hrvatski audiovizualni centar
  Zaklada Kultura nova
Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru (MCPA)
Hrvatski restauratorski zavod

Iz medija
KULTURNE DJELATNOSTI  >  Arhiva  >  Financiranje neprofitnih medija  >  Novosti  >  Kvalitetno novinarstvo je potrebnije no ikada
U Ministarstvu kulture održan je u ponedjeljak, 23. ožujka 2015. godine, prvi sastanak Radne skupine za raspravu o medijskoj politici. Pozivu Ministarstva odazvalo se četrdesetak predstavnica i predstavnika medijskih radnika i poslodavaca, vodećih hrvatskih medija, udruga koje  se bave medijskom djelatnošću, eksperata i znanstvenika, parlamentarnih odbora, ombudsmanskih institucija i ministarstava kako bi započeli proces usmjeren donošenju medijske politike.
     Po uvodnom predstavljanju osnovnih nalaza Nacionalnog izvje
štaja o medijima, prvog dijela Radnih materijala za raspravu o medijskoj politici 2015.2020., pristupilo se dogovoru o ciljevima, načinu i planu rada skupine, kao i o prioritenim problemima na koja bi nova medijska politika trebala ponuditi odgovore.

     Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, podsjećajući kako mediji i dalje, bez obzira na deklarativnu promociju ideala jednakosti, perpetuiraju spolne stereotipe i seksizam, u pisanom prilogu raspravi istaknula je “da uvredljivo prikazivanje žena, posebno u svhu profita, umanjuje ženama mogućnost da u javnosti nastupaju, djeluju i budu shvaćene kao ravnopravne.” Voditelj Udruge slijepih Goran Denis Tomašković naglasio je da izjednačavanje mogućnosti u pravu na pristup informacijama zahtijeva još mnoga usklađivanja medijske prakse s ciljevima Nacionalne strategije za osobe s invaliditetom i standardima Ujedinjenih naroda. 
     Načela dostupnosti, javnosti transparentnosti vlasničke, oglašivačke i kreditorske kontrole medija također su i u fokusu Hrvatskog pravnog centra. Ističući lakoću donošenja odluka o dopuštenju koncentracije vlasništva u medijske oligopole ili radijske mreže u kojima nestaju lokalni mediji, predstavnica HPC-a Agata Račan izrazila je očekivanje da će već i procjena (oskudnog) učinka hipertrofiranih odredbi propisa značajno unaprijediti hrvatsku medijsku politiku.
     Zamjenik predsjednice
Vijeća za elektroničke medije Damir Hajduk smatra da je praćenje transparentnosti medijskog vlasništva u Hrvatskoj uzorno, zagovarajući – na tragu zalaganja Mate Brautovića sa Sveučilišta u Dubrovniku i Nade Zgrabljić Rotar s Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zadru – problemski, horizontalni pristup u radu skupine, uz neizbježan fokus na sektorske probleme pojedinih skupina medija u podjednako kriznoj situaciji.

     Pad prihoda od oglašavanja po većoj stopi od stope smanjenja prodaje, kao i visoki troškovi distribucije te cijena uvoznih papira, tiskarskih materijala i tehnike, na vrhu su popisa prioritetnih problema novinskih izdavača. Njih su predstavili direktor Slobodne Dalmacije Miroslav Ivić, predsjednik Udruge novinskih izdavača pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, i direktor Varaždinskih vijesti Mirko Jurič, predsjednik Grupacije lokalnih i regionalnih izdavača informativnih novina pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, složni u ocjenama da su lokalni mediji posebno izloženi kriznim trendovima te da mudri modeli nediskriminirajućih javnih potpora predstavljajuju jedino rješenje za izgubljene komercijalne prihode.
     Regulacijski izazovi koje postavlja medijska konvergencija i tehnološke promjene, posebno sve veći ulazak internetski distribuiranih sadržaja u televizijsko iskustvo, kao i internetskih kompanija u oglašivačke prihode televizijskih kuća, tema su priloga raspravi Ivane Vukotinovac Gelo s Nove TV.          Uvažavajući upozorenje predstavnika Odbora Hrvatskoga sabora za informiranje, informatizaciju i medije, zastupnika Gvozdena Flege, da se ovaj, strukturirani dio rasprave o medijskoj politici, mogao pokrenuti ranije u odnosu na politički ciklus, predstavnici medijskih poslodavaca i medijskih radnika slažu se da sistemska rješenja za dugotrajne – prema Agati Račan, “vrišteće” – probleme hrvatskih medija ne mogu čekati.

     Upozoravajući na rastući govor mržnje i tabloidizaciju hrvatskih medija, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Zdenko Duka demantirao je primjedbe o “pasivnosti novinara” prilogom raspravi koji upozorava na srozavanje materijalne sigurnosti i radnih prava, izostalu primjenu i nadzor redakcijskih statuta, ograničenja slobode govora, prijetnje i kaznenu represiju.
     Uz to što su “lokalni mediji jednim dijelom izravno financirani i kontrolirani od strane lokalnih vlasti”, pritisci na novinare kulminiraju, podsjetio je Duka, u primjerima “apsurdne prakse prema kojoj novinar mora pronaći jednog ili više oglašivača iz čijih reklama će se isplaćivati njegova plaća ili honorar, što dovodi do nedopustivog i koruptivnog isprepletanja novinarskog posla i marketinga, iako je riječ o poslovima koji moraju biti striktno i jasno odvojeni.” Pasivnost države, pravosuđa i inspekcije primjene radnog zakondavstva, svojom su tolerancijom prikrivenih (“RPO-ovskih”) radnih odnosa praktično onemogućile bilo kakvu novinarsku samoorganizaciju, istaknuo je predsjednik Sindikata novinara Hrvatske Anton Filić, dovodeći u pitanje ocjene kako budućnost i status novinarske profesije ovise o samoregulaciji.
     “Štrajk u Večernjem listu nije uspio”, rekao je Filić, “jer je poslodavac mogao koristiti RPO-ovce kao štrajkbrehere.” Neuspjehom te industrijske akcije izgubljena su mnoga novinarska zaposlenja, a hrvatska javnost je ostala uskraćena za proporcionalan broj vijesti potrebnih, kako je istaknuo glavni povjerenik Sindikata u Hrvatskoj izvještajnoj novinskoj agenciji Andrej Matijašević, za “objektivno informiranje građana, širenje demokracije i jačanje civilnog društva”, jer je “kvalitetno novinarstvo potrebnije no ikada”.
     Matijašević se osvrnuo i na problem financiranja javnih medija, “prvenstveno Hine kao javne ustanove čija se neovisnost ogleda u njenoj financijskoj samostalnosti, ali i pravu da samostalno obavlja djelatnost radi koje je osnovana. Unatoč tome, posljednjih se godina u više navrata, i nakon provedenog restrukturiranju i jačanja funkcije javnog servisa, Hina spominjala isključivo u kontekstu proračunskih ušteda, čime je potpuno zanemarena nemjerljiva šteta koja bi se spajanjem Hine s javnom radiotelevizijom nanijela medijskoj sceni i javnom interesu.”

     Niz takvih pitanja i njihovih poveznica sa širom komunikacijskom i kulturnom politikom te globalnim aspektima takozvanog digitalnog dnevnog reda – poput izazova upravljanja, širenja i dostupnosti internetske infrastrukture, te “medijskog pluralizma na internetu i radne uvjete online medijske proizvodnje”, koje je istaknuo Paško Bilić iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose – dokumentiran je i analiziran u prvom, izvještajnom, dijelu Radnih materijala za raspravu o medijskoj politici. 
     Rasprava će se u sljedeća tri mjeseca, zaključak je prvog sastanka ove radne skupine, voditi s jedne strane u široj javnosti (zbog čega će biti potrebno otvoriti raspravu u odgovarajućim javnim prostorima u Zagrebu, ali i drugim gradovima, kao i putem interneta), a s druge strane u užim tematskim radnim grupama (svih) zainteresiranih za pojedinačne tematske fokuse (HRT, Hina, komercijalne televizije, komercijalni radiji, komercijalni tisak, neprofitni mediji), kao i strukturne intervencije (financiranje, medijsko obrazovanje, medijsko zakonodavstvo i njegova primjena) koje se tiču svih dijelova hrvatskog medijskog sustava.
     Uz raspravu o ciljevima i mjerama NMP, glavna zadaća radne skupine je usklađivanje interesa, kako bi se postigao što širi konsenzus o eventualno spornim pitanjima. Pritom će se sigurno ukazati potreba evaluacije prijedloga i argumenata koji pristignu iz javne rasprave.
     Na podlozi priloga sudionika rasprave i drugog dijela Radnih materijala, Prijedloga ciljeva i mjera NMP, Ministarstvo kulture će Nacrt prijedloga Nacionalne medijske politike uputiti Vladi i Saboru na raspravu i usvajanje, nakon čega može uslijediti akcijski plan s detaljnim popisom
mjera, rokovima realizacije i zaduženjima te njihova realizacija. Na primjer: izrada prijedloga Zakona o medijima – Ministarstvo kulture – datum, itd.

     Na prvom sastanku radne skupine za medijsku politiku sudjelovali su i Branka Valentić, ravnateljica Hine, Goran Radman, glavni ravnatelj HRT-a i Darijo Špelić iz tamošnjeg Izvršnog odbora Sindikata novinara, Dražen Lučić, predsjednik Vijeća Hakoma, Saša Šegrt iz Gonga, Janja Pavković, savjetnica Pučke pravobraniteljice, Nevenka Sudar, savjetnica Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Maja Flego, savjetnica pravobraniteljice za djecu, suradnici na izradi Nacionalnog izvještaja o medijima Igor Lasić i Andrea Milat, predstavnica E-mreže za medijsku emancipaciju Željana Buntić Pejaković, predstavnica N-mreže neprofitnih medija Suzana Kunac, vijećnica za elektroničke medije Hajrudin Hromadžić s Odsjeka za kulturalne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, ravnateljica Zaklade Kultura nova Dea Vidović, novinar Goran Borković iz Doma kulture Zagreb, Drago Perić iz Hrvatskog audiovizualnog centra, Zrinjka Peruško iz Centra za istraživanje medija i komunikacije Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, glavni urednik Sportske televizija Jurica Ozmec, izvršni direktor CMC televizije Mario Kovač, predsjednik Hrvatske udruge radija i novina Marijan Beljan, Denis Mikolić, predsjednik Nacionalne udruge televizija, Igor Kolman, član Odbora Hrvatskoga sabora za obrazovanje, znanost i kulturu, predstavnica Ministarstva Uprave Nataša Đak, Zrinka Oreb iz Ministarstva pravosuđa, Astrid Horvat iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, te Dijana Haramina Futivić, Lela Vujanić, Boris Postnikov, Milan F. Živković i Berislav Šipuš iz Ministarstva kulture.

     Ovdje počinjemo objavljivati Radne materijale iz Nacionalnog izvještaja o medijima vezane uz sljedeći korak rasprave, koja će se nastaviti u četvrtak, 9. travnja.



>>> Radni materijali - Izvještaj - Uvod i mapa dokumenta .pdf


>>> 
Izvještaj - Radni materijal 1 - Rad u medijima .pdf    

>>> Izvještaj - Radni materijal 2 - Dimenzije krize medija .pdf

>>> Izvještaj - Radni materijal 3 - Uzroci krize medija .pdf

>>> Izvještaj - Radni materijal 4 - Hrvatska medijska politika .pdf

>>> Izvještaj - Radni materijal 5: Europska medijska politika između
        kulturne i ekonomske
 .pdf

>>> Izvještaj - Radni materijal 6 - Nevolje s tržištem  .pdf

>>> Izvještaj - Radni materijal 7 - Mediji i javni interes .pdf

>>> Izvještaj - Radni materijal 8 - Javni mediji .pdf

>>> Izvještaj - Radni materijal 9.1 - Komercijalni radiji. pdf 

>>> Izvještaj - Radni materijal 9.2 - Komercijalne televizije. pdf

>>> Izvještaj - Radni materijal 9.3 - Komercijalne novine i internetske
        stranice
 
.pdf

>>> Izvještaj - Radni materijal 10 - Treći medijski sektor .pdf

>>> Radni materijali - Izvještaj - Literatura .pdf
 

>>> Pisani prilozi raspravi na prvom sastanku
 







Najave  RSS
ON-LINE PRIJAVNICE
Pristup informacijama
 
Fondovi EU
 Kulturne politike i rezidencijalni programi
 
 
Croatian literature