E-građani Moja Uprava Središnji državni portal
NSPC

godišnje izvješce
Kliknite za više
Hrvatski audiovizualni centar
  Zaklada Kultura nova
Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru (MCPA)
Hrvatski restauratorski zavod

Iz medija
Iz medija  >  Intervjui  >  INTERVJU S MINISTRICOM KULTURE 'Znam da je cijena sukoba oko HNK 48 milijuna kuna, ali ne mislim odustati'

INTERVJU S MINISTRICOM KULTURE 
'Znam da je cijena sukoba oko HNK 48 milijuna kuna, ali ne mislim odustati'



 

Autor: Adriana Piteša
Snimio: Tomislav Krišto / Cropix



Malo koji ministar u koalicijskoj vladi dočekan je s tolikim oduševljenjem kao sveučilišna profesorica Andrea Zlatar Violić. Četrnaest mjeseci poslije entuzijazam je gotovo u potpunosti splasnuo. Novca za kulturu je malo, no malo je i konkretnih poteza kojima bi se stanje u kulturi poboljšalo. Medijsku je pažnju Ministarstvo kulture posljednjih mjeseci uglavnom dobivalo zbog sukoba s gradonačelnikom Milanom Bandićem oko izbora intendanta HNK Zagreb, ali i Zakona o medijima.
  • U Ministarstvu ste već više od godinu dana. Koji sektori vam se čine najugroženiji i što su prioriteti?
 - S obzirom na ekonomsku krizu, sva su područja ugrožena. Na nama je da s minimumom sredstava potaknemo razvoj. U praksi to znači osuvremeniti zakonske okvire, proceduralne tokove, ali i postaviti nove standarde: za otvorenu kulturu s jakim socijalnim učinkom, prihvaćanje novih znanja i struka, novih načina upravljanja institucijama i projektima, stimulirajućom poreznom politikom.
  • Kako to postići ako je proračun kulture na najnižoj razini u posljednjih desetak godina, ispod 0,7 posto ukupnog proračuna ili 0,4 posto manje nego što je bio sredinom 2000-ih?
- Iznos za kulturu u odnosu na 2009./2010. nije bitno smanjen, dvije decimale izgubljene su odvajanjem područja zaštite prirode. Ako računamo sa sredstvima Lutrije, za kulturu se izdvaja 0,68 posto, a bez tih sredstava 0,57 posto. Prema projekciji proračuna, 2015. izdvajanja za kulturu trebala bi biti veća.
  • Što dotad?
- Postoji mogućnost povratka spomeničke rente čije je prikupljanje privremeno obustavljeno kao dio paketa mjera za poticanje investicija. Osim toga, iznimno puno radimo na dobivanju sredstava iz europskih fondova. Dosad smo locirali 185 projekata u svim županijama koji mogu aplicirati za fondove EU. Riječ je o projektima koji se kreću od 1,2 pa sve do 20 - 25 milijuna eura. Ideja je da se 85 posto tih projekata financira iz fondova, a država i lokalna zajednica dijelile bi ostatak.
  • Situacija u nekim branšama je neizdrživa pa se tako, prema nekim procjenama, izdavaštvo vraća na situaciju s kraja 90-ih? Može li se situacija riješiti bez jakih državnih financijskih injekcija?
- Ni najveće financijske injekcije neće riješiti problem jedne branše ako unutar nje nije stvorena kritična masa onih koji žele da se problemi riješe i koji predlažu neke modele rješenja. Nije riječ ni o izdvojenom problemu nakladništva, knjižni lanac obuhvaća niz drugih djelatnosti, kao što se i ne odnosi samo na knjige, nego i na časopise, e-knjige, autore... Jednako tako, modeli rješenja ne zahvaćaju samo područje kulture, nego i financija, gospodarstva, porezne politike. Krećemo od krajnjeg korisnika, jačanjem distribucije u suradnji s lokalnom zajednicom. U ožujku ćemo predstaviti novu strategiju poticanja čitanja u sklopu ‘Ruksak kulture’, kampanju za koju smo uvjereni da bi mogla dati dobre rezultate. U te svrhe druge zemlje ulažu i po 20 milijuna eura. Mi raspolažemo s mnogo manje novca.
  • Ministarstvo kulture privuklo je dosta pažnje novim Zakonom o kazalištu, dijelom motivirane nemogućnošću izbora novog intendanta HNK Zagreb. Koliko stoje prigovori stručnjaka da će prema izmjenama zakona teret financiranja HNK Zagreb pasti isključivo na Ministarstvo kulture?
- Nisu to rekli stručnjaci, nego gradonačelnik Zagreba i ne govorimo o novom zakonu, nego o izmjenama i dopunama postojećeg Zakona o kazalištu, o izmjenama samo osam članaka, kojima se nikako ne mijenja način financiranja. Jer, ono je određeno pravima i obavezama osnivača, Grada Zagreba i Ministarstva kulture, u omjeru 49:51 posto.
  • Isti su prigovor uputili i neki stručnjaci na web stranicama Ministarstva. Što ako gradonačelnik Bandić ustraje u odluci da povlači financiranje?
- O tome ne odlučuje gradonačelnik, nego Gradska skupština. Ako bi se slijedom političke odluke Grad izvlastio, postoje i druga rješenja za HNK Zagreb.
  • Riječ je o iznosu od oko 48 milijuna kuna. Isplati li se?
- Nije to pitanje isplati li se ili ne, nego je pitanje načela. Ako Ministarstvo snosi odgovornost za rad, kvalitetu i pozicioniranje HNK, mora imati mogućnost snositi odluke o svim bitnim aspektima tog kazališta. Grad se nikad nije pitalo za repertoar ili kvalitetu rada HNK. Odgovornost ide zajedno s pravima. U gradovima poput Rijeke i Splita, koji financiraju svoja kazališta i do 90 posto, ministar/ministrica potvrđuje ili ne potvrđuje intendanta/icu.

Sadašnja uprava HNK u Zagrebu u proteklih je osam godina pokazala da nije dorasla voditi vodeću nacionalnu kazališnu kuću.

  • Među prvim najavama Ministarstva bio je plan da se producente obveže da obeštete kazališne kuće čije glumce koriste. Zašto se odustalo od toga?
 - Nije se odustalo, ali te izmjene nije moguće napraviti sada jer su rješenja vezana za novi Zakon o radu te nove zakone o ustanovama i financiranju kulture. Izmjene će ići u smjeru da se smanji jaz između stalnog zaposlenja u instituciji koja blokira angažman novih glumaca, plesača, pjevača i nezaposlenih koji nemaju egzistencijalnu sigurnost. Modeli postoje - od toga da se iskusni plesači, pjevači i glumci angažiraju u aktivnosti prenošenja znanja i iskustva do sustava minimalnog broja radnih dana koje umjetnik mora odraditi godišnje i za što su mu zajamčena sva prava.
  • Kako komentirate najnovija imenovanja u Gradu, primjerice imenovanje Bože Majstorovića i Lili Štokalo?
 - Posljednja imenovanja ravnatelja gradskih ustanova - Kerempuha, Komedije i Kazališta lutaka, ravnateljice KIC-a te Gradske knjižnice vrlo jasno pokazuju da sadašnja gradska vlast želi cementirati stanje za sljedeće četiri godine. S političkog aspekta možemo govoriti da će eventualno druga politička opcija time biti opterećena cijeli svoj mandat. No, posljedice su mnogo teže jer u prva dva slučaja riječ je o ljudima koji su već trebali biti u mirovini. To znači da oduzimamo mogućnost mladima da preuzmu vođenje institucija. Ako zbrojimo sve njihove ravnateljske godine, lako ćemo uočiti da gubimo cijelu generaciju mladih ljudi koji su se obrazovali i stvarali posljednjih petnaestak godina. Jednom od nanovo potvrđenih ravnatelja na web stranici pod zanimanje stoji - ravnatelj. Ravnatelj nije i ne može biti doživotno zanimanje. Neprihvatljiva mi je kulturna praksa da u svim svojim mandatima nisu odgojili ne jednog, nego troje ili četvero potencijalnih nasljednika. A njihovo bi iskustvo, u smislu savjeta, bilo dragocjeno i u zagrebačkim, ali još više u kazalištima u manjim gradovima, u novim inicijativama.
  • Među novim imenovanjima u gradu jest i imenovanje Antuna Maračića  na mjesto ravnatelja Galerije Forum. Njegova  smjena u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik, gdje je na vlasti HNS-ov gradonačelnik, izazvala je burne reakcije. Vama su zamjerali da niste reagirali. Zašto?
- Reagirala sam i osobno i kao Ministarstvo te smo više puta istaknuli da nismo zadovoljni tom odlukom. No, moram poštovati zakone i nemam pravne osnove za obraćanje Gradskom vijeću da donosi odluke u skladu s mojim intelektualnim ili estetskim usmjerenjem. Nekoliko sam puta javno izjavila da to nije dobro ni za sam grad. Odlazak Antuna Maračića, kao i  Slavena Tolja, prije svega treba zabrinuti Dubrovčane. Imenovanja u Gradskom vijeću odrađena su na temelju različitih političkih koalicija i jasno da je tu bilo dosta neprincipijelnog koaliranja.
  • U javnosti se sporadično javljaju prigovori zbog različitih sukoba interesa u raspodjeli sredstava Ministarstva kulture. Kako to komentirate?
- Prigovori sukoba interesa su mogući uvijek jer smo mala sredina. Iznimno pazimo da članovi kulturnih vijeća  ne raspravljaju o prijedlozima s kojima bi na bilo koji način bili povezani. Posljednji slučaj insinuacije o sukobu interesa dr. sc. Snježane Banović je plod neznanja – sredstva za predstavu 'Kako je Dunda spasila domovinu' obaveza je prema INK Pula koje je postavilo tekst nagrađen Nagradom Marin Držić. Kako je predstava postavljena krajem prošle godine, kada više nije bilo novca, ušli su u ovogodišnji proračun.
  • Kolega je taj tekst pisao na temelju vaših javnih dokumenata u kojima je taj podatak bio naveden baš onako kako je on objavio. Mijenja li išta na stvari činjenica da se potpora koju spominjete, barem prema natječaju, trebala isplatiti u roku od dvije godine nakon dodjele nagrada, dakle do kraja 2011. godine?
- Iako u natječaju tako piše, dobra praksa mora ispraviti pogrešku. Od takvog vremenskog ograničenja važnije je da je djelo domaćeg autora postavljeno na scenu jednog hrvatskog kazališta i svakako ga treba adekvatno sufinancirati.
  • Vratimo se sukobu interesa, što je već dugo predmet kuloarskih razgovora, dijelom upravo zato što je novca malo. Kako gledate na činjenicu da članovi Vijeća za knjige otkupljuju svoje knjige ili odlučuju o svojim projektima?
- Vjerujem u moralni integritet članova Vijeća i njihovu načelnost pri donošenju odluka, posebno kad je riječ o knjigama. Algoritam je možda najbolji primjer za to. Riječ je o kući s kojom sam surađivala, u kojoj je pomoćnica Tamara Perišić bila zaposlena, a dobili su manje sredstava. Upravo kako bismo dodatno odagnali sumnje u sukob interesa, razmišljamo o povećanju broja članova Vijeća na sedam, i to s ljudima izvan Zagreba.
  • Vaš pomoćnik Vladimir Stojsavljević nije odobrio da njegova knjiga bude prijavljena za otkup upravo kako ne bi bilo prigovora. Vaš zamjenik Berislav Šipuš, pak, osnivač je manifestacije Osorske večeri kojoj je potpora sa 380 tisuća 2011. godine skočila na 600 tisuća? Nitko ne spori da se radi o važnoj manifestaciji, ali skok nije malen?
- Nije. No, riječ je ne samo o evaluaciji nadležnog vijeća, nego o evaluaciji drugih instanci koje smatraju da su Osorske večeri nakon Varaždinskih baroknih večeri drugi nacionalni glazbeni festival. Probajmo kvalitetu odvojiti od ljudi.
  • Zašto je smijenjen Zlatko Uzelac?
- Nakon godinu dana rada uvidjeli smo da je kolega Uzelac fokusiran na određene projekte, poput obnove tvrđava i urbanih cjelina, pa će se baviti njihovim razvojem. Radi se o obnovi pet gradova tvrđava i nizu kapitalnih objekata kulturne baštine, većinom iz fondova EU.
  • Njegova je zamjenica posljednjih pet godina bila zaposlena u Institut IGH. Koje su njene kvalifikacije kao njegove zamjenice?
- Pomoćnica Sanja Šaban vrlo je kompetentno počela svoj mandat reagiranjem na urušavanje Paromlina, a u svom znanstvenom radu bavi se urbanističkim razvojem kulturne i prirodne baštine.
  • Radimir Čačić i Ivan Jakovčić svojedobno su prozivali Uzelca zbog sukoba oko investicija. Hrvoje Hrabak, predsjednik Društva arhitekata, upozorio je da Zakon o strateškim investicijama dopušta da se nečemu što je javno dobro oduzme status te da dokida sustav zaštite prirodne i kulturne baštine. Ako dođe do slučaja u kojem je ugrožena baština, hoćete li se suprotstaviti?
- Baština se čuva strogim pravilima koje će se poštovati i primjenjivati. Razlog za taj zakon je zastoj investicijskih projekata zbog niza procedura koje mogu trajati godinama. Lokacijska dozvola često nije dovoljno dorađena, ni na razini plana ni na razini konzervatorskih dozvola, s godinama su se investitorima nametali novi uvjeti s potpuno neizvjesnim ishodom. Moramo uspostaviti sustav u kojem će uvjeti biti jasni na početku.
  • Kako gledate na situaciju vezanu uz Srđ i prosvjed građana zbog kršenja zakona koji su taj projekt omogućili?
- Glavni problem zastajanja te investicije jest nedostatak UPU, a čeka se i studija utjecaja na okoliš. Grad i Županija moraju se usuglasiti oko tog projekta. Kad je riječ o konzervatorskoj struci, ona je dala točne upute za projekt. Prema tim uputama, potrebna su manja izmještanja nekoliko objekata kako se ne bi ugrozila zaštićena vizura. To su pomaci u prostoru koji ne ugrožavaju projekt u cjelini i prema našim saznanjima, ti su zahtjevi prihvatljivi investitoru.
  • Protivnici projekta Srđ drže da je to jedini preostali prostor na koji se Dubrovnik može širiti. Što ako građani Dubrovnika na referendumu odluče glasati protiv tog projekta?
- Mislim da uvijek treba postići kompromis, da je moguće revidirati projekt u mjeri u kojoj je to prihvatljivo. S opasnošću da budem krivo shvaćena, nikad nisam čula da je to područje ideja razvoja grada Dubrovnika. Budimo iskreni, to je krajnje neatraktivno područje za stanovanje.
  • Ministarstvo je nakon tzv. afere Milan F. Živković na neko vrijeme prestalo komunicirati s javnošću. Zašto?
- Nismo prestali komunicirati s javnošću, ali zbog copy-paste prenošenja pogrešnih informacija i politikantskih interpretacija nisu se mogli čuti argumenti i meritum teme.
  • Zašto ste izbjegavali odgovoriti na pitanje je li smijenjen ili nije, odnosno niste demantirali napise da je smijenjen?
- Milana F. Živkovića sam uzela zato što se vrlo stručno bavi medijima i iznimno je kompetentna osoba. Nisam htjela angažirati nekoga tko je profesionalno vezan uz proizvodnju medija. Njegovo imenovanje nije bilo politički motivirano. Kada je medijski konstruiran skandal kako se radi o sukobu SDP-a i HNS-a, a rasprava u medijima pretvorena u politički proces, odlučili smo preispitati situaciju. Najavila sam smjenu i promijenila mišljenje. Intenzivan rad na medijskoj strategiji pokazuje da sam donijela pravu odluku.
  • Među recentnim odlukama Ministarstva jest i da za novopokrenuti časopis Le Monde diplomatique izdvoji 300 tisuća kuna. Mene jako veseli pokretanje tog časopisa, ali on baš i nema veze s kulturom. Kako onda principijelno opravdati višegodišnje zahtjeve da se Hrvatsko slovo skine s proračuna Ministarstva jer se ne bavi kulturom?
- Uredništvo Hrvatskog slova bilo je na razgovoru s Vijećem oko toga koji se dio njihova sadržaja bavi kulturom i financiranje je u skladu s tim razgovorom. Pripadam među one koji bi bili sretni da u Hrvatskoj postoji časopis s kvalitetnim teorijskim pristupima desnog ideološkog korpusa. Problem Hrvatskog slova jest niska kvaliteta radova. Ministarstvo podupire medije koji podižu razinu medijske kulture, a to je zasigurno Le Monde diplomatique.
  • Ako ste odlučili podržati Le Monde, koji argument upotrijebiti ako na vlast, hipotetski govoreći, danas-sutra dođe netko tko odluči da se s deset milijuna kuna podrže neke profašističke novine?
- Uzdam se u temeljne vrijednosti propisane Ustavom RH, u elementarni demokratski i intelektualni kapital koji nas čuva. No, posljedice višegodišnjih negativnih trendova nije moguće naglo zaustaviti. Najružnija stvar koja se dogodila u posljednjih 14 mjeseci za Ministarstvo je propast Vjesnika. No, kad smo se prihvatili ovog posla, znali smo da ćemo se baviti stvarima kojima se nitko nije bavio deset ili 20 godina. Papićevo pismo o autorskim pravima nije novonastala situacija, u 20 godina nije nađeno rješenje. Iako nas kontinuirani prigovori ponekad demoraliziraju, dobro je što se bune jer znači da su progovorili. Recimo, koliko god razumjela sindikate, mislim da tri posto smanjenja bruto plaće nije 'izdaja socijalnog dijaloga' i da trebamo biti solidarni s drugima oko sebe.


JUTARNJI LIST, 02.03.2013
 



  
Najave  RSS
ON-LINE PRIJAVNICE
Pristup informacijama
 
Fondovi EU
 Kulturne politike i rezidencijalni programi
 
 
Croatian literature