E-građani Moja Uprava Središnji državni portal
NSPC
Kliknite za više
Hrvatski audiovizualni centar
  Zaklada Kultura nova
Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru (MCPA)
Hrvatski restauratorski zavod

Iz medija
Novosti  >  Uvodnim izlaganjem Christophera Clarka započeo znanstveni simpozij o refleksijama na Prvi svjetski rat
5.5.2014. - „Ako postoji temeljna svrha današnjeg simpozija, onda je njegova svrha da potakne istraživače da rade dalje, ali i da rezultati njihova istraživanja i promišljanja uđu u udžbenike, u jednu vrst općega znanja“ naglasila je, između ostalog, ministrica kulture dr. sc. Andrea Zlatar Violić pozdravljajući prisutne na otvaranju znanstvenog skupa Prisjećanje na 1914. – Promišljanje o nasljeđu prvog svjetskog rata koji je 5. svibnja 2014. započeo u Hrvatskom državnom arhivu. 
 


       „Posebna mi je čast što u Zagrebu mogu otvoriti ovaj znanstveni simpozij u organizaciji EUNIC mreže međunarodnih kulturnih instituta koji djeluju u RH.“ pozdravila je prisutne i francuska veleposlanica Michele Boccoz u ime mreže EUNIC - Hrvatska, koja je organizirala ovaj skup uz podršku Ministarstva kulture RH, Hrvatskog državnog arhiva, Veleposlanstva Švicarske u Hrvatskoj te u tijesnoj znanstvenoj suradnji s povjesničarima Sveučilišta u Zagrebu i nevladinim organizacijama Inicijativa mladih za ljudska prava (Youth Initiative for Human Rights) i Documenta.
       Pozdravne riječi prisutnima uputila je u ime Hrvatskog državnog arhiva Deana Kovačec, načelnica Odsjeka za kulturno-prosvjetne aktivnosti, koja je uz ministricu kulture dr. sc. Andreu Zlatar Violić, potpredsjednicu Vlade i ministricu vanjskih poslova Vesnu Pusić te veleposlanicu Republike Francuske, Njezinu Ekselenciju Michele Boccoz, pozdravila i ostale prisutne predstavnike diplomatskog zbora, znanstvenike koji sudjeluju na Simpoziju te predstavnike EUNIC-a koji je skup organizirao.
 

 
      Veleposlanica Republike Francuske Michele Boccoz u nastavku svog izlaganja naglasila je kako „EUNIC - Hrvatska kroz svoje aktivnosti nastoji promovirati europske vrijednosti i doprinijeti interkulturalnoj raznolikosti unutar i izvan Europske Unije. EUNIC-ova misija je izdignuti se iznad nacionalnih granica, ojačati kulturni dijalog, razmjenu i održivu suradnju širom svijeta. Zbog toga ovo Prisjećanje predstavlja priliku za sve nas da se osvrnemo na Prvi svjetski rat, ne da bismo razmatrali o pitanju odgovornosti za razaranje koje je podijelilo narode, već kao na sredstvo za postizanje pomirenja i mira koje je ugrađeno u same temelje našeg europskog identiteta. Stoga je potrebna otvorena znanstvena rasprava i stanje svijesti koje će pomiriti suprotstavljenih stajališta i ojačati daljnja istraživanja jer je razumijevanje posljedica prvog svjetskog rata koje i danas oblikuju sudbinu europskih naroda vrlo složen zadatak.“ U nastavku svoga izlaganja Michele Boccoz istaknula kako je „simpozij u Zagrebu iznimna prilika se raspravlja otvoreno o Prvom svjetskom ratu i njegovim posljedicama kako bismo ga bolje razumjeli, bili u stanju predočiti razinu i veličinu sukoba te doprinijeli pomirbi kao bitnom dijelu izgradnje nove Europe.“
 

 
       Ministrica kulture Andrea Zlatar Violić na početku je zahvalila „svim kolegama iz struke, sa Sveučilišta, iz znanstvenih instituta, iz Državnog i drugih arhiva koji su pristali sudjelovati na ovom znanstvenom skupu, dati dio svojih istraživanja kao doprinos zajedničkom promišljanju nasljeđa Prvog svjetskog rata.“ Nastavivši kako joj je iznimna čast što u ovoj zgradi, koja je i sama nedavno slavila jednu od obljetnica, možemo promišljati o tome što je za nas, što je za Europu, značilo stoljeće rata, te kako bi se obzirom na povijesna iskustva u ovoj regiji moglo postaviti neugodno pitanje o tome kako to da je na ovim prostorima počelo, a ratovima devedesetih i završilo Stoljeće rata. Ministrica je nastavila ističući da nas to „pitanje vraća na ishodište kojim ćemo danas početi, a to je povratak na pitanje zašto i iz kojih je razloga Prvi svjetski rat u povijesnim istraživanjima u našoj regiji često bio zanemaren.“
       „Mislim da je ovo prilika da svi zajedno, temeljem znanja stručnjaka koji su više desetljeća uložili u svoja istraživanja, počnemo ispočetka: od pitanja kako je došlo do prvog svjetskog rata, da krenemo od početka dvadesetog stoljeća. Za Hrvatsku je posebno važno da su organizatori skupa - europski kulturni instituti među kojima je prvi puta i Hrvatska kuća - u ovaj simpozij ugradili i velik dio nasljeđa koji pripada kulturi. Ne samo zato što nismo bili zahvaćeni prostorom bojišnice nego zato što su odjeci toga rata živjeli i žive u našoj književnosti, u našoj glazbi i našem slikarstvu, od Dore Pejačević, preko Miroslave Krleže do slikarice Naste Rojc. U ovome su sudjelovali različiti subjekti i partneri. Osim spomenutih ambasada, instituta, i nacionalnoga arhiva, prije svega treba istaknuti Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu i dva partnera koji pripadaju trećem sektoru, civilnome društvu, Inicijativi mladih za mir i Documenti. Mislim da je upravo taj spoj garancija da ono o čemu će se u ova dva dana diskutirati i o čemu ćemo razmišljati i što će ostati zapisano u knjizi sa simpozija neće biti samo sveučilišna diskusija nego će biti doista refleksija o prošlosti koja za nas zapravo znači refleksiju o budućnosti. Živimo u ujedinjenoj Europi i radimo na pokušaju da se naše kulture ne samo razumiju nego i prepoznaju, a upravo teme simpozija označuju naše zajedničke korijene“ - rekla je na kraju ministrica dr. sc. Andrea Zlatar Violić.
 
       Uvodnim izlaganjem istaknutog povjesničara Christophera Clarka sa sveučilišta Cambridge na temu Mjesečari: Kako je Europa krenula u rat 1914. započeo je program znanstvenog skupa. U svojem je predavanju profesor Clark ustvrdio kako današnje vrijeme sve više sliči na ono koje je prethodilo Prvom svjetskom ratu. „Tada se govorilo o 'umornom divu', a i danas postoji zamor više velikih sila i postoji puno regionalnih kriza“, rekao je Clark, ocijenivši da se tada radilo o krizi koja je vjerojatno bila „najsloženiji događaj nove povijesti. Bilo je vrlo privlačno pojednostaviti stvari i prebaciti krivnju samo na jednu državu, no problem je kada se danas toj temi pristupa na isti način“, rekao je Clark.
       „Ne radi se o oprostu Nijemcima, no činjenica je da Berlin nije bio jedino mjesto gdje se rađala paranoju, imperijalizam i agresija jer su se sva središta moći prije Prvog svjetskog rata slično ponašala“, naglasio je. „To se doba ne može poistovjetiti s filmovima o Jamesu Bondu gdje neki zlikovac sakriven planira uništenje svijeta, nije bilo 'dobrih' i 'loših momaka', već se radilo o sukobu različitih interesa“, dodao je.
       Opisavši detaljno okolnosti atentata na austrijskog nadvojvodu Franza Ferdinanda, Clark je rekao kako Gavrilo Princip i njegovi pomoćnici nisu bili teroristi poput današnjih. „Bili su hrabri, posvećeni i bogati idealima, ali siromašni iskustvom“, napomenuo je.
       Nakon Clarka uslijedilo je predavanje Christiana Ingraoa iz Nacionalnog centra za znanstvena istraživanja, koji je propitivao pojam matrice u pokušaju da mu podari operativni smisao u povijesti, odnosno da objasni kako se ona može primijeniti u fenomenima, govorima i praksama rođenima u Velikom ratu.
 

 
       U nastavku simpozija, Drago Roksandić bavi se u svom izlaganju spornim pitanjem o tome je li povijest mržnje ključni zajednički nazivnik u jugoistočnoeuropskom iskustvu Prvog svjetskog rata, Andrej Rodinis iz Državnog arhiva Bosne i Hercegovine proučio je arhivske izvore iz Arhiva BiH i zapažanja o percepciji Sarajevskog atentata u bosanskohercegovačkoj javnosti, a Tvrtko Jakovina govorit će o 'hrvatskoj šutnji' o Velikom ratu.
Povjesničarka Laurence van Ypersele iz Louvaina donosi specifična belgijska sjećanja na taj rat, Tamara Scheer iz Beča govorit će o zanemarenoj temi u historiografiji Prvog svjetskog rata, denuncijaciji, a Wolfram Dornik o tome zašto se tako malo govorilo o važnosti Istočne fronte. Pogrešnim povijesnim lekcijama bavit će se njemački znanstvenik Rainer Bendick, a francuski povjesničar Frederic Rousseau o tome što nas uče svjedočanstva boraca tog rata.
O tome treba li u Hrvatskoj podučavati o Prvom svjetskom ratu kao ratu poraženih ili ratu junaka govorit će Snježana Koren, a podučavanjem o tom ratu u belgijskom obrazovnom sustavu bavit će se Philippe Plumet. Priču o osveti, nasilju i ratnim stradanjima u Češkoj dat će Alain Soubigou sa Sorbonne.
       Pod temom Umjetnici i Prvi svjetski rat: ostavština ili obnova? bit će predstavljeno i umjetničko stvaralaštvo toga razdoblja, a ansambl Tris iz Beča izvest će nekoliko glazbenih intermezza sa skladbama iz 1914. Simpozij prati izložba u Medijateci Francuskog instituta Hrvati u Prvom svjetskom ratu s originalnim fotografijama iz osobne zbirke povjesničara Nevena Budaka.
       Mreža nacionalnih instituta za kulturu zemalja članica Europske unije u Hrvatskoj (EUNIC - Croatia) okuplja Austrijski kulturni forum, British Council, Goethe-Institut u Hrvatskoj, Instituto Camoes, Instituto Cervantes, Institut Francais, Instituto Italiano di Cultura te, prvi put ove godine, Zakladu „Hrvatska kuća“ i Wallonie-Bruxelles International.  (HINA/MK)
 
 
>>> Fotogalerija


Najave  RSS
ON-LINE PRIJAVNICE
Pristup informacijama
 
Fondovi EU
 Kulturne politike i rezidencijalni programi


 
Procedura oslobođenja od plaćanja PDV-a