E-građani Moja Uprava Središnji državni portal
NSPC
Kliknite za više
Hrvatski audiovizualni centar
  Zaklada Kultura nova
Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru (MCPA)
Hrvatski restauratorski zavod

Iz medija
KULTURNA BAŠTINA  >  Nepokretna kulturna baština  >  Pojedinačna kulturna dobra  >  Tematske cjeline kulturnih dobara  >  Stari gradovi (burgovi) i utvrde
Stari gradovi (burgovi), utvrde, kašteli....specifična su spomenička vrsta rasprostranjena po čitavom teritoriju Hrvatske. Kada je nekoliko stotina objekata ove vrste graditeljske baštine gdje rjeđe, gdje gušće raspoređeno na teritoriju kao što je Hrvatska onda se može reći da je to vrsta baštine velike zastupljenosti. Razlog takve gustoće je strateški položaj naše zemlje kroz povijest.

 

 
Tlocrt, Samobor                                                          Tlocrt, Karin

Počinju se graditi u 12. stoljeću za vrijeme provale Tatara i uz određene promjene grade se i koriste sve do 18. st. kada prestaje opasnost od Turaka. Promjene nastaju u 15. st. pojavom vatrenog oružja ali i razvitka tehnike. Različitih su veličina, od čitavih kompleksa s palasom, gospodarskim zgradama, dvorištima, branič kulama i bedemima.... do pojedinačnih obrambenih kula. Nastali su na strateškim položajima, kao što su planinski prijevoji, ali i položaji uz vodotoke i važnije prometnice. Postoji i nekoliko burgova u ravnici koji se dodatno štite vodenim opkopima (tzv. waserburg).
U najvećem broju građeni su od kamena. To je i razlog njihove očuvanosti do naših dana. Nakon napuštanja, prepušteni su destruktivnom djelovanju prirode i čovjeka a opiru se jedino postojanošću kamena i čvrstini gradnje.  Njihova stoljetna ruševnost poprimila je romantičarsku dimenziju koja je određuje kao posebnu spomeničku vrstu integriranu u krajolik. Kroz čitavo 20. stoljeće konzervatori vode brigu o ovoj vrsti baštine kroz izučavanje, dokumentiranje pa i samu fizičku zaštitu. Sve je to nedostatno za zaštitu tako brojne baštine. Otežana pristupačnost te pomanjkanje gospodarskog interesa za ulaganjem u ovu vrstu spomeničke baštine bile su negativne činjenice za njihovu bolju zaštitu. Ni to ne mora biti tako. Nekada su potrebni mali zahvati da bi se zaustavilo daljnje propadanje kao što je npr. sječa drveća koja često raste iz temelja ziđa čije ga žile rastaču. 
Da bi se ova vrsta kulturne baštine, njezino stanje i problematika zaštite približila javnosti u Ministarstvu kulture, Upravi za zaštitu kulturne baštine radi se na prikupljanju i aktualizaciji građe o njoj, koja se planira objaviti. 
 

 

Najave  RSS
ON-LINE PRIJAVNICE
Pristup informacijama
 
Fondovi EU
 Kulturne politike i rezidencijalni programi


 
Procedura oslobođenja od plaćanja PDV-a