E-građani Moja Uprava Središnji državni portal
NSPC
Kliknite za više
Hrvatski audiovizualni centar
  Zaklada Kultura nova
Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru (MCPA)
Hrvatski restauratorski zavod

Iz medija
Novosti  >  Ministrica kulture na sastanku Kompendija Vijeća Europe i 43. skupštini Hrvatskoga knjižničarskog društva
11.10.2018. - Ministrica kulture dr. sc. Nina Obuljen Koržinek prisustvovala je programu drugog dana sastanka Kompendija kulturnih politika i trendova koji se održava u novootvorenom kreativnom centru RiHub u Rijeci.    
 


Sastanak Kompendija, projekta Vijeća Europe koje okuplja eksperte u području kulturnih politika održava od 9. do 11. listopada, uz sudjelovanje pedesetak stručnjaka iz cijele Europe. Kompendij kulturnih politika i trendova bavi se prikupljanjem podataka, analizom i davanjem preporuka za izradu i primjenu kulturnih politika, tvori značajnu istraživačku bazu te povezuje razvojne elemente kulture u Europi.

Ministrica je izrazila svoje zadovoljstvo što su Rijeka i Hrvatska ugostile središnji godišnji skup Kompendija tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem Europe, u gradu koji će ponijeti prvu hrvatsku titulu europske prijestolnice kulture 2020. upravo u godini kada će Hrvatska po prvi puta predsjedavati Europskom unijom.  Istaknula je važnost rada Kompendija te njegovu sveobuhvatnost budući da su rezultati njegovog rada namijenjeni kako istraživačima, mrežama i udrugama u kulturi tako i državnim dužnosnicima u kontekstu izrade i provođenja javnih politika.
 
Nakon sastanka Kompendija u Rijeci, ministrica je sa suradnicama prisustvovala otvaranju 43. skupštini Hrvatskoga knjižničarskog društva u Opatiji.
 
U svom obraćanju pozdravila je sudionike Skupštine, pohvalila angažman knjižničara i zaželjela im uspješan rad. Posebno je pohvalila odabir teme ovogodišnjeg savjetovanja koje se bavi ulogom knjižnica u postizanju ciljeva UN Agende 2030 za održivi razvoj, najavljene rasprave o osiguravanju dostupnosti knjižničnih usluga, poglavito inkluzivnih knjižničnih usluga. U tom kontekstu, ministrica je najavila implementaciju Nacionalne strategije poticanja čitanja, iznijela podatke o značajnim povećanjima proračunskih sredstava za otkup knjiga za narodne knjižnice, investicijske potpore u izgradnju i opremanje knjižnice, posebno istaknuvši izgradnju nove knjižnice u Vinkovcima, u Varaždinu, dovršenje Knjižnice u Požegi.



Potvrdila je kako u provedbu kreće Projekt digitalizacije arhivske, knjižnične i muzejske građe koji će se s 80 milijuna kuna financirati iz EU fondova. Najavila je objavljivanje Poziva za dostavu projektnih prijedloga „Čitanjem do uključivog društva“ vrijednog 49 milijuna, u okviru Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali“ 2014.-2020., putem kojeg će se financirati aktivnosti poticanja čitanja s ciljem povećanja socijalne uključenosti ranjivih skupina gdje će prema očekivanju knjižnični programi imati najveći udio.
 
Govoreći o Prijedlogu novog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, ministrica je kratko iznijela osnovne smjernice i ciljeve Zakona te se osvrnula na primjedbe koje je HKD uputio na neke elemente sadržane u Nacrtu novog Zakona. Ministrica je odbacila navode da većina primjedbi iz javne rasprave nije usvojena, budući da je od Nacionalne i sveučilišne knjižnice usvojeno 25 komentara, a od HKD 31. Naglasila je važnost konstruktivnog uključivanja struke u izradu Zakona te ponovila da se Zakon neće donijeti bez konsenzusa.

Ministrica je ovom prigodom ponovno istaknula kako ove odredbe neće ni na koji način utjecati na postojeće javne knjižnice koje osnivaju tijela javne vlasti ili ustanove u većinskom vlasništvu RH. Navela je da neće doći do privatiziranja knjižnica, već da se Nacrtom Zakona regulira već postojeća praksa, budući da npr. knjižnice udruga ili privatnih učilišta nisu po pravnom statusu javne.  

Što se tiče primjedbi da u knjižnicama više neće raditi stručni djelatnici knjižničari, ministrica ih je odbacila istaknuvši da u Prijedlogu izrijekom stoji kako su stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova čime se jasno ističe da se zalažemo isključivo za struku tj. stručni rad u knjižnicama. Na prozivke da ravnatelji i voditelji knjižnica ubuduće neće morati biti knjižničarske struke, dodala je kako je to netočna tvrdnja i kako je sukladno Nacrtu Zakona regulirano da se u iznimnom slučaju ako se na natječaj za ravnatelja ne javi osoba s odgovarajućim stručnim kvalifikacijama, što je moguće posebno u manjim sredinama, može imenovati osoba koja ima visoku stručnu spremu, na temelju predloženoga četverogodišnjeg plana rada s najmanje pet godina rada u knjižnici s iskustvom rada u kulturi ili obrazovanju.

Ministrica je na kraju svog obraćanja posebno istaknula zadovoljstvo velikim angažmanom struke te nastavkom konstruktivnog dijaloga vezanog uz donošenje novog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti.
Najave  RSS
ON-LINE PRIJAVNICE
Pristup informacijama
 
Fondovi EU
 Kulturne politike i rezidencijalni programi


 
Procedura oslobođenja od plaćanja PDV-a