E-građani Moja Uprava Središnji državni portal
NSPC

godišnje izvješce
Kliknite za više
Hrvatski audiovizualni centar
  Zaklada Kultura nova
Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru (MCPA)
Hrvatski restauratorski zavod

Iz medija
KULTURNA BAŠTINA  >  Dokumentacijske zbirke  >  Središnji arhiv s područja kulturne baštine  >  Planoteka Središnjega arhiva za zaštitu kulturne baštine
 
Planoteka Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture Republike Hrvatske posljednji je nositelj tradicije nekadašnjeg Zemaljskog povjerenstva za očuvanje umjetnih i historičkih spomenika u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji. Naime, kada je 20. VII 1910. godine Kraljevska zemaljska vlada odobrila osnivanje Zemaljskog povjerenstva za očuvanje umjetnih i historičkih spomenika u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji, ubrzo je donesen i statut Povjerenstva u kome su zacrtane temeljne smjernice budućega rada. Na temelju Statuta djelatnost Povjerenstva odvijala se u dva smjera: na proučavanju i publiciranju te očuvanju spomeničke baštine. Iz toga razloga odmah po osnutku stručnjaci okupljeni oko Povjerenstva (Tadija Smičiklas, Gjuro Szabo, Martin Pilar, Branko Šenoa) prionut će u prikupljanje i izradu bogate dokumentacijske građe, iz čijeg će fundusa tijekom prošlog stoljeća biti stvorena prema vrijednosti jedna od najkvalitetnijih i najopsežnijih zbirki planova – odnosno današnja Planoteka Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture Republike Hrvatske.
 
Vremenom će se fundus Planoteka znatno povećati i proširiti građom koja nije isključivo vezana uz spomeničku baštinu. Slijedom okolnosti u fundus Planoteke doći će ostavštine glasovitih hrvatskih arhitekata: Viktora Kovačića, Stjepana Podhorskog, Hönigsberga & Deutscha, Aleksandra Freudenreicha i Zdenka Strižića. Također će se u njenom fundusu naći i nacrti drugih poznatih arhitekata, među inim: Adolfa Loosa, Hermana Bollea, Huge Ehrlicha, Ede Schöna, Vjekoslava Bastla, Otta, Goldscheidera, Pilar, Mally & Bude i Juraja Denzlera.
 
Značajan segment Planoteke njena je bogata grafička zbirka u kojoj se nalaze djela poznatih umjetnika u vremenskom rasponu od 16. do 20. stoljeća, među inim: Georga Houfnagliusa, Johanna Baptiste Homanna, Huge Hötzendorfa, Otona Ivekovića, Bele Csikos Sessie, Ljube Babića, Branka Šenoe, Vladimira Kirina i Josipa Seissela.
 
Danas Planoteku čini nekoliko tematskih cjelina:
1. redovna planoteka: građa nastala konzervatorsko – istraživačkim radovima od početka 20. stoljeća do danas
2. ostavštine arhitekata i konzervatora:
- arhitekta Viktora Kovačića
- arhitekta Stjepana Podhorskog
- arhitekta Aleksandra Freudenreicha
- arhitektonskog atelijera Hönigsberg & Deutsch
- arhitekta Zdenka Strižića
- Mije Sabljara
- konzervatora Gjure Szaba
3. zbirka starih planova (18. i 19. st.)
4. zbirka starih karata (17. – 19. st.)
U zbirci se nalazi nekoliko izuzetno vrijednih karata najpoznatijih europskih baroknih kartografa poput primjerice: Johanna Baptiste Homanna (1664. – 1724.), Jacquesa Peetersa, Mattheusa Meriana
5. grafička zbirka, koja se sastoji od:
a.) zbirke autora od kraja 16. do kraja 18. stoljeća, među inima: Georg Houfnaglius (1542. – 1600.), Johann Veit Kaupertz (1741. – 1816.), Franz Leopold Schmitner (18. st.), Franz Kochier (18. st.)
b.) zbirke autora 19. st.: Hugo Hötzendorf, Andreas von Horvath, Milan Šenoa
c.) zbirke autora 20. st.: Oton Iveković, Bela Csikos Sessia, Ljubo Babić, Slavko Vörös, Antun Jiroušek, Branko Šenoa, Josip Seissel, Zdenka Sertić, Vladimir Kirin, Jovan Gojković, Josip Restek, Gabriel Stupica
 
Uz navedene zbirke u Planoteci je pohranjen bogat fundus pisane građe koju čini dokumentacija iz:
- ostavštine arhitekta Viktora Kovačića
- ostavštine arhitekta Stjepana Podhorskog
- ostavštine arhitekta Aleksandra Freudenreicha
- ostavština Gjure Szaba
- ostavština Mije Sabljara
- pismohrane Kluba hrvatskih arhitekta (1905. – 1914.)
- pismohrane Zemaljskog povjerenstva (1910 – 1940.)
 
 
1. RADNO VRIJEME I NAČIN POSLOVANJA SA STRANKAMA
 
1.1. Radno vrijeme poslovanja sa strankama jest svaki radni dan od 9.00 do 12.00. sati.
1.2. Stranka je dužna dolazak najaviti telefonom (01/48 666 16) te specificirati zahtjev 24 sata prije posjeta Središnjem arhivu - Planoteci.
1.3. Neopravdan nedolazak po dogovoru poništava prethodni zahtjev i potrebno ga je obnoviti.
(Stavke 1.2. i 1.3. ne primjenjuju se kod hitnih zahtjeva i to isključivo djelatnika Ministarstva kulture te ostalih državnih tijela Republike Hrvatske).
1.4. Telefonske narudžbe, kao i one kad naručitelj ima točne podatke o zahtijevanoj građi, ne primaju se, budući da svaka narudžba podrazumijeva neizostavno ispunjavanje zahtjevnice. 
1.5. Ispravno ispunjenu Zahtjevnicu svojim potpisom prihvaća voditelj Službe za dokumentaciju i registar kulturnih dobara odobravajući zamolbu za uvid i korištenje dokumentacijske građe Središnjeg arhiva – Planoteke.

 
2. DOSTUPNOST I IZRADA PRESLIKA
 
2.1. Konzervatorska dokumentacija daje se na uvid samo u prostorijama Ministarstva kulture i ne može se posuđivati niti neovlašteno iznositi izvan zgrade. Samo u iznimnim slučajevima (posudba za izložbu) moguće je izvršiti posudbu građe, o čemu je potrebno izraditi ugovor s popisom posuđenih dokumenata i naznakom vremena posudbe.
2.2. Središnji arhiv u sklopu svog djelovanja obavlja digitalizaciju dokumentacijske građe te se korisnicima u skladu sa zahtjevom isporučuje digitalni sadržaj ako je on dostupan.

3. OBVEZE KORISNIKA

3.1. Korisnik je obvezan pri korištenju konzervatorske dokumentacije postupati s njom pažljivo, ne smije na dokumentaciju upisivati bilo kakve bilješke ili podcrtavati tekst, ni na bilo koji način oštetiti građu, niti poremetiti postojeći red u zbirkama.
3.2. Korisnik se obvezuje poštovati zakonom propisana autorska prava te u svojim radovima ili napisima u kojima kao izvor koristi konzervatorsku dokumentaciju pravilno navesti naziv Ministarstva kulture, nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine, Službe te Središnjeg arhiva, Planoteke (MK − UZKB −  _ ) pod kojom se on vodi unutar dokumentacijske zbirke.
 
Zahtjevnica za korisnike (sve zbirke)

Krešimir Galović, e-mail: kreso.galovic@min-kulture.hr, tel.: 01 48 666 16



Pojedini dijelovi građe Planoteke poradi svoje kulturno-povijesne i stručne vrijednosti upisani su u Registar zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske. To su ostavštine arhitekata Viktora Kovačića, Stjepana Podhorskog i Zdenka Strižića.

Ostavština arhitekta Viktora Kovačića
Ostavština arhitekta Viktora Kovačića (1874. – 1924.), utemeljitelja hrvatske moderne arhitekture i jednog od najznačajnijih protagonista prve hrvatske moderne, čuva se u Planoteci Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture Republike Hrvatske i upisana je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – Listu zaštićenih kulturnih dobara, 2018. godine, pod registarskim brojem Z - 7282. Katalog ostavštine podijeljen je u dvije cjeline: pisanu građu i projekte, studije, crteže i skice.

Ostavština arhitekta Stjepana Podhorskog
Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture donijela je 2013. godine rješenj da Ostavština arhitekta Stjepana Podhorskog koja se čuva u Planoteci Uprave za zaštitu kulturne baštine, ima svojstvo kulturnoga dobra (registarski broj Z – 5907). Nacrti, studije, slike i crteži smješteni su u dvanaest ladica arhivskih ormara A0 formata. Pisana građa pohranjena je u sedam arhivskih kutija i smještena u zatvorene arhivske ormare.

Ostavština arhitekta Zdenka Strižića
Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture donijela je 2013. godine rješenje da Ostavština arhitekta Zdenka Strižića koja se čuva u Planoteci Uprave za zaštitu kulturne baštine, ima svojstvo kulturnoga dobra (registarski broj Z-5908),. Arhitekt Zdenko Strižić (1902. – 1990.) bio je istaknuti hrvatski arhitekt, urbanist, dizajner, teoretičar, kao i crtač, slikar i grafičar. Njegova ostavština je pohranjena u Upravi od 1957. godine, a podijeljena je na Zbirku crteža i grafika (98 predmeta), Zbirku projekata (108 predmeta), Zbirku radnog materijala, rukopisa, fotografija i skica (233 predmeta). 

Najave  RSS
ON-LINE PRIJAVNICE
Pristup informacijama
 
Fondovi EU
 Kulturne politike i rezidencijalni programi
 
 
Croatian literature