E-građani Moja Uprava Središnji državni portal
NSPC
Kliknite za više
Hrvatski audiovizualni centar
  Zaklada Kultura nova
Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru (MCPA)
Hrvatski restauratorski zavod

Iz medija
KULTURNA BAŠTINA  >  Starogradsko polje  >  STAROGRADSKO POLJE - hr. verzija
 U ljeto godine 385. prije naše ere, pošto je provjerena volja Zeusa svevišnjeg u Dodoni, najstarijem grčkom svetištu proročištu, iz grada Parosa na istoimenom otoku u Egejskom moru, upućena je prema Jonskom zaljevu, kako su Grci zvali Jadransko more, grupa od stotinjak obitelji da tamo osnuju koloniju. Njihov cilj je bio otok Hvar, starim imenom Fiteja, grčki Faros i Pharos, udaljen oko 700 nautičkih milja od egejskog Parosa. Predvodio ih je Okist, kojega je za tu priliku izabrala skupština matičnog grada. On je bio odgovoran za sigurnu plovidbu do odredišta, za odnose i dogovore s domaćim stanovništvom, za organiziranje doseljenika kao političke zajednice sa svim institucijama grada – države i kao vojne sile koja će braniti zajednicu od neprijatelja. Konačno njegova je bila dužnost da izvrši pravilnu podjelu zemljišta doseljenicima, kako unutar grada za stanovanje i zajedničke prostore, tako i zemljišta koja će doseljenici obrađivati unutar pripadajućeg teritorija hore.
 
U sred polja, na mjestu odakle se pogledom može obuhvatiti gotovo cijela ravnica, označena je polazna točka – omfalos. Pomoću grome, jednostavnog instrumenta, koji omogućava viziranje pravokutnih linija i kalamosa, mjerničkih štapova, polje je premjereno i podijeljeno na parcele od 1 sa 5 stadija što je približno 180 sa 900 metara. Putovi između parcela odmjereni su posebice i upisani kao gradsko zemljište. Isklesani su i međašni kameni s imenima vlasnika parcela.
 
Prva mjerenja i dodjele zemljišta starosjedioce su morale uvjeriti kako su planovi grčkih doseljenika drugačiji od njihovih očekivanja i suprotni njihovim interesima, možda i ranijim dogovorima s njima. Zbog toga, godine 384. prije naše ere, godinu dana nakon utemeljenja, grad biva napadnut od udruženih snaga otočkih i obalnih Ilira. Da se kojim slučajem tu nije našla sirakuška flota tiranina Dionizija starijeg Grci bi bili potisnuti u more i uništeni. Iliri su u bitci izgubili 5000 ljudi, a u roblje je odvedeno njih 2000. Vojna pobjeda je Grcima otvorila mogućnost da raspolažu s cijelim starogradskim poljem, tom najvećom plodnom ravnicom na jadranskim otocima.
 
Veliki poduhvat, koji će za sva vremena odrediti kulturni krajolik ovog polja, mogao je početi. Ubrzo su doseljenici u polju, na svojim imanjima, počeli podizati pomoćne zgrade i nastambe. One luksuzne su iz rimskog doba, do sad su pronađeni ostaci njih šezdesetak.
 
Starogradsko polje danas predstavlja najbolje sačuvani antički – grčki krajolik na Sredozemlju. I kao povijesni dokument i kao krajolik, s ogromnim estetskim potencijalom, on zaslužuje da bude uvršten u spisak svjetske kulturne baštine.
Najave  RSS
ON-LINE PRIJAVNICE
Pristup informacijama
 
Fondovi EU
 Kulturne politike i rezidencijalni programi


 
Procedura oslobođenja od plaćanja PDV-a