E-građani Moja Uprava Središnji državni portal
NSPC

godišnje izvješce
Kliknite za više
Hrvatski audiovizualni centar
  Zaklada Kultura nova
Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru (MCPA)
Hrvatski restauratorski zavod
Europska godina kulturne baštine 2018.

Iz medija
Iz medija  >  Ministarstvo kulture u medijima  >  Prapovijesna kultura koja govori o budućnosti
POTKRAJ RUJNA ZAVRŠAVA OVOGODIŠNJA KAMPANJA ARHEOLOŠKOG ISTRAŽIVANJA LOKALITETA VUČEDOL KOD VUKOVARA

 

FOTO: VJESNIK


Lokalitet se istražuje pod okriljem Gradskog muzeja Vukovar, a u sklopu Projekta Vlade RH i Razvojne banke Vijeća Europe
 
Potkraj rujna završava ovogodišnja kampanja arheološkoga istraživanja lokaliteta Vučedol kod Vukovara, eponimnoga lokaliteta iz 3. tisućljeća prije Krista po kojem je cijela kultura dobila ime. To je ujedno četvrta i posljednja godina kako se taj lokalitet istražuje pod okriljem Gradskoga muzeja Vukovar, a u sklopu Projekta Vlade RH i Razvojne banke Vijeća Europe "Istraživanje, obnova i revitalizacija kulturne baštine Ilok-Vukovar-Vučedol", višedisciplinarnog projekta "teškog" 226 milijuna kuna. No, istraživanje Vučedola nastavlja se i idućih godina.
 
"Vučedolska čizmica"
 
Ovogodišnja rujanska arheološka kampanja na Vučedolu nije urodila senzacionalnim nalazima kao prošlogodišnja kada je nakon 4500 godina svjetlo dana ugledala "vučedolska čizmica", savršeni keramički artefakt dječje veličine s karakterističnom vučedolskom šarom koji je vjerojatno služio za kultne svrhe. "Istraživala se sonda u kojoj je prošle godine pronađena čizmica, skidale su se daljnje razine podova vučedolskih kuća te smo naišli i na treći horizont podnica iz kasnog eneolitičkog sloja vučedolske kulture", kaže arheologinja Jacqueline Balen, voditeljica istraživanja na Vučedolu.

 

FOTO: VJESNIK


Dodaje da se dio istraživanja provodi i u vukovarskom muzeju gdje se pronađeni keramički i koštani materijal pere, analizira, crta i significira. Svaki, pa i najmanji nalaz otkriva arheolozima sve više od tajanstvenoga svijeta Vučedolaca, indoeuropskog naroda koji je oko 3000 godine prije Krista za velikoga vala naseljavanja odabrao upravo Vučedol za stanište te iskoristio 30 metarsku uzvisinu sa "surdukom" za pristup Dunavu. To područje veličine šest hektara naseljavali su do oko 2400. godine prije Krista, dakle vrijeme paralelno sa starim Egipatskim carstvom, Sumerom i Trojom. U međuvremenu su Vučedolci razvili metalurške vještine obrade bakra, a cijelu vučedolsku kulturu, vjerojatno zbog potrage za rudom, proširili na desetak europskih zemalja, od Slovenije i Austrije, preko njemačkoga rudogorja, Češke i Slovačke, pa sve do Soluna u Grčkoj.

FOTO: VJESNIK


Na ovogodišnjim istraživanjima angažirani su arheolozi Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Arheološkog muzeja u Zagrebu i vukovarskog muzeja, a pod vodstvom prof. dr. Aleksandra Durmana održana je ljetna škola uz sudjelovanje studenata iz Zagreba i Soluna (Grčka) u sklopu koje se izrađuju dva vučedolska čamca (monoksila) s veslima. "Zapadno od Ljubljane, u Ljubljanskom Barju u tamošnjem vučedolskom sloju, prije 45 godina otkriveno je šest čamaca iz kasne faze vučedolske kulture po čijim nacrtima radimo dvije replike iz višetonskih hrastovih trupaca", pojašnjava Durman, dodajući da je za izradu čamaca angažiran Ivan Matković-Lasta, poznati kipar u drvetu iz Bogdanovaca. I nalazi s Vučedola pokazuju da je veliki dio prehrane ondašnjih ljudi činila riba, pa će replike čamaca završiti u vukovarskom muzeju, odnosno u budućem arheološkom parku, predočavajući ondašnji način života.
 
Istraženo tek 12 posto lokaliteta
 
Prva istraživanja Vučedola bila su daleke 1897. godine, a na tom lokalitetu je 1938. godine otkrivena "Vučedolska golubica", simbol grada Vukovara.
 
Unatoč povremenim intenzivnim istraživanjima, do danas je istraženo tek 12 posto lokaliteta, no i sada je jasan nevjerojatno visoki standard koji je vučedolska kultura imala, a koji je s ovih prostora nestao s Vučedolcima praktično do antike. Budući arheološki park na Vučedolu trebao bi uz rekonstruirano naselje cjelovito pokazati onodobni način života iz kojega je, prema prof. Durmanu, uz najsavršeniju europsku obradu bakra potekao i najstariji indoeuropski kalendar. Vučedol bi se, tako, primjereno svrstao u najistaknutija mjesta u razvoju civilizacije.

FOTO: VJESNIK


Vukovaru i Vučedolu turistički Oscar?
 
Na prijedlog Zbora hrvatskih turističkih novinara, a uz podršku Ministarstva turizma RH, grad Vukovar i lokalitet Vučedol na kojem se planira podignuti Arheološki park, kandidiran je za prestižnu svjetsku turističku nagradu "Zlatna jabuka" što je svojevrsni turistički novinarski Oscar. Do sada su u Hrvatskoj tu nagradu dobili samo Dubrovnik i Split, a svrha joj je promovirati i popularizirati svjetske turističke destinacije.
 
GORAN ČORKALO
 
VJESNIK, 25.09.2008.
 
Najave  RSS
e-Pisarnica
Pristup informacijama
 
Fondovi EU
 Otvorene metode koordinacije

 Kulturne politike i rezidencijalni programi