E-građani Moja Uprava Središnji državni portal
NSPC
Kliknite za više
Hrvatski audiovizualni centar
  Zaklada Kultura nova
Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru (MCPA)
Hrvatski restauratorski zavod

Iz medija
Iz medija  >  Ministarstvo kulture u medijima  >  Kajkavska ikavica postala nematerijalno kulturno dobro

MINISTARSTVO KULTURE DONIJELO RJEŠENJE O ZAŠTITI DONJOSUTLANSKOG DIJALEKTA

Građani Brdovca i okolice u srijedu navečer dupkom su ispunili kino-dvoranu u Brdovcu kako bi nazočili svečanosti dodjele rješenja Ministarstva kulture o zaštiti kajkavskog donjosutlanskog ikavskog dijalekta kao nematerijalnog kulturnog dobra Republike Hrvatske. Tom prigodom predstavljena je i knjiga "Donjosutlanski kajkavski ikavci" zbornik stručnih radova jezikoslovaca koji je priredio dr. Marko Samardžija, profesor na Katedri za hrvatski standardni jezik Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
 
Među prvima na listi
 
Načelniku Općine Brdovec Mladenu Debeljaku i Božici Jakelić, ravnateljici Osnovne škole "Ivan Perkovac" u šenkovcu, koja već dugi niz godina taj specifičan lokalni govor njeguje u sklopu izborne nastave, rješenje Ministarstva uručila je Bjanka Perčinić-Kavur, načelnica Odjela za pokretnu i nematerijalnu kulturnu baštinu.
 
"Na listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara nalazi se 65 dobara, od čega je osam govora i dijalekata.
 
Jedan od prvih govora koji je dobio taj status je i donjosutlanski govor", istaknula je Perčinić-Kavur. Daljnji život ovog govora, dodala je, prvenstveno ovisi o stanovništvu toga kraja. Upozorila je da gubitak nekog govora često označava i gubitak kulture i baštine koji upravo svoje uporište nalaze u jeziku.
 
Kajkavska ikavica ili donjosutlanski govor danas se govori u predjelu Save i Sutle uz slovensku granicu, u općinama Brdovec, Marija Gorica, Pušća i u južnom dijelu općine Dubravica, no kako je otkrio dr. Samardžija, jezikoslovci su svojedobno otkrili i njegovu prisutnost sa samoborske obale Save, na području Bregane.
 
Potječe iz 16. stoljeća
 
Donjosutlanski govor doista je nesvakidašnja mješavina u kojoj se upotrebljava za kajkavski netipična ikavica, pa će, primjerice, umjesto "kaj si delal", govornici donjosutlanskog reći "kaj si dilal".
 
Nema nikakve sumnje, istaknuo je Samardžija, da je taj govor rezultat preklapanja migranata s čakavskog područja i kajkavaca.
 
Pretpostavlja se da je nastao tijekom 16. stoljeća, a prva istraživanja tog govora datiraju iz 30-ih godina 20. stoljeća, kada Stjepan Ivšić, jedan do najvećih hrvatskih filologa, počeo svoju studiju o jeziku kajkavaca.
 
Na listi zaštićeni govori, običaji, obredi, glazba
 
Uz donjosutlansku ikavicu, na listi Ministarstva nalazi se i bednjanski govor, govor Huma na Sutli, otoka Suska, sela Vidonje, posavskoga sela Siče, istro-rumunjski govori i žminjski govor. Osim govora, tu je i folklorna baština, različiti običaji i obredi, tradicijska umijeća, glazbena baština i tradicijska jela. Hrvatska je, kazala je Perčinić-Kavur, bila jedna od prvih zemalja u svijetu koja je prepoznala potrebu sustavne zaštite nematerijalne baštine, kada ju je još 1999. godine uvrstila u Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Svojom konvencijom takvu je baštinu četiri godine kasnije zaštitio i UNESCO, a kao najveće prijetnje njenog nestajanja prepoznati su negativni aspekti globalizacije i industrijalizacije, onečišćenje okoliša, iseljavanje stanovništva i nekontrolirani razvoj turizma.
 
JELENA OBERMAN
 
VJESNIK, 05.12.2008.
Najave  RSS
ON-LINE PRIJAVNICE
Pristup informacijama
 
Fondovi EU
 Kulturne politike i rezidencijalni programi


 
Procedura oslobođenja od plaćanja PDV-a