E-građani Moja Uprava Središnji državni portal
NSPC
Kliknite za više
Hrvatski audiovizualni centar
  Zaklada Kultura nova
Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru (MCPA)
Hrvatski restauratorski zavod

Iz medija
KULTURNA BAŠTINA  >  "Nagrada Vicko Andrić"  >  "Nagrada Vicko Andrić" za 2009.
Za izvanredna postignuća na području zaštite kulturne baštine, za dugogodišnji rad posvećen konzervatorsko-restauratorskoj djelatnosti koji je rezultirao utemeljenjem restauratorske prakse na povijesnom tekstilu , „Nagrada Vicko Andrić“ dodjeljuje se gospođi Bernardi Rundek Franić, voditeljici Odjela za tekstil pri HRZ-u.
 
Gđa B. Rundek Franić rođena je 11. siječnja 1949. g. u mjestu Gornja Vlahinička, u Moslavini. Završila je Školu primijenjenih umjetnosti , a potom i Pedagošku akademiju u Zagrebu.
 
Po obavljenom pripravničkom stažu, 1971./72. postaje djelatnicom tadašnjeg Restauratorskog zavoda Hrvatske (RZH), gdje isprva obavlja konzervatorsko-restauratorske radove na drvenoj polikromiranoj i pozlaćenoj plastici, kamenim spomenicima i stucco-dekoracijama, , od kojih su za istaknuti oni na raspelima (Corpus Christi) iz Gračišća i Galižane, Oltaru Majke Božje od Kamenitih vrata, arhitekturi južnog portala crkve Sv. Marka, pročelju Starogradske vijećnice, kamenoj plastici pročelja crkve Sv. Martina u Zagrebu, potom radovi na štukaturi u svetištu i glavnoj lađi crkve Sv. Marije, kamenim spomenicima iz postava Arheološkog muzeja, kao i na dijelu inventara (letner) SICU (Stalnog postava crkvene umjetnosti) pri Benediktinskom samostanu, sve u Zadru. Sudjelovala je i pri izvođenju zahvata na glavnom portalu šibenske katedrale, te na provođenju zaštitnih radova na frizu na apsidi istog objekta. U međuvremenu gđa Rundek Franić bila je i dio stručne ekipe koja je obavljala konzervatorsko-restauratorske intervencije na štukaturi i dijelovima inventara u palači Attems u Grazu, Austrija. 
 
Restauratorski zavod Hrvatske 1981. preuzima predmete Zbirke Viteškog alkarskog društva (VAD) iz Sinja – odoru, opremu i oružje – sa svrhom provođenja cjelovitih konzervatorsko-restauratorskih radova na originalnim predmetima iste zbirke, ali i zadaću izrade replika identičnih originalima. Izvorni predmeti trebali bi biti pohranjeni u budućem muzeju, dok su replike potrebne za održavanje samog viteškog natjecanja. S obzirom na količinu i karakter pristiglih predmeta, bilo je nužno osnovati Odjel za tekstil. Složeni zadatak osnivanja Odjela preuzela je gospođa Bernarda Rundek Franić. 
Osim restauracije velikog broja predmeta Sinjske alke, od početka 80-tih godina pa do danas, pod njenim je vodstvom, na Odjelu za tekstil, obavljeno niz zahtjevnih konzervatorsko-restauratorskih radova na brojnim tekstilnim zbirkama . Ovdje je restaurirana zbirka liturgijskog ruha iz Zavičajnog muzeja u Ozlju, te Riznice katedrale Sv. Marije u Osoru. Treba posebno naglasiti osjetljivost i složenost radova, odnosno individualni pristup svakoj pojedinoj umjetnini, s obzirom na raznorodnost tipova tekstilnih predmeta, kao što su npr. dalmatike, stole, kazule, pluvijali, burse, manipuli, velumi, kućni oltarići, moćnici i slično. 
 
Nadalje, treba spomenuti i radove na brojnim drugim tekstilnim predmetima, iz inventara crkvenih i muzejskih zbirki  diljem Hrvatske, kao što su Relikvijar Sv. Viktorijana iz franjevačkog samostana u Kloštru Ivaniću, potom moćnici iz Osijeka, Remetinca i Ozlja, građansko ruho iz fundusa Gradskog muzeja Varaždin, Muzeja Slavonije iz Osijeka, Gradskog muzeja u Sisku, predmeti iz dubrovačkog Etnografskog i Kulturno-povijesnog muzeja, Pomorski i povijesni muzej hrvatskog Primorja iz Rijeke, Povijesni muzej hrvatske i Etnografskog muzeja u Zagrebu, kao i zbirke Judaice pri zagrebačkoj Židovskoj općini. Tu su i brojne zastave pjevačkih i dobrovoljnih vatrogasnih društava. Restaurirani su i predmeti povodom priprema za razne izložbe, kao što su „Sveti Trag“, „Mir i Dobro“, „Sinjska alka“, „Dalmatinska Zagora – nepoznata zemlja“, te su obavljeni radovi na tekstilnim objektima za stalni postav memorijalne zbirke Alojzija Stepinca.
 Na kraju,spomenimo da se gđa Rundek Franić bavila i edukacijskim radom.Organizirala je i održala niz izlaganja u sklopu brojnih stručnih radionica,a posebno izdvajamo onu posvećenu izradi i revalorizaciji kapice jalbe, tradicionalnog dijela ženske nošnje na području rijeke Kupe. Ne treba izostaviti ni aktivnosti na području popularizacije struke u javnosti putem medija i tiskovina.
               
Za sva dostignuća tijekom tridesetogodišnjeg konzervatorsko-restauratorskog rada na području zaštite umjetnina izrađenih od tekstila, dodjeljujemo gospođi Bernardi Rundek Franić „Nagradu Vicko Andrić“ za životno djelo. Time joj odajemo priznanje za njen dugogodišnji strpljiv, požrtvovan i samozatajan rad kojim su spašeni vrijedni primjerci povijesnog tekstila koji čine dragocjeni dio naše kulturne baštine.
 


 
Godišnja“ nagrada Vicko Andrić“ dodjeljuje se gospođi Nerini Eckhel, kustosici Etnografskog muzeja u Zagrebu, zbog njezinih iznimnih zasluga u pripremi i realizaciji materijala za projekt „Čipkarstvo u Hrvatskoj“ koji je nastao na temelju njezina dugogodišnjega znanstvenoga istraživanja i prezentiranja čipkarstva javnosti kako u Hrvatskoj tako i u svijetu.
               
Nerina Eckhel je rođena 20. travnja, 1946. u Zagrebu. Nakon završene Škole primijenjene umjetnosti - tekstilnog odjela, 1972. godine zaposlila se u Etnografskom muzeju na radnom mjestu preparatorice za tekstil. Uz rad je upisala studij etnologije/arheologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1984. godine je kustosica i voditeljica zbirki ćilima, torbi, platnenog posoblja, tekstilnih alatki i čipke. Područje rada i istraživanja usmjerila je na proučavanje etnografskih tema vezanima uz temu narodnih nošnji, tekstilnog rukotvorstva, posebice čipkarstva. Autorica je i brojnih samostalnih izložbi, poput izložbi o tekstilnom rukotvorstvu Pokuplja, Posavine, Slavonije i Baranje vezanih uz Međunarodnu smotru folklora koje su bile postavljene u Etnografskom muzeju u Zagrebu, te izložbi o čipkarstvu u okviru Međunarodnog festivala čipke u Lepoglavi. Sudjelovala je i kao kooautorica na nekoliko izložbenih projekata, od kojih bi posebno izdvojili izložbu «Paška čipka» koja je bila postavljena 1995. godine u Zagrebu, te je gostovala u Etnografskim muzejima u Ljubljani, Beču, Hamburgu, Split, u Raumi u Finskoj, te u Viczenci, Lepoglavi, Pagu i Švicarskoj. Objavila je trideset radova u stručno-znanstvenim publikacijama i katalozima izložbi. Autorica je petnaest kataloga izložbi koji su objavljeni na hrvatskom, engleskom, njemačkom, talijanskom i flamanskom jeziku. Dobitnica je brojnih priznanja, među njima i odlikovanja «Red Danice Hrvatske s likom Marka Marulića» 1999.godine i Povelje grada Paga, 1997. godine.
               
Projekt “Čipkarstvo u Hrvatskoj” je realiziran na inicijativu Ministarstva kulture RH, Odjela za UNESCO i Uprave za zaštitu kulturne baštine kao prijedlog kandidature Republike Hrvatske za proglašenje remek-djela usmene i nematerijalne baštine čovječanstva.
 
Projekt je obuhvaćao izradu elaborata i scenarija za video film “Čipkarstvo u Hrvatskoj”, zadanih upitnikom za nacionalnu kandidaturu, kojemu se moglo pristupiti zahvaljujući dugogodišnjem istraživačkom radu Nerine Eckhel na temi čipkarstva započetom 1992. godine. Na temelju istraživačkoga rada nastala je izložba “Čipkarstvo u Hrvatskoj” koja je postavljena u Muzeju kostima i čipkarstva u Bruxelles-u, Parizu, Bratislavi i Tolmezu. Težište projekta “Čipkarstvo u Hrvatskoj” je na osiguravanju prijenosa tradicije vještine izrade čipke kojemu je prioritet osnivanje čipkarskih tečajeva i škola. Stoga je primarna zadaća izobrazba kadrova koji će dijelom i sami biti nositelji provedbe projekta u slijedećim godinama što podrazumjeva daljnji rad brojnih stručnjaka s raznih područja.
 
Cjelokupni rad na projektu „Čipkarstvo u Hrvatskoj“ rezultirao je izdanjem kataloga na engleskom jeziku i stavljanjem Čipkarstva u Hrvatskoj, godine 2009., na UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Iz svega navedenog je razvidno da je Nerina Eckhel svojim dugogodišnjim djelovanjem značajno pridonijela očuvanju i promicanju hrvatske tradicijske baštine, a posebno čipkarstva u svijetu.


>>> Fotogalerija sa dodjele nagrada Vicko Andrić


 


Najave  RSS
ON-LINE PRIJAVNICE
Pristup informacijama
 
Fondovi EU
 Kulturne politike i rezidencijalni programi


 
Procedura oslobođenja od plaćanja PDV-a