E-građani Moja Uprava Središnji državni portal
NSPC

godišnje izvješce
Kliknite za više
Hrvatski audiovizualni centar
  Zaklada Kultura nova
Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru (MCPA)
Hrvatski restauratorski zavod
Europska godina kulturne baštine 2018.

Iz medija
Propisi  >  Javne rasprave  >  Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji   >  Prilozi javnoj raspravi

 -----------------------------------------------------------------------------------------
>> SAMOSTALNI SINDIKAT RADNIKA HRT-a



ZAKON O HRVATSKOJ RADIOTELEVIZIJI

 

 

Članak 43.
(1) Pravni položaj radnika u HRT-u, uvjeti za zasnivanje radnog odnosa,
plaće i druga pitanja koja nisu uređena ovim Zakonom uređuju se općim aktom HRT-a ili
kolektivnim ugovorom sukladno općem propisu o radu.
(2) Za zasnivanje radnog odnosa za sve poslove u HRT-u raspisuje se javni natječaj.
Javni natječaj objavljuje se u tisku, na oglasnoj ploči HRT-a i oglasnoj ploči područne službe
Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. HRT je dužan na isti način i u istom roku obavijestiti sve
kandidate o rezultatima natječaja.
 
(3) Kada HRT obavlja djelatnost kao javnu službu u skladu s ovim Zakonom,
 radnici HRT-a nemaju pravo na štrajk,
što se pobliže uređuje općim aktom HRT-a ili kolektivnim ugovorom.

 
 
Poštovani,
poslanim Vam Zaključcima Sindikata temeljem Javne rasprave održane u HRT-u,
29. svibnja o.g., prilažemo i naš prijedlog dopune postojećeg članka 43. stavak (3.)
Zakona o HRT-u, jer smatramo da ga treba pojasniti:
 
(3) Djelatnici HRT-a, u smislu ovoga Članka, imaju pravo na štrajk
obavljajući javnu službu koja u tim okolnostima podrazumijeva informativne emisije i izvješća.



Samostalni sindikat HRT-a




• Prilog javnoj raspravi pristigao unutar roka u pisanom obliku a naknadno je objavljeni u elektronskom.

 -----------------------------------------------------------------------------------------

>>   SAMOSTALNI SINDIKAT RADNIKA HRT-a  


Zaključci Sindikata temeljem Javne rasprave o Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji održane 29. svibnja 2012. u studiju Bajsić, HRT, Prisavlje 3

                                                                                                                                                                            
 Opći stavovi Sindikata u svezi javne rasprave

a. Zaposlenici HRT-a svjesni su lošeg stanja na HRT-u i smatraju da je to posljedica dugogodišnjeg lošeg upravljanja HRT-om
b. Zaposlenici HRT-a kao i cjelokupna hrvatska javnost, odnosno građani kao vlasnici i korisnici javnih medijskih usluga Hrvatske radiotelevizije, ne mogu preuzimati odgovornost niti bi bilo pravedno da snose negativne posljedice odluka sadašnje Uprave, odnosno ranijeg v.d. Ravnateljstva i drugih tijela upravljanja u prethodnom razdoblju. To se prije svega odnosi na odluke o izvršenju zakonskih i ugovornih obveza, te sukobe i blokade u funkcioniranju između tijela upravljanja.
c. Zaposlenici HRT-a suglasni su da je potrebna korjenita reorganizacija i modernizacija HRT-a te usklađivanje svih resursa (ljudskih, financijskih, i tehničkih) s potrebama programa odnosno obvezama javnih usluga, kako u kvantitativnom tako i u kvalitativnom smislu, ali samo pod uvjetom da se reorganizacija i usklađivanje provede stručno, s ciljem unapređenja a ne smanjenja kvalitete i opsega djelatnosti HRT-a, te uz potpunu uključenost zaposlenika.
d. Zaposlenici HRT-a smatraju kako je jedan od najvažnijih uzroka lošem stanju na HRT-u dugogodišnja privremenost. U uvjetima privremenih mandata i stalne nestabilnosti čak je i najboljim menadžerima nemoguće osmisliti dugoročni plan i provesti ozbiljnu reorganizaciju.
e. Zaposlenici HRT-a, kao jednu od najtežih posljedica dugododišnje privremenosti i financijske nestabilnosti te lošeg upravljanja HRT-om, ističu zaostalost u tehnološkom razvoju (npr. HRT je jedna od posljednjih javnih RTV u Europi koja još nije uvela HD 16:9 televizijski format), ali i u organizacijskom razvoju
     (prije svega nepripremljenost za multimedijsku proizvodnju).



1. Zaključci Sindikata u svezi prve teme rasprave: UPRAVLJANJE HRT-om

a. Sindikati smatraju da je u postupku izbora Glavnog ravnatelja, kao osobe ukupno odgovorne za upravljanje i rukovođenje HRT-om, što uključuje i sve programske zadaće regulirane Zakonom i Ugovorom, najvažniji transparentan postupak i jasni, stručno postavljeni kriteriji. Postupak i kriterije izbora stavljamo ispred svih dvojbi i strahova u vezi biranja Glavnog ravnatelja u Saboru, jednako kao što bi se pojavile dvojbe i strahovi da je izbor Glavnog ravnatelja u nadležnosti Programskog vijeća.
b. Sindikati se slažu s oduzimanjem nadležnosti Programskom vijeću da bira i imenuje tijela upravljanja HRT-om, jer se u dugogodišnjoj praksi pokazalo da, bez obzira na model biranja Programskog vijeća, to tijelo nije kompetentno provesti izbor Glavnog ravnatelja.
c. Sindikati smatraju da je u slučaju biranja Glavnog ravnatelja u Saboru potrebna suglasnost i stranke/stranaka na vlasti kao i oporbe, te predlažu da se u zakonskoj odredbi o izboru pronađe način da se Glavnog ravnatelja ne bira naprosto nadglasavanjem običnom većinom. Bilo bi doista prikladno da se u otvorenom i demokratskom postupku, temeljem jasnih kriterija, prije samoga glasovanja postigne suglasnost barem većine klubova zastupnika.
d. Sindikati smatraju da bi se umanjio rizik lošeg izbora Glavnog urednika ako bi Odboru za informiranje, informatizaciju i medije u provedbi postupka pomoglo stručno tijelo koje bi utvrdilo postupak i kriterije.
e. Sindikati se oštro protive da se odgovornost za upravljanje HRT-om podijeli na dvije paralelne grane odgovornosti (tzv. „poslovnu“ i „uredničku“), jer HRT postoji samo s jednom temeljnom svrhom: da hrvatskim građanima  pruža javne audio, audiovizualne i multimedijske usluge u skladu sa zakonskim načelima i ugovornim obvezama. Upravljanje tom djelatnošću nije moguće podijeliti na dvije vertikale odgovornosti. Glavni ravnatelj i urednička struktura obavljaju jedan te isti posao. U skladu s tim protivimo se i mogućnosti da se glavni urednici biraju neovisno o Glavnom ravnatelju.
f. Smatramo da glavni urednici trebaju sudjelovati u upravljanju HRT-om jer je oblikovanje programa ključni dio strategije i poslovnog planiranja HRT-a koje  ima posljedice na sve poslovne aktivnosti. Način sudjelovanja glavnih urednika u upravljanju treba utvrditi Statutom.
g. Sindikati u ovom trenutku ne vide smisao pozicije Glavnog urednika HRT-a niti su iz Prijedloga zakona jasne nadležnosti, ovlasti i odgovornosti te pozicije. No, moguće je da će strategija HRT-a utvrditi razvoj organizacije koji će dovesti do potrebe takve pozicije, pa tu poziciju ne treba utvrditi ovim Prijedlogom zakona, nego ostaviti mogućnost da se ona utvrdi Statutom.
h. Ako je zamisao da Ravnateljstvo HRT-a bude tijelo na razini rukovođenja, a ne upravljanja, kako smo čuli usmeno u pojašnjenju Prijedloga zakona, onda smatramo da to u tekstu prijedloga mora biti i jasno utvrđeno, da bi se znalo da takvo tijelo ne donosi odluke na razini upravljanja.
i. Sindikati čvrsto zastupaju stajalište da v.d. Glavni ravnatelj, ili bilo koja druga osoba s privremenim mandatom, ne smije predlagati Statut. Može predložiti samo tehničke izmjene Statuta potrebne radi usklađenja s novim Zakonom, koje će omogućiti provođenje izbora i imenovanja tijela HRT-a. Pravi Statut smije predlagati samo Glavni ravnatelj s punim mandatom, što znači i punom odgovornošću za provedbu.
j. Općenito, Sindikati čvrsto zastupaju stajalište da v.d. Glavnom ravnatelju ili bilo kojoj drugoj osobi s privremenim mandatom, ne smije biti omogućeno da provodi bilo kakve mjere sa strateški važnim posljedicama, jer neće snositi odgovornost za te posljedice.

2. Zaključci Sindikata u vezi druge teme: JAVNE PROGRAMSKE OBVEZE HRT-a

a. Javne programske obveze HRT-a uređuju se Ugovorom HRT-a s Vladom RH. Ugovor sadrži i način financiranja javnih programskih obveza, kao i financiranje svih drugih aktivnosti koje proizlaze iz tih javnih obveza.
b. Zaposlenici HRT-a smatraju, a to se može opravdati i stručnim argumentima, da HRT treba emitirati barem dva javna specijalizirana televizijska programska kanala u digitalnoj zemaljskoj distribuciji. Međutim, zaposlenici HRT-a istodobno smatraju da, pored profesionalnih i stručnih argumenata, glavni argument treba biti mišljenje javnosti: HRT je dužna svojim programom ispunjavati demokratske, socijalne i kulturne potrebe javnosti u okvirima svojih financijskih, ljudskih i tehničkih mogućnosti. U skladu s tim i svaka zakonska odredba mora slijediti potrebe javnosti odnosno građana RH i dobrobit koju će oni imati (ili neće imati) od novih programskih kanala, a ne mišljenje ovoga ili onoga pojedinca.
c. Dosadašnji izostanak pokretanja dvaju specijaliziranih televizijskih kanala nije odraz nesposobnosti HRT-a da ih pokrene, nego odluka Uprave HRT-a. Stoga o konkretnim razlozima za nepokretanje tih kanala predlagatelj Zakona treba zatražiti očitovanje te Uprave. Dakako, nije svejedno o kakvom se profilu odnosno programskoj osnovi radi: neke profile HRT je u stanju proizvoditi i emitirati uz male dodatne (varijabilne) troškove, a drugi bi zahtijevali znatne dodatne troškove. Zbog toga sam profil (programsku osnovu) nije moguće utvrđivati Zakonom, nego je to potrebno prepustiti Ugovoru uz prethodno provedenu javnu raspravu.
d. Prijedlog zakona nije jasno utvrdio postupanje u odnosu na postojeću zakonsku obvezu prema kojoj HRT mora do 1. srpnja 2012. Vladi predložiti novi, petogodišnji ugovor. Kako se radi o strateški važnom dokumentu, koji gotovo u potpunosti određuje djelatnost HRT-a u sljedećih pet godina, Sindikati smatraju da nije dopustivo da taj ugovor predlaže, pregovara i potpisuje osoba s privremenim mandatom upravljanja HRT-om. Međutim, isto tako nije izvedivo da se predloženi Privremeni ugovor na jednu godinu potpiše tek 15. prosinca 2012., jer u već do kraja listopada HRT mora imati zaključene i  donesene svoje ključne planske poslovne dokumente za 2013. godinu. Također, iz Prijedloga zakona mora biti potpuno jasno treba li za taj Privremeni jednogodišnji ugovor provoditi javnu raspravu.
e. Zaposlenici HRT-a smatraju odluku prethodne Vlade da se distribucija javnih televizijskih programskih kanala razdvoji u dva multipleksa sramotnom, jer je u gotovo svim europskim zemljama javnom televizijskom servisu dodijeljen barem jedan cijeli multipleks, i to gotovo uvijek prvi. Time članice EU-a također iskazuju važnost javnog medijskog servisa u odnosu na komercijalne audiovizualne usluge. Ponovo se osvrćemo na pitanje što je javni interes ukupnog hrvatskog društva.


3. Zaključci Sindikata u vezi treće teme:
       UREĐIVAČKA NEOVISNOST I FINANCIJSKA STABILNOST HRT-a


a. Europski dokumenti vrlo jasno zadužuju države članice da osiguraju uređivačku neovisnost i financijsku stabilnost javnog medijskog servisa (npr. u Rezoluciji o koncentraciji i pluralizmu medija u Europskoj uniji, Europski parlament preporučio je da se „propisi o državnim potporama osmisle i provode na način koji će omogućiti javnim medijima i medijima zajednice ispunjavanje njihove funkcije u dinamičkom okruženju, pritom osiguravajući da javni mediji na transparentan i odgovoran način obavljaju funkciju koju su im povjerile države članice, izbjegavajući zlouporabe javnih sredstava u političke ili gospodarske namjene“)
b. Sindikati bezuvjetno podržavaju načelan stav i potrebu osiguravanja uredničke neovisnosti HRT-a te smatraju da je unošenje svakog rizika političke ovisnosti u Zakon nepoželjno. S tim u svezi smatramo da je mogućnost da svake godine, nakon eventualnog neprihvaćanja godišnjeg izviješća Glavnog ravnatelja, Sabor razmatra i izglasa njegovu smjenu, u demokratski uređenom društvu nedopustivo stvaranje političke ovisnosti.
c. Usvajanje ili odbijanje godišnjeg izviješća, koje Glavni ravnatelj podnosi Saboru, ključni je trenutak kada izvršno političko tijelo potvrđuje i podržava ili opovrgava i ugrožava uređivačku neovisnost. Zbog toga zaposlenici HRT-a predlažu da se precizno utvrde elementi godišnjeg izvješćivanja (pokazatelji uspješnosti poslovanja, a među njima najvažniji su pokazatelji uspješnosti izvršenja ugovornih obveza) te kriteriji prema kojima Sabor prihvaća ili odbija godišnje izviješće.
d. Urednička neovisnost u velikoj mjeri ovisi o financijskoj stabilnosti. U uvjetima financijske ugroženosti, pogotovo ako financiranje ovisi o političkim odlukama, ugrožena je i uređivačka neovisnost, jer je javni medijski servis prisiljen svojim programom izlaziti u susret političkim, ali i komercijalnim interesima da bi osigurao egzistenciju.
e. Postojeći je Zakon o HRT-u s nekoliko odredbi, a poglavito odredbom iz članka 34. stavka 4., znatno umanjio mogućnost naplate pristojbe kao javnog prihoda. Dana je beneficija ugostiteljskoj djelatnosti (koja se proširila na hotele i apartmane), a drugim zakonima i odlukama beneficije su dodijeljene Socijalnoj skrbi, školama i vrtićima itd., što za HRT znači smanjenje prihoda od čak 25 milijuna kuna.
f. Sindikati HRT-a smatraju da je uskraćivanje ugovorenog usklađivanja visine pristojbe za 2012. godinu neutemeljeno, nepravedno i da nije u interesu javnosti. Obrazloženje da usklađenje nije provedeno jer ga predsjednik Uprave nije kvalitetno opravdao ne samo da ne stoji (jer ničim nije propisano kako bi se to usklađenje trebalo pokrenuti) nego se ponovo postavlja pitanje što je interes javnosti, ali i što su sve sredstva političkog pritiska. Obrazloženje da usklađenje nije provedeno zato jer HRT nije pružio ugovorenu uslugu (tj. da nije pokrenuo ugovorene specijalizirane televizijske kanale) također ne stoji, jer nigdje nije propisan niti ugovoren točan datum početka nove usluge. Obrazloženje zašto pokretanje nove usluge nije uvršteno u poslovni plan HRT-a za 2012. godinu Vlada treba zatražiti od Nadzornog odbora, koji, u njezino ime, nadzire poslovanje HRT-a i ovlašten je u redovitim uvjetima donositi odluku o visini pristojbe, a  koji je i donio takav poslovni plan. Očitovanje o kvaliteti programa Vlada treba zatražiti od Programskog vijeća, tj. tijela koje je u tu svrhu zakonom i osnovano.
g. Navedenim smanjivanjem javnih prihoda HRT-u (zakonskim odredbama o povlasticama obveznika plaćanja pristojbe i odlukom o neprovođenju ugovorenog usklađivanja visine pristojbe) dodatno je ugrožena financijska stabilnost HRT-a. Stoga predlažemo da se obje komponente isprave u interesu javnosti.
h. Smanjivanje javnih prihoda i povećanje troškova PDV-a dodatno onemogućavaju HRT da razvija svoju tehnološku osnovu, a europski dokumenti jasno zadužuju države članice da svojim javnim medijskim servisima to omoguće (npr. Rezolucija Vijeća Europe OJ C30 iz 1999. kaže „Moreover, public service broadcasting needs to ‘benefit from technological progress’, bring ‘the public the benefits of the new audiovisual and information services and the new technologies’ and to undertake ‘the development and diversification of activities in the digital age’. Finally, ‘public service broadcasting must be able to continue to provide a wide range of programming in accordance with its remit as defined by the Member States in order to address society as a whole; in this context it is legitimate for public service broadcasting to seek to reach wide audiences’“, a u Direktivi 2010 /13/EU kaže se „The resolution of the Council and of the Representatives of the Governments of the Member States, meeting within the Council of 25 January 1999 concerning public service broadcasting , reaffirmed that the fulfilment of the mission of public service broadcasting requires that it continue to benefit from technological progress.“)
i. Europski dokumenti predviđaju da se iz državnih potpora trebaju financirati tehnološki razvoj i programi restrukturiranja (npr. u Pravilima o državnim potporama uz članak 73. koji pojašnjava uvjete kada javni nakladnik može zadržati prekomjernu naknadu,  stoji pojašnjenje koje glasi: „Takve posebne rezerve mogu biti opravdane u slučaju velikih ulaganja u tehnologiju (primjerice digitalizacija) koja se predviđaju za određeni vremenski trenutak, a nužna su za ispunjenje funkcije javne usluge; ili za značajne mjere restrukturiranja potrebne za održavanje kontinuiteta poslovanja javnog nakladnika unutar odgovarajuće utvrđenog vremenskog razdoblja.“). HRT ne može računati na bilo kakve druge prihode dovoljne razine.
j. Osim smanjenja javnih prihoda, postojeći Zakon o HRT-u je, smanjivanjem dopuštenih minuta emitiranja komercijalnog oglašavanja, kao posljedicu imao i smanjenje komercijalnih prihoda. Stoga sindikati predlažu da se svi ovi uzroci smanjenja prihoda u postojećem Zakonu sada, Prijedlogom izmjena zakona, korigiraju: da se ukinu povlastice i drugi posebni uvjeti u plaćanju pristojbe, te da se vrati pravo na emitiranje 9 minuta promidžbenih poruka u satu tijekom cijelog dana.
k. Odredba o izdvajanju 15% programskog proračuna za nezavisnu produkciju je u europskom okolišu pretjerana, a neovisna produkcija u Hrvatskoj pravno zapravo i ne postoji. Sindikati smatraju da prednost (pa i zakonskim odredbama) treba dati korištenju vlastitih resursa, uz onu stopu izdvajanja za neovisnu produkciju koja je Direktivom 2010/13/EU propisana kao minimalna (10%), a uobičajena je u državama članicama EU, te da se, u suradnji s HRT-ovim stručnjacima preispita odluka da se stopa odnosi na programski budžet, jer Direktiva kao alternativu nudi vrijeme objavljivanja. Odredba od 15% ne samo da ozbiljno opterećuje budžet HRT-a ne smanjujući pri tome fiksne troškove, nego zbog situacije na tržištu znatno opterećuje i poslovni ugled HRT-a. Osim toga, u tekstu Zakona mora biti posve jasno da se ta odredba odnosi na audiovizualne usluge (i sama Direktiva u podnaslovu se zove Audiovisual Media Services Directive).
l. Odredba o izdvajanju za medijski pluralizam također opterećuje budžet HRT-a, a svrha tog izdvajanja bila bi vrlo diskutabilna u današnjem trenutku kada je pluralizam zajamčen drugim čimbenicima, čak i kada bi se ta sredstva primjereno upotrebljavala.

4. Zaključci Sindikata u vezi četvrte teme: OPTIMIZIRANJE POSLOVANJA HRT-a

a. Sindikati su nedvojbeno suglasni da je potrebno optimizirati poslovanje HRT-a. Međutim, treba li tu optimizaciju provesti restrukturiranjem, reorganizacijom, optimizacijom resursa ili znatno poboljšanim upravljanjem, o tome ne postoje adekvatne analize (osim projekta reorganizacije koji su pripremili sami zaposlenici prije nekoliko godina, ali nije proveden). Sindikati oštro zahtijevaju da se optimiziranje poslovanja provede stručno, metodološki i s jasnim ciljevima koji su usmjereni ka poboljšanju poslovanja odnosno povećanju efikasnosti i efektivnosti HRT-a. Plan restrukturiranja, spomenut u javnoj raspravi, napravljen pod pritiskom Vlade, nije bio napravljen stručno niti je uopće bio predstavljen sindikatima kako to zahtijeva Zakon o radu.
b. Sindikati smatraju da restrukturiranje HRT-a ne treba biti propisano Zakonom o HRT-u. Ako Vlada i Sabor, kao predstavnici vlasnika HRT-a (državljana RH) smatraju da je potrebno poboljšati poslovanje HRT-a u smislu podizanja efikasnosti i efektivnosti, onda predlažemo da se u javnom natječaju za izbor Glavnog ravnatelja izričito zahtijeva da kandidati u svom pisanom programu predlože program unapređenja poslovanja, te da ga u postupku izbora obrazlože tijelu koje će ih birati, pa čak – ako je to potrebno – i svim saborskim zastupnicima pred cjelokupnom javnošću. Program imenovanog Glavnog ravnatelja tada treba ući u Ugovor HRT-a s Vladom RH (što je još jedan razlog zašto se Ugovor ne smije potpisivati s privremenim v.d. Glavnim ravnateljem), pri čemu se u Ugovoru mora posve jasno vidjeti odnos između programskih obveza, programa unapređenja (restrukturiranja, reorganizacije ili kakav prijedlog već bude) i financiranja. Svaki drugačiji pristup ovom problemu Sindikati smatraju neozbiljnim i osuđenim na neuspjeh.
c. Program optimiziranja poslovanja HRT-a, koji će svakako trajati nekoliko godina (prema pozitivnim iskustvima mnogih europskih javnih RTV nakladnika), bitno će utjecati i na sadržaj Statuta, pa je i to razlog zašto privremeni v.d. Glavni ravnatelj ne može predlagati Statut, osim tehničkih prilagođena promjenama Zakona.
d. Sindikati također smatraju da je restrukturiranje ili reorganizaciju HRT-a potrebno provesti temeljem usvojene strategije, a da ta strategija također mora biti napravljena stručno, temeljem standardnih strateških analiza, uzimajući u obzir sve obveze koje HRT ima prema javnosti odnosno građanima RH.

Uz ove primjedbe na tekst Prijedloga zakona, Sindikat također preporučuju Ministarstvu kulture da, prilikom izrade dokumenata poput ovoga Prijedloga zakona ili drugih, savjetuje stručnjake s HRT-a koji mogu osobito pridonijeti kvaliteti tih dokumenata kao i odluka.
 

SAMOSTALNI SINDIKAT RADNIKA       
HRT-a


 


 • Prilog javnoj raspravi pristigao unutar roka u pisanom obliku a naknadno je objavljeni u elektronskom.

 -----------------------------------------------------------------------------------------

>> Kuća ljudskih prava, pristiglo 01.06.2012. kontakt@kucaljudskihprava.hr

 
Kako nismo u konačnici imali vremena za potpuno usuglašavanje komentara, Kuća ljudskih prava upućuje zasebno svoje, dok će organizacije okupljene u inicijativi za vraćanje vejrodostojnosti HRT-a uputiti vlastitte usuglašene komentare. Osim u detaljima,  svrha komentara svima je identična – vraćanje vjerodostojnosti i ispunjavanje zadaća HRT-a kao javnog medijskog servisa.
 
Smatramo pozitivnim donošenje ovog Prijedoga zakona jer je konačno vidljiva  dosad tek deklarativno iskazivana želja za razrješenjem krize upravljanja na HRT-u čime se omogućuje otvaranje procesa donošenja odluka i vraćanje profesionalnih standarda u uređivanje programa.  
 
Kao prvo, držimo da je sada daleko jasnije definirana uloga Nadzornog u odnosu na Programsko vijeće i smatramo kako je dobro što se Programsko vijeće više ne bavi imenovanjima već se usredotočuje na program kako mu i ime nalaže. Ono tako naizgled gubi na važnosti jer nema moć postavljanja osoba na pozicije, ali time se osigurava da će se kanidirati osobe koje ne žele realizirati osobne interese već su zainteresirane za program javnog medijskog servisa. Ipak, treba obavezati Programsko vijeće da se sastaje jednom mjesečno i analizira realizirani program uz redovitu komunikaciju s urednicima/ama pojedinih programa. Vijeće mora javno objavljivati svoje zaključke i preporuke na internetskim stranicama HRT-a kako bi zainteresirana javnost znala što i kako radi.    
 
Problematičnim u Prijedlogu držimo:

 

1. Ovlast glavnog ravnatelja da bira zamjenika/cu. Većinom glasova trebalo bi Ravnateljstvo izabrati osobu. Isto bi tako u opisu ovlasti glavnog ravnatelja trebalo navesti precizno gdje nešto smije provesti tek uz suglasnost Nadzornog odbora ili u zajedništvu s Ravnateljstvom – recimo, članak 5. (2) „može obustaviti od izvršenja akt Programskog vijeća i Ravnateljstva...“ ili „odlučuje o stjecanju i otuđenju nekretnina“. Iako je dobro da se zna kako jedna osoba ima velike ovlasti a time i odgovornost, u nekim slučajevima važno je da i ta osoba usuglašava stavove s drugim tijelima pri donošenju krucijalnih odluka.

 
2. Funkcija glavnog urednika
Nedovoljno precizne odredbe u Prijedlogu ostavljaju mogućnost različitih tumačenja uloge, odgovornosti i ovlasti glavnog urednika. Potrebno je ili ukinuti ili jasno definirati ovu funkciju kako ne bi mogla biti zloupotrijebljena za puko prenošenje i provođenje odluka rukovodstva i/ili politike te izravno uplitanje u sadržaj informativnog programa. Recimo, u inozemnim javnim radiotelevizijskim kućama zemalja razvijene demokracije postoji funkcija glavnog urednika sadržaja koji koordinira na kojim će se platformama i kako prezentirati pojedini sadržaji, ali ništa više ni manje nije omogućeno.
 
3. Način izbora urednika/ca
Urednici bi trebali biti prvi među novinarima. Kako bi se novinarska profesija mogla sačuvati od utjecaja nestručnih interesa, poštivanje profesionalnih novinarskih standarda i etičkih normi potrebno je osigurati od najviših do najnižih pozicija, pa pri izboru urednika prvenstveno treba misliti o stručnim kvalifikacijama. U prijedlog treba unijeti članak o obvezujućem mišljenju većine kreativnog osoblja pri izboru urednika radija i televizije. Pritom se može ostaviti nadležnom tijelu da izabere između više kandidata, ali samo onih koji su dobili većinsko pozitivno mišljenje kreativnog osoblja (iznad 30%). Kreativno osoblje donosi odluku ne prema osobnim simpatijama i prijateljstvu već tek nakon što im kandidati/kinje prezentiraju svoje programe rada čija pak provedba postaje obvezujuća za izabranu osobu.  Isti postupak trebao bi se provoditi za urednike podružnica i pojedinih programskih cjelina. Kako bi se osigurala transparentnost i vjerodostojnost procesa kandidiranja i izbora, prethodno je neophodno detaljno propisati izbornu proceduru: pluralizam predstavnika u izbornoj komisiji, utvrđivanje popisa birača u skladu s preporukama Međunarodne federacije novinara, predstavljanje kandidata i programa, osiguravanje tajnosti glasanja, posebno izvan Zagreba,...
 
4. Način izbora rukovodstva
Kako bi se osiguralo višeglasje pri izboru tijela HRT-a, a izbjegla tvrdnja da su izabrane osobe (pogotovo Glavni ravnatelj HRT-a) poslušnici vladajućih,  treba u Prijedlog unijeti odredbu da se  kandidati predlažu Saboru nakon dobivene dvotrećinske većine u Odboru za informiranje, informatizaciju i medije. Pozitivno je što će se kandidati/kinje morati osobno s programima predstavljati pred Odborom, ali treba omogućiti da njihovo predstavljanje bude dostupno i zainteresiranoj javnosti. Treba naglasiti kako životopisi kandidata/kinja za sva tijela (nadzorni odbor, Programsko vijeće, Ravnatelja/icu) moraju biti objavljena na stranicama Hrvatskog sabora.  
S obzirom da način izbora paralelno treba definirati i način smjene, nužno je preciznije definirati način utvrđivanja odgovornosti rukovodstva za neispunjavanje Godišnjeg programa i ugovornih obveza HRT-a, kao i za nanošenje značajne reputacijske, a ne samo materijalne štete HRT-u.
 
5. Prevencija korupcije i povećanje transparentnosti rada
Tijekom procesa kandidiranja i izbora rukovodstva HRT-a u Hrvatskom saboru, neophodno je da se dosljedno provode odredbe aktualnog Zakona o sprečavanju sukoba interesa, prema kojima sve osobe koje Sabor bira ili imenuje podliježu tom zakonu (imovinske kartice).
S obzirom da u aktualnom Prijedlogu nisu precizno razrađene odredbe o sprječavanju i utvrđivanju sukoba interesa na razini NO, ravnateljstva i glavnih urednika, to je potrebno precizirati.


-----------------------------------------------------------------------------------------
>> Documenta – centar za suočavanje s prošlošću i GONG, pristiglo 01.06.2012.  vesna.terselic@documenta.hr


Komentari Prijedloga zakona o izmjena i dopunama Zakona o HRT-u

 
Documenta – centar za suočavanje s prošlošću i GONG, potpisnice Apela za vjerodostojnost HRT-a iz siječnja 2012.,  sastavile su ove komentare na temelju:
- zajedničkog djelovanja prilikom donošenja Zakona o HRT-u 2010. godine
- sadržaja i javnih rasprava o Apelu za vjerodostojnost HRT-a
- rasprave na okruglom stolu održane u Novinarskom domu 25. svibnja 2012.
- rasprave na Facebook grupi pokrenute povodom Prijedloga.
 
Glavna prednost ovog Prijedoga je vidljiva želja za razrješenjem krize upravljanja na HRT-u kako bi se omogućilo deblokadu donošenja odluka s ciljem obnove vjerodostojnosti i povjerenja javnosti u HRT, te vraćanje profesionalnih standarda u uređivanje programa na HTV-u. Ujedno ističemo pobošljanje u učinkovitosti procesa imenovanja nove rukovodeće strukture, njihove odgovornosti i autonomnosti u djelovanju, kao i jasnijeg definiranja odgovornosti političkih tijela.
 
S druge strane, kao ključne prostore za poboljšanje Prijedloga ističemo sljedeće kritične točke:
 
1. Funkcija glavnog urednika
S obzirom na potrebe sinergijskog djelovanja programa (mreže regionalnih centara, dopisnika i internetskih stranica), nedovoljno precizne odredbe u Prijedlogu ostavljaju mogućnost različitih tumačenja o očekivanoj ulozi, odgovornostima i ovlastima glavnog urednika. Potrebno je precizirati ovu funkciju u smjeru  definiranja glavnog i odgovornog urednika, kako se ta funkcija ne bi mogla zloupotrijebiti za puko prenošenje i provođenje odluka rukovodstva (čak do razine sadržaja informativnog programa) ili banalno koordiniranje podređenih urednika (radija i televizije + interneta) i voditelja kanala (kako aktualnih i budućih televizijskih kanala, tako i regionalnih radijskih frekvencija).
 
2.Sudjelovanje programskih rukovoditelja u Ravnateljstva
S obzirom na očekivanu racionalizaciju poslovanja i povećanje kvalitete sadržaja HRT-a, a u svjetlu dosadašnjeg negativnog iskustva izostanka uvažavanja programskih potreba u definiranju poslovne politike,  potrebno je ojačati ulogu glavnih urednika pojedinih programskih sastavnica  u radu Ravnateljstva, optimalno time što će ući i u njegov sastav.
 
2. Način izbora glavnog urednika
Urednici bi trebali biti prvi među novinarima, a ne posljednji među rukovoditeljima. Kako bi se novinarska profesija mogla sačuvati od utjecaja nestručnih interesa, poštivanje profesionalnih novinarskih standarda i etičkih normi potrebno je osigurati od najviših do najnižih funkcija i odgovornosti, na način da izbor glavnog urednika ovisi prvenstveno o stručnim kvalifikacijama. Stoga, umjesto savjetodavnog mišljenja kreativnog osoba, Prijedlog treba predvidjeti obvezujuće mišljenje većine kreativnog osoblja o izboru glavnog urednika i to barem na način da negativno mišljenje diskvalificira određenog kandidata iz daljnjeg razmatranja. Pritom se može ostaviti nadležnom tijelu da izabere između više kandidata od kojih su svi dobili većinsko pozitivno mišljenje kreativnog osoblja. Isti postupak trebao bi se potom provoditi i za urednike podružnica te pojedinih programskih cjelina. Kako bi se osigurala transparentnost i vjerodostojnost procesa kandidiranja i izbora, prethodno je neophodno detaljno propisati izbornu proceduru: pluralizam predstavnika u izbornoj komisiji, utvrđivanje popisa birača u skladu s preporukama Međunarodne federacije novinara, predstavljanje kandidata i njihovih programa pred kreativnim osobljem, osiguranje tajnosti glasanja posebno izvan Zagreba,...
 
3. Način izbora rukovodstva
Percepciju da će rukovodstvo HRT-a biti ekspozitura aktualne vladajuće konstelacije moguće je otkloniti preciznijim definiranjem odgovornosti po uzoru na odgovornosti i način izbora Pučkog pravobranitelja ili Guvernera HNB-a. Proceduru koja bi u Hrvatskom saboru pokazala slaganja vladajućih i oporbenih stavova moguće je ostvariti na način da se podrška kandidatima daje dvotrećinskom većinom na razini matičnog odbora.
S obzirom da način izbora paralelno treba definirati i način smjene, potrebno je preciznije definirati način utvrđivanja odgovornosti rukovodstva za neispunjavanje Godišnjeg programa i javnih zadaća i ugovornih obveza HRT-a, kao i za nanošenje značajne reputacijske, a ne samo materijalne štete HRT-u.
 
4. Prevencija korupcije i povećanje transparentnosti rada
Tijekom procesa kandidiranja i izbora rukovodstva HRT-a u Hrvatskom saboru, neophodno je da se dosljedno provode odredbe aktualnog Zakona o sprečavanju sukoba interesa, prema kojima sve osobe koje Sabor bira ili imenuje podliježu tom zakonu (imovinske kartice).
Posebno je važno temeljito razraditi odredbe o sprječavanju i utvrđivanju sukoba interesa na razini NO, ravnateljstva i glavnih urednika što sada nedostaje u ovom prijedlogu izmjena zakona (odredbe su precizirane vezano uz članove programskog vijeća, to treba poslužiti kao smjernica i za njihovu razradu vezano uz ostale upravljačke i rukovodeće funkcije).  
U svrhu transparentnosti ali i povjerenja javnosti u upravljačku i nadzornu strukturu HRT-a (NO, Programsko vijeće, glavni ravnatelj i ravnateljstvo), potrebno je osigurati javnost ukupnog procesa nominacije i selekcije kandidata za te funkcije te eksplicirati obvezu javne objavu životopisa (uz osobnu izjavu kandidata da se odriču tajnosti osobnih podataka).
 
5. Odgovornost Hrvatskog sabora
S obzirom na značajno povećanje odgovornosti Hrvatskog sabora u ovom Prijedlogu, te dosadašnje dokaze nedostatne demokratske političke kulture, potrebno je osigurati mehanizme sprečavanja zloupotrebe te odgovornosti.
Ukoliko Statut HRT-a ostaje primarno samoregulacijski akt, potrebno je ukinuti ulogu Sabora u njegovom potvrđivanju, a tu odgovornost jasno definirati u rukovodstvu i nadzornim tijelima.
 
Na kraju, uvjerene da nema niti jedne strukture koja može sama po sebi spasiti HRT od klijentelističke kulture upravljanja, navedene organizacije civilnog društva najavljuju da će aktivno pratiti nastavak rasprave o Prijedlogu, kao i provedbu očekivanih izmjena zakona.
 
S poštovanjem,
 
Vesna Teršelič, voditeljica Documente - centra za suočavanje s prošlošću
Jelena Berković,  zamjenica izvršnog direktora GONG-a
Marina Škrabalo, članica Vijeća GONG -a.
 


-----------------------------------------------------------------------------------------

>> Hrvatska gospodarska komora "Sektor za promet i veze", 
pristiglo 01.06.2012
.  promet@hgk.hr

Prijedlog Udruženja za telekomunikacije na Prijedlog zakona o dopunama i izmjenama Zakona o HRT-u



Prijedlog zakona o dopunama i izmjenama Zakona o HRT-u - javna rasprava.pdf.


-----------------------------------------------------------------------------------------
>> Zvonimir Varošanec, pristiglo 31.05.2012.   zvarosanec@gmail.com



Prilog raspravi Zvonimir Varošanec


Idealnim se u EU smatra da Nadzorni odbor bude postavljen od strane parlamenata ali na osnovi nominacije civilnog društva i profesionalno srodnih ustanova i organizacija. Pri tom se posebno naglašava kako cijela procedura nominacije i imenovanja mora biti do kraja transparentna te se u svakom trenutku mora znati tko je i pod kojim prethodnim kriterijima niminiran, tko ga niminira i zašto smatra da zadovoljava prethodne kriterije. Zatim se u svakoj od faza odabira mora znati na osnovi čega u sužavanju liste kandidata netko ide dalje a netko otpada. Transparentnost ovog procesa te argumentiranje svake njegove faze imenima i prezimenima te odlikama kandidata mora se povezati s ponuđenim programima svakog od kandidata, njegovim minulim radom i procjenom njegovog prethodnog zalaganja za koncept javne televizije. Lista se ni u kojem slučaju ne smije sužavati bez da javnost u taj postupak  ima uvid a to da sada nikada nismo imali.  Kada je taj postupak do sada vodilo programsko vijeće  imali smo nevjerojatne slučajeve lobiranja i trgovine pa čak i izravnog potkupljivanja članova programskog vijeća. Javnost nikada nije doznala tko je i zašto otpao a na osnovi kojih argumenta je netko prošao u uži krug za izbor, niti je to ikada bilo argumentirano nečijim programom i kvalitetama ili minulim radom. U tom smislu,budući da sav teret izbora tijela HRT-a sada pada na saborski Odbor za informiranje, javnost mora biti upoznata detaljno sa svakom raspravom tog odbora uz  2/3 glasovanje i obrazlaganje svake odluke u svakoj fazi.
 
Funkcija glavnog urednika HRT-a nije objašnjena i kao takva se čini suvišnom.

I radio i televizija moraju imati glavne urednike i urednike informativnog programa. Ukoliko se zadrži funkcija Glavnog urednika HRT-a u njegovoj nadležnosti moraju biti novi mediji i sve ono što se odnosi na multimediju, kulturu javnog dijaloga, novinarsku i uređivačku neovisnot ali i odgovornost itd. Bilo bi poželjno da tada glavni urednik HRT-a bude i izvršni nositelj posla izrade dugoročne programske strategije što je već godinama posao koji je dodjeljen svakome i nikome pa nikada nije ni obavljen.
 
U programskom vijeću ne trebaju sjediti zaposlenici HRT-a jer ne mogu komentirati ni ocjenjivati vlastiti rad odnosno provedbu Ugovora što ga HRT potpisuje s Vladom RH.
Zaposlenicima je mjesto u nadzornom odboru. U nadzornom bi odboru trebala sjediti dva zaposlenika HRT-a jedan kao predstavnik tehničkih struka a drugi kao predstavnik programa.
Njihova funkcija nije samo nadzorna oni su u slučaju njihovog kvalitetnog izbora, kojem apsolutno treba težiti, glavna poluga participacije zaposlenika u upravljanju sustavom te za svoj rad moraju odgovarati radničkom vijeću..
 
Nadzorni odbor mora funkcionirati kao bilo koji drugi nadzorni odbor velikih sustava ali kako je  riječ o javnom mediju čiji značaj prodire u sve pore društva, te kako se nadzor provodi u ime cijelog društva koje i financira javni medij a ne samo u ime političke nomenklature, sastav nadzornog odbora mora zrcaliti strukturu društva. U velikom broju EU tekstova o regulaciji javnih medija spominje se kako tijelo nadzora osim nadzorne funkcije mora imati i funkciju obrane od utjecaja dnevne politike , politikanstva i komercijalnih utjecaja. U tom bi se smislu nadzorni odbor morao proširiti na najmanje 9 članova. Nadzorni odbor nikako nije tek neko tehničko tijelo koje će dva puta godišnje pregledati račune  već to mora biti i tijelo  sastavljeno od uglednih stručnjaka za različita područja koje će na osnovi preporuka programskog vijeća pomoći u izradi dugoročne strategije, davanju smjernica za poslovanje , izradi radnih procedura i pravilnika te odobravati svaki veći investicijski programski zahvat.Objektivne pokazatelje nadzornom odboru kvalitetno može pripremati samo od ravnateljstva neovisna stručna služba zato je kao takvu treba i oformiti i učiniti odgovornom funkciji nadzora. 

Za pozdraviti je namjeru predlagatelja da se jasno odvoje ingerencije nadzora,ravnateljstva i programskog vijeća.

Ukoliko se već tijelo nadzora ne bira na osnovi nominacije civilnog društva i profesionalno srodnih ustanova kako se preporuča u Vijeću Europe, tada se takav princip nominacije i izbora mora primjeniti barem na programsko vijeće. Osim kontrole provedbe Ugovora s Vladom glavni zadatak programskog vijeća HRT-a morao bi biti davanje smjernica čega i koliko nedostaje u programu, kako poboljšati program, ali ne na osnovi vlastitih opažanja članova vijeća nego na osnovi istraživanja preferencija, navika i potrebe TV i radio auditorijuma. Programsko vijeće mora ostvariti čvrstu vezu sa gledateljim, slušateljima i korisnicima multimedijalnih usluga javnog servisa a ne sa politikom, interesnim skupinama, predstavnicima kapiltala itd.
 
HRT treba imati najmanje dva specijalizirana televizijska programska kanala i niz novih multimedijalnih usluga i proizvoda. Dinamiku njihova pokretanja treba urediti Ugovorom a ne zakonom.

Za pozdraviti je i promjene koje glavnom ravnatelju daju i programske ovlasti ali treba precizno navesti da su one moguće jedino kroz suradnju s urednicima a bez njegovog dnevnog uplitanja u program. Isto to mora važiti i za nadzorni odbor i programsko vijeće koji ne smiju a priori utjecati ni na koji programski proizvod ni oblikovanje programa tako da zaobilaze uredništva. 

U Zakon treba svakako unjeti obvezu HRT-a da u svojem programu mora imati najmanje 50 vlastite IN HOUSE proizvodnje.
 

u Zagrebu 31.5.2012.          Zvonimir Varošanec


-----------------------------------------------------------------------------------------

 >Gabrijela Perišić, pristiglo 31.05.2012.   Gabrijela.Perisic@hrt.hr


tv prodaja  u emisijama i programu HRT-a


Poštovani,

s obzirom kako tijela i instrumenti HRT-a uopće ne funkcioniraju te se  urednici emisija  nemaju kome potužiti, a vezano je uz TV prodaju koja nam se nameće iz marketinga, a očito  to podržava uprava i  urednik programa, obraćam vam se ovim putem.

Izmjene zakona o HRT-u bi trebale donijeti i precizniju odredbu od one koja se sada nalazi u Zakonu i to u  članku 37. st. 5.   a glasi: Programe HRT-a zabranjeno je koristiti za teletrgovinu.

Trenutačno pod suglasnošću Pravne službe HRT-a  radna jedinica Marketing nameće vrstu PP-a koji se na svim komercijalnim televizijama lijepo zove TV prodaja . 

Recimo, emisija Dobro jutro,Hrvatska koja je primjer javnog servisa i u 2 sata zadovoljava većinu uvjeta iz  ugovora HRT-a  i RH, mora emitirati jednominutne ili dvominutne PP reportaže u kojima se gledateljima pokušavaju prodati: madraci, jastuci (Dormeo), nekakva pomagala za išijas (DR.Levin), prodaja posuđa (Delimano)i td.

 U nalozima za emitiranje koji stižu iz Marketinga,  spomenuti se sadržaji čak  zovu  TV prodaja, ali pravna služba kaže da to nije TV prodaja,  dok se urednicima  i usmeno i putem E-maila prijeti smjenom ukoliko  se takvi sadržaji ne emitiraju tj. ne uvrste u emisiju.

  Vrlo je sporna i prodaja raznih preparata koji su ustvari bezreceptni lijekovi ili dodaci prehrani....te reklamiranje zdravstvenih ustanova pod krinkom: nazovite, savjet je besplatan.......

Trenutačno se pokreće i emisija pod pokroviteljstvom  "Čuvari zdravlja" koju sponzorira Pliva,  iako su novinari i urednici ponudili  neovisnu emisiju o zdravlju koja nije pod patronatom farma industrije, a u programu također imamo neovisnu emisiju Drugo mišljenje i rubriku Tv ordinacija u emisiji DJH.

Olako se na HRT-u miješa javni i privatni interes...čak se ide  do toga da  šefovi marketinga i neki članovi Uprave  pokušavaju naložiti  urednicima da objave određene PR teme,  što je čisto prikriveno oglašavanje.   Ljudi su to koji su na čelna mjesta u HRT došli iz PR agencija ili iz drugih medija, pa održavaju svoje stare poslovne veze na  ovaj način.

Izmjene zakona, ozbiljno bi se trebale pozabaviti  uvođenjem reda i u Marketing HRT-a.

Također  mi se čini kako se odredbe o  odvojenom  računovodstvu tj. blagajni za komercijalne i javne sadržaje , uopće ne provode.

Emisija Dobro jutro, uopće ne spada u Zabavni program, ona je po svom određenju javni sadržaj i kao takva ne bi smjela biti svakih 5 minuta prekidana TV prodajom i reklamama.  A da stvar bude gora , kada se već toliko  i prihoduje  od invazije na termin jutarnje emisije, onda bi valjda dio te zarade morao ići produkciju te emisije, ali tome nije tako.



Lijepi pozdrav,



Gabrijela Perišić

-----------------------------------------------------------------------------------------

>> Zorislav Lukić, pristiglo 31.05.2012.  zlukic@matica.hr


Osvrt na Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o HRT
 
 
a) U Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji u poglavlju Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom, Ministarstvo kulture navodi kako se propisuje se da će HRT emitirati samo jedan specijalizirani televizijski programski kanal…a ne dva nova kanala kako je to dosad bilo određeno. Kao razlog za to navodi se činjenica da HRT dosad nije pokrenuo nijedan od dva predviđena kanala. No kako HRT vremena za izvršenje te svoje obveze ima do kraja ove godine, jednome je kanalu Ministarstvo kulture odredilo brisanje usprkos činjenici da je ostalo još sedam mjeseci da bi ga se pokrenulo. Ministarstvo se ne očituje o tome koje je vrste specijalizirani kanal kojega žele propisati, pa je opravdana  sumnja da otpasti mora program za kulturu.  Prema tome, u novom Zakonu trebaju biti predviđena dva specijalizirana televizijska kanala.
 
b) Predloženo je ukidanje tročlane Uprave HRT-a, čije bi poslove ubuduće trebao obavljati Glavni ravnatelj. Tvrtku s 3500 zaposlenika i budžetom od milijardu i tri stotine milijuna kuna ne može voditi jedna osoba. Ova promjena u Prijedlogu ničim nije obrazložena. Tročlana Uprava u sadašnjem mandatu funkcionira, bez obzira na probleme s Programskim vijećem i Nadzornim odborom.
U Prijedlogu je također sasvim nejasno zašto bi umjesto Uprave trebalo biti Ravnateljstvo, a potpuno je nepoznato što bi to Ravnateljstvo radilo i tko bi ga činio.  
 
c) Glavnog ravnatelja na temelju javnog natječaja imenovao bi Hrvatski sabor, a ne Nadzorni odbor i Programsko vijeće kao sada. Time bi nestala njihova javna kontrolna uloga u izboru Glavnog ravnatelja, koja je sada omogućena činjenicom da se Nadzorni odbor i Programsko vijeće biraju na temelju javnog natječaja. Dakle, politička saborska većina ovim bi rješenjem sama odlučivala o izboru Glavnog ravnatelja. No stranke koje pobijede na saborskim izborima, nisu cijela hrvatska javnost i ne smiju same odlučivati o javnoj televiziji. Osim političkih stranaka, naime, hrvatsku javnost čine i svi drugi slojevi društva; znanost, kultura, škole i sveučilišta, sindikati, crkve… i njihovi predstavnici moraju imati utjecaja na kadrovsku i programsku politiku HRT-a. Hrvatsku radioteleviziju po važećim odredbama Zakona o HRT-u osnovala je Republika Hrvatska, a ne Hrvatski sabor ili Vlada Republike Hrvatske. Vlada zakonski samo ostvaruje osnivačka prava, ali osnivač (zapravo vlasnik) HRT-a je cjelokupna Republika Hrvatska koja bi ovim promjenama ostala bez svojih zakonskih prava u odnosu na HRT.
 
d) Prema Prijedlogu, Programsko vijeće koje zakonski zastupa i štiti interes javnosti, birala bi saborska većina.Bez ikakvoga obrazloženja izbačeno je usuglašavanje klubova zastupnika većine i oporbe.
Izbačena je i zakonska odredba po kojoj Programsko vijeće sudjelovanjem u izboru upravnih tijela i glavnih urednika zastupa i štiti javnost. Dakle, javnost ostaje bez mogućnosti zaštite svojih interesa. Jedino rješenje  koje bi javnosti omogućilo zaštitu njenih interesa bilo bi vraćanje prava na predlaganje kandidata za članove Programskog vijeća najširoj javnosti zastupljenoj u nacionalnim institucijama kao što su Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, hrvatska sveučilišta, Matica hrvatska, Društvo hrvatskih književnika, umjetničke udruge, vjerske zajednice, sindikati, studentske udruge, zajednice nacionalnih manjina…posebice stoga što Zakon jasno kaže: U obavljanju svoje djelatnosti, Hrvatska radiotelevizija je neovisna o bilo kakvom političkom utjecaju.
Upravo je činjenica da su same političke stranke (dosad doduše usuglašavanjem) izabrale sadašnje Programsko vijeće i Nadzorni odbor dovele su do teških kriza u djelovanju ova dva tijela. Politički izbor i javni interes ne idu zajedno.
 
 
e) Vršitelja dužnosti Glavnog ravnatelja bez provođenja javnog natječaja na šest mjeseci imenovao bi Sabor. Dakle, kao nikada dosad u prijelaznom razdoblju ravnatelja bi oktroirao Sabor. HRT-om kao javnom televizijom sama bi upravljala politička saborska većina, kao nikad dosad od 1990. i kao ni u jednoj europskoj državi.
 
f) U članku 6. Prijedloga se kaže… ima završen sveučilišni diplomski studij ili s njim izjednačeni studij. Što je to?
 
g) U 5. stavku 6. članka i u 7. čl,1. st, 11. alineji navodi se Glavni urednik HRT-a, nepostojeća funkcija.

 
 
Zagreb, 31. svibnja 2012.          Zorislav Lukić


-----------------------------------------------------------------------------------------
 
>> Prijedlog zaključaka Hrvatskog novinarskog društva, pristiglo 31. svibnja 2012.   vkocon@hnd.hr
 


Prijedlog zaključka HND-a o Prijedlogu izmjena Zakona o HRT-u
 

1. Ukoliko se Ministarstvo odlučilo za uvođenje financijskog i poslovnog reda na HRT kroz instituciju jakog Glavnog ravnatelja, smatramo da on mora dobiti protutežu u jednako jakim i neovisnim glavnim urednicima Radija i Televizije. Imena svih kandidata za glavnog ravnatelja, njihovi životopisi i programi moraju biti dostupni javnosti prije izbora u Hrvatskom saboru.
2. Glavni urednici svoj legitimitet i snagu trebaju crpiti iz podrške novinara, pa smatramo da izjašnjavanje o njima mora biti obvezujuće.
3. Izjašnjavanje se mora temeljiti na prezentiranim programima .
4. Ukoliko smatrate da bi naknadno izjašnjavanje moglo blokirati komplicirani proces izbora ključnih ljudi, predlažemo predizbor, odnosno izjašnjavanje novinara o svim kandidatima, uz obavezu da ravnatelj bira npr. između ljudi koji su dobili barem 30% glasova
5. Da bi se izbjegle malverzacije zlonamjernim tumačenjem pojma kreativnog osoblja u kontekstu zakona o autorskim pravima, a s druge strane da se zakon ne prenormira, predlažemo da se o glavnom uredniku izjašnjavaju "djelatnici radne jedinice kojom on rukovodi".
6. Smatramo da se položaj glavnog urednika HRT-a mora ili eliminirati ili jasnije definirati, uz određivanje npr. njegove uloge kao umjetničkog ravnatelja zaduženog za integraciju različitih medija i pozicioniranje u fokus našeg proizvodnog procesa sadržaja umjesto platforme 
7. Potrebno je detaljizirati razloge za smjenu glavnog urednika, kao i elemente izviješća Glavnog ravnatelja Saboru, odnosno razloga za izglasavanje njegova nepovjerenja
8. uz pretpostavku da je ravnatelj izabran na temelju svog programa, kojim nastoji pokrenuti u ovom trenutku umrtvljenu instituciju koja djeluje u natprosječno dinamičnom okružju, smatramo nepotrebnim zakonski zahtijevati program restrukturiranja. HRT će voditi na način koji je predstavio svojim programom, a ciljeve koje mora ostvariti definira se njegovim godišnjim izviješćem i ugovorom s Vladom.  
 
Zdenko Duka, predsjednik HND-a
Elizabeta Gojan, predsjednica Ogranka HND-a na HTV-u


-----------------------------------------------------------------------------------------

>> Senka  Šogorović, pristiglo 31.05.2012.
senka.sogorovic@min-kulture.hr




Poštovani,
 
sukladno novom prijedlogu nacrta u Članku 9.
 
Članak 22. mijenja se i glasi:
 
Stavak 6) umjesto Poslove interne revizije, administrativne i druge stručne poslove za potrebe Nadzornog odbora HRT-a obavlja stručna služba ustrojena Statutom HRT-a,
 
treba da glasi : Poslove interne revizije, administrativne i druge stručne poslove za potrebe Nadzornog odbora HRT-a obavljaju stručne službe ustrojene Statutom HRT-a.
 
Napomena: još 2010. godine, gđa. Pavelić, rukovodilac revizije na HRT-a je ukazala na tu izmjenu, ali nekim slučajem se ista previdjela.
 
Naime, sve te poslove ne može obavljati jedna stručna služba, već ( u množini) stručne službe.
 
Molimo odgovorne koji su radili na prijedlogu nacrta da isto uvaže.

 
Zahvaljuemo na suradnji.
 
 
S poštovanjem,
Senka  Šogorović

-----------------------------------------------------------------------------------------

>>  Nina Obuljen, pristiglo 31.05.2012. nina@irmo.hr


Poštovani,
vezano uz poziv na javnu raspravu slobodna sam poslati svoje komentare na Nacrt prijedloga izmjena i dopuna zakona o HRT-u.
 
Generalna opaska vezano uz zamjenu Uprave Glavnim ravnateljem i uvođenje zamjenika Glavnog ravnatelja iz redova članova ravnateljstva

U obrazloženju Nacrta nigdje nije navedeno zašto se ukida Uprava i ponovo uvodi Glavni ravnatelj. Radi se o sustavu od preko 3.000 ljudi i preko milijardu kuna prihoda i sve su rasprave i analize pokazale da takav sustav ne može voditi samo jedna osoba. Nejasno je kako će Glavni ravnatelj imenovati svog zamjenika iz redova Ravnateljstva za koje uopće nije propisano koliko ima članova, na koji rok se bira i koji su uvjeti. Ta osoba (zamjenik ravnatelj) u slučaju spriječenosti Glavnog ravnatelja treba preuzeti upravljanje, a tu osobu ne verificira niti jedno od tijela (ni NO ni PV). Ne zna se koje su kvalifikacije te osobe, na koji rok je imenovana i koje bi joj bile ovlasti.

Članak 5. izbor glavnog ravnatelja u Saboru

Javna rasprava o Zakonu o HRT-u iz 2010 pokazala je da postoji ozbiljna sumnja u neovisnost upravnih tijela koje bi izravno birala parlamentarna većina. To je nazivano pretvaranjem HRT-a u „ državnu televiziju“. Glavni ravnatelj kojeg bira Sabor običnom većinom i koji svake godine daje izvješće Saboru (o čemu ovisi njegov reizbor) najdirektnije je miješanje politike u upravljenje HRT-om. Ovo znači da će glavni ravnatelj dolaziti i odlaziti s promjenom vlasti. Budući da je odgovoran za sve (i financije i uređivačku politiku) znači da će o svemu na HRT-u izravno odlučivati parlamentarna većina. 
Kada je zatvarano poglavlje 10. Informacijsko društvo i mediji jedno od mjerila bio je i mjerilo gdje se tražilo „provođenje javne rasprave o načinu izbora članova Vijeća za elektroničke medije i Programskog vijeća HRT-a“. Ovaj zakonski prijedlog koji je sada stavljen na javnu raspravu u cijelosti je u suprotnosti s rezultatima te javne rasprave te bi bilo korisno ukoliko bi Ministarstvo moglo argumentirati zašto se odustaje od tog modela i uvodi model izbora svih tijela HRT-a u Saboru od strane vladajuće većine.

Članak 6. st. 3

Glavni ravnatelj ne bi smio biti član političke stranke, a pogotovo u situaciji u kojoj samostalno upravlja HRT-om. Nije dovoljno ograničiti samo članstvo u tijelima političkih stranaka

Članak 6. st 5

U članku 6. stavku 5. uvodi se pojam „glavni urednik HRT-a“, ali nigdje u Nacrtu nije napisano koje su ovlasti te osobe, kako se bira, kome odgovara, te na koji način glavni urednici televizije i radija odgovaraju toj osobi. Za pretpostaviti je da je „glavni urednik HRT-a“ ubačen naknadno, a da su autori Nacrta zaboravili definirati ovlasti i način izbora te osobe.

Članak 6 st. 6. alineja 4

U Nacrtu se kaže da će tijelo nadležno za izbor razriješti dužnosti osobu iz stavka 3. (a u stavku 3 se spominje Glavni ravnatelj), između ostalog ako ne postupi po zakonitoj odluci Glavnog ravnatelja. Kako to Glavni ravnatelj može ne poslušati sam sebe i tko će onda Saboru predložiti njegovu smjenu? Ovo je potrebno brisati.

Članak 7. stavak 1. alineja 6

Predviđeno je da Glavni ravnatelje utvrđuje, nakon provedene javne rasprave i pribavljenih mišljenja Programskog vijeća HRT-a i Nadzornog odbora HRT-a, prijedlog Ugovora iz članka 13. ovoga Zakona koji dostavlja Vladi Republike Hrvatske. U nadležnostima Nadzornog odbora i Programskog vijeća nije predviđeno da ova tijela daju mišljenje. Ovo je potrebno definirati.

Članak 7. stavak 1. alineja 13

Nacrt Zakona predviđa u alineji 13 da Glavni ravnatelj donosi Poslovnik o svom radu. Kako i zašto jedna osoba može donositi Poslovnik o svom radu? Ovo je krajnje nejasno i potrebno je brisati.

Članak 8.

Predviđeno je da se Statutom uredi sastav Ravnateljstva i njegove zadaće, a predviđeno je i da jedan od članova ravnateljstva bude zamjenik Glavnog ravnatelja. Ako je Glavni ravnatelj spriječen ta osoba preuzima upravljanje HRT-om, a sam će HRT Statutom odrediti tko može biti a osoba, kako se bira, na koliko dugo itd. Ovo može dovesti do ozbiljnih problema u upravljanju.

Članak 11.

Ako Programsko vijeće zastupa i štiti interes javnosti (stavak 1) kako onda zaposlenici HRT-a mogu biti članovi Programskog vijeća kad oni trebaju štiti interes HRT-a i zaposlenika HRT-a, a ne javnosti. Zaposlenici mogu i trebaju biti zastupljeni u Nadzornom odboru, ali ne i u Programskom vijeću.

Članak 17.

HRT treba imati bar dva specijalizirana televizijska programska kanala. Ovo je utvrđeno Strategijom prelaska s analognog na digitalno emitiranje televizijskih programa (http://www.hakom.hr/default.aspx?id=195), a nigdje u Nacrtu nije navedeno da je ova Strategija mijenjana. Većina država je u procesu prelaska s analognog na digitalno emitiranje utvrdila koliko će programa dobiti postojeći nakladnici što je nazivano „digitalnom dividendom“. Obrazloženje da HRT nije pokrenuo ne može zadovoljiti jer je rok za pokretanje kraj ugovornog razdoblja, a osim toga, za pokretanje treba revidirati financijski plan, a to ne može napraviti dok Sabor ne izglasa novi Zakon ili dok ne deblokira donošenje odluka po važećem Zakonu na način da popuni PV i NO  kako bi imali kvorum i mogli donositi odluke za koje je potrebna dvotrećinska većina.
 
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE


Članak 21.

Uobičajeno je kod izmjene Zakona ili bilo kakve situacije privremenosti da postojeći ravnatelj ili uprava upravlja kao vršitelj dužnosti do imenovanja uprave ili ravnatelja sukladno novim propisima. Zašto se ta osoba imenuje bez ikakvog javnog natječaja ako postoje postojeći članovi Uprave koji su prošli javni natječaj. Zašto se ne skrate rokovi i ne imenuje novu upravu ili ravnatelja na cijeli mandat. Ovo je nejasno.

Članak 23.

HRT je dužan poštivati važeći Zakon i započeo je javnu raspravu o prijedlogu Ugovora. Ugovor je ključan kako bi se financiranje HRT-a uskladilo s pravilima o državnim potporama. Zašto se predviđa ponovo potpisivanje Privremenog ugovora, ako se može potpisati Ugovor koji se u bilo kojem trenutku može mijenjati aneksom, a imenovanje nove uprave sigurno je valjan razlog za aneksirati ugovor? Oko ovog članka nužno je provesti ozbiljnu raspravu, a u obrazloženju Nacrta izmjena i dopuna Zakona nigdje se ne navodi zašto se predviđa potpisivanje Privremenog ugovora.

Ako Nacrt prijedloga Zakona ide u dva čitanja, može se očekivati da će isti biti donesen tek na jesen, a do tad će i Vladi početi teći zakonski rokovi za pregovore oko Ugovora sukladno važećem Zakonu.
 
S poštovanjem,
Nina Obuljen


-----------------------------------------------------------------------------------------


>> Novinarska Platforma, pristiglo 31.05.2012.,
novinarska.platforma@gmail.com
 

Novinarska platforma izuzetno je zabrinuta prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji, koji je pod nepoznatim okolnostima izašao iz radionice Ministarstva kulture RH, kao i svim tome popratnim događanjima. U vrijeme kada pritisak krupnoga kapitala i političkih elita sve pogubnije utječe na javna dobra, posljedica čega se očito vidi i na medijima, izuzetno je bitno zaštititi izvornu ulogu javnog medijskog servisa koji ne smije funkcionirati kao sredstvo zaštite interesa odabrane političke i ekonomske kaste. Uvjereni smo kako se upravo ovakvim prijedlogom zakona omogućuje da HRT i dalje bude ono što je u ovom trenutku: medijska katedrala koja promiče sistematski korumpirani duh Hrvatske te štiti privatne ekonomske interese na štetu radnika i građana, dok pod izgovorom javnog servisa narodu servira pamflete vladajuće političke grupacije te neargumentirano opravdava njezine loše poteze. Novinarska platforma upozorava da te i takve izmjene zakona nipošto ne obećavaju pomak nabolje, dakle, u smjeru javne televizije.

Kako bi se očuvala željena svrha HRT-a kao javnog servisa koji transparentno djeluje na postulatima neovisnosti i obrane javnog te socijalnog interesa, nužna je izrada cjelovitog, sasvim novog Zakona o medijima. Prijedlog izmjena koje nudi Ministarstvo kulture, a za koje ni danas nismo sigurni tko ih je zapravo pisao, predstavljaju tek kozmetički pomak s ciljem samo i jedino promjene aktualnog vodstva, s obzirom na nesporno katastrofalno stanje na Prisavlju. Za razvikane te ranije formalno jamčene prioritete transparentnosti postupka i kvalitete javne rasprave o ukupnoj razgranatoj problematici, međutim, nije se našlo mjesta. Priprema novog zakona tako više govori o nesposobnosti ove vlade da smijeni aktualnu upravu, nego o cjelovitim poboljšanjima, o želji za transparentnošću HRT-a i potrebi za javnim servisom. Ovim prijedlogom Zakona dobivamo tek izvjesnu kadrovsku rotaciju na funkcijama koje će zadržati ranije ovlasti.

Zaključujemo kako sam Zakon o HRT-u načelno predstavlja tek jedan kat hrvatske medijske kuće, no čiji bi temelji morali počivati na Zakonu o medijima. Na koji način pripadnici vlade razmišljaju o ljudima koji rade u medijima, ilustrirao je i slučaj Vjesnika, kada je 95 njegovih radnika preko društvenih mreža saznalo da će ostati bez plaće i da je vlada prvo zaposlene skinula s proračuna, a tek zatim počela tražiti rješenja - do kojih nije došla, evo, niti nakon pet mjeseci. Također, izuzetno ozbiljno shvaćamo čuvenu paušalnu ocjenu vladina prvog potpredsjednika Radimira Čačića da zaposlenih na HRT-u ima previše, jer ovaj zakon ne nudi garancije da smanjenje kadra na HRT-u neće ići u smjeru davanja otkaza "zviždačima" i malom broju kritičara svih loših poteza, kako vlade, tako i ekonomskih moćnika čije interese ona prvenstveno zastupa.

Slažemo se da su izmjene Zakona o HRT-u nužne, no zbog svega navedenog pozivamo na kvalitetnu pripremu Zakona o medijima koji bi prema svemu najavljenome morao uslijediti već u rujnu ove godine, a na osnovu kojeg će se onda pristupiti i temeljitoj razradi jednog kvalitetnog Zakona o HRT-u. U tom smislu očekujemo i da Vlada Republike Hrvatske napusti ovu sramotnu praksu omalovažavanja institucije javne rasprave gdje se donošenje cijelog niza novih zakona forsira kroz što kraći rok za očitovanje zainteresirane javnosti i to nudeći netransparentno pripremljene prijedloge. Kvalitetan zakon se dobija samo kroz temeljito odrađenu i potpuno javnu proceduru, svatko tko želi dobrobit narodu ne smije pristati na ništa manje od toga.

Novinarska platforma/Jedan svijet - jedna borba!
 
Novinarska platforma djeluje u cilju političke emancipacije individualno i kolektivno strukturno slabijih, radi postizanja stvarne društveno-ekonomske jednakosti i stoga protiv sistema zasnovanoga na eksploataciji.


-----------------------------------------------------------------------------------------
>> Ivo Vlastelica, pristiglo 30.05.2012., ivo.vlastelica@optinet.hr

Poštovani,
Smatram da je ova rasprava definitivno početak boljitka naše nacionalne i javne tv kuće.
Nadalje sve što je do sada napisano smatram pozitivnim prijedlozima.
Što se tiče same pretplate, mislim da pretplata mora biti jer nije HRT jedina u Europi koja ima pretplatu, jer bi se u suprotnom iz državnog proračuna trebala financirati.
Pošto je Sabor i Vlada dopustila pristojbu, problem je jedino reklama na HRT, a to što se sada desilo to je  zbog toga što je za vrijeme Vlade HDZ konsenzusom SDP-a i HDZ-a donešeno da se smanji minutaža reklame na javnoj tv.
Moram napomenuti da pod pritiskom RTL i NOV@TV sada imamo reklame tijekom programa.
Ako ne želimo imati prekidanje programa zbog reklama, bilo bi odlično kada bi se oduzeta minutaža po satu reklama vratila HRT, te ujedno doprinijela boljem programu a i boljoj opremi na HRT.
Meni osobno pretplata ne smeta, jer kad se pogleda koliko se mjesečno potroši za tiskane medije, ispada da je program HRT-a jeftin i imam 2 kanala a onaj tko ima satelitski ima 3.
Predlažem dakle da se vrati minutaža reklama na HRT kao što sad imaju komercijalne tv, a sve zbog ugodnijeg pračenja programa.
Što se tiče samog ravnatelja i drugih odbora, mislim da bi u konačnici NO HRT-a trebao biti sastavljen od Saborskih vijećnika (mislim isključivo na stručnost, ako ih ima u Saboru).
Programsko Vijeće treba biti zastupljeno s svim urednicima TV Centara, koji bi predlagali programske sheme i obvezno netko iz pogona (snimatelji, montažeri i novinari) a ne samo oni koji imaju posao na Prisavlju.
Kod urednika u regionalnim TV Centrima trebala bi biti klazula da mandat urednika traje maksimalno 3-4 godine jer dolaskom novog bi se izišlo iz stereotipa i i učmalosti te bi doprinijelo osvježavanju programa na regionaln0j razini.
U regionalnom TV Centru u krajnjem slučaju i ne treba biti urednik, smatram da bi trebao biti koordinator, koji će uređivati s ostalim novinarima program na regioanlnoj razini.
Gledajući regionalni program, smatram da ovakav ne može i ne smije biti.
Regionalne panorame od 10 minuta nikom ne služe pogotovo nama koji to gledamo a svodi se na 10 minuta dnevno.
Predlažem da se ukine Regionalno Dnevnik i da se poveća opseg i minutaža regija u jednoj emisiji kao što je bila svojevremeno Plava Crta Juga u koju su bili svi centri i dopisništva u dalmaciji (Zadar, Split,Dubrovnik,Šibenik) i emisija je trajala koiko se sjećam oko 1i30 min.
Stoga zbog ljudi koji žive na područjima regija trebaju imati opsežan program iz svoje regje.
Opet se vraćam na uredništvo, ako urednik kojem je istekao mandat bude smijenjen (uglavnom se smjenjuje zbog političkih intervecija a manje zbog nesposobnosti i kompetencije), kad ode s funkcije urednika, mora biti vraćen na mjesto s kojeg je došao kao urednik i sukladno tome dobijati plaću a ne da mu plaća ostane kao uredniku.
Ovo gore pišem zbog toga što je vrlo dobro poznata situacija (slučaj Nikola Kristić, ne znam da li više radi na HRT).

S poštovanjem
Ivo Vlastelica o.VIS

-----------------------------------------------------------------------------------------
>> Miroslav Kušek, pristiglo 30.05.2012., polenus@gmail.com 
 
Poštovani,
Predlažem da su u st. 1. Čl. 20. prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o HRT-u, gdje se navode uvjeti za obavljanje službe Glavnog ravnatelja, sveučilištni diplomski studij poveže s predviđenim godinama radnog staža. Te dvije vrijednosti moraju biti povezane, da se ne bi otvorila mogućnost da za tako važnu službu bude izabrana osoba koja je akademski obrazovana, ali nema niti dana radnog iskustva u struci te ima 10 ili više godina iskustva u struci, a za koju nije odgovarajuće školovana.
Nadalje,
smatram važnim da ukoliko neka od osoba izabranih od Hrvatskog sabora na tako važne službe, kao što su Glavni ravnatelj, član NO i član PV, iz nekih svojih razloga ne će više raditi u navedenim tijelima, da bi se izbjegla jedna proturječna situacija gotovo radne obveze za njih, treba odrediti jedan vremenski rok od primitka njihovog pisanog zahtjeva za razrješenje (recimo 30 dana), nakon čijeg proteka njihova služba prestaje temeljem Zakona. Besmisleno je i protuproduktivno nekoga držati silom zakona na službi za čije obavljanje on više nema nikakav interes.
 
Pozdrav,
Miroslav Kušek, dipl. Iur.
 
-----------------------------------------------------------------------------------------
>> Bruno Kragić, pristiglo 29.05.2012., bruno.kragic@lzmk.hr


Predmet: Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji
 
Poštovani,
Temeljem poziva na javnu raspravu, molim Vas da u prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji unesete obvezu javne televizije da čuva integritet umjetničkih audiovizualnih djela, napose cjelovečernjih igranih filmova.
U tom smislu predlažem nadopunu stavka 5. članka 9. Zakona na način da se uvede novi podstavak i to nakon sadašnjeg podstavka 1. a koji bi glasio:
„čuvati integritet umjetničkih audiovizualnih djela na način da se ta djela prikazuju u cjelosti, bez kraćenja, u kontinuitetu, bez prekidanja ikoje vrste i bez vizualnih intervencija.“
S obzirom da podstavak 4. stavka 5. članka 9. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji propisuje da je HRT dužan „poticati medijsku pismenost“ držimo da je ova zakonska nadopuna potrebna kako bi javna televizija potpunije ostvarivala takvu obvezu u smislu poticanja, odnosno širenja svijesti o važnosti audiovizualnih umjetnosti čija djela kao umjetnička djela trebaju biti zaštićena od intervencija komercijalne provenijencije.
 
S poštovanjem,
Bruno Kragić,
predsjednik Hrvatskog društva filmskih kritičara

-----------------------------------------------------------------------------------------
>>Željko Matanić, pristiglo 28.05.2012.,  info@hurin.hrZagreb,  

 
Predmet: Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji

Poštovana gospođo Petrinjak!
 
     
        Na javnoj raspravi o Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji organiziranoj 25.-og o.mj. u dvorani Hrvatskog novinarskog društva, jedan od djelatnika  HRT-a je zatražio da se iz Zakona o HRT-u izbaci Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. Dotični gospodin svoj zahtjev ničim nije obrazložio osim što je Fond nazvao reliktom devedesetih godina – što nije točno! Naime, tek 2003. god. Hrvatski Sabor je donio Zakon o HRT-u kojim je određeno da se 3% sredstava od rtv pristojbe izdvajaju Fondu za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. Bio je to rezultat tada provedene široke javne rasprave gdje je glavni argument za donošenje takvih odredbi bila činjenica koja proizlazi iz Zakona o elektroničkim medijima a prema kojem su lokalne radijske i tv postaje obvezene određenu minutažu svog programa (zavisno od razine koncesije) „puniti“ vijestima i informacijama s područja svoje koncesije. Dakle, vršiti ulogu javnog servisa na području svoje koncesije – isto kao što je HRT javni servis na nacionalnoj razini. Istina, obim tog javnog servisa na lokalnim radio i tv postajama je znatno manji. ali je zato i učešće u dijelu rtv pristojbe svega 3%.
       Pored toga sam naziv Fonda govori o njegovoj namjeni i svrsi. Zahvaljujući tim sredstvima potaknuti su i ostvareni mnogobrojni programski sadržaji iz slijedećih područja:
 
- prije svega ostvaruje se pravo građana na javno informiranje
- potiče se kulturna raznolikost i njegovanje baštine
. potiče se razvoj odgoja, obrazovanja, znanosti i umjetnosti
- potiče se stvaralaštvo na narječjima hrvatskog jezika
- potiču se posebni programi na područjima od posebne državne skrbi
- potiču se programi za nacionalne manjine u RH
- potiče se razvoj svijesti o ravnopravnosti spolova
- potiču se kvalitetni programi za djecu i mlade kojima je cilj promicanje njihove dobrobiti.
 
       Pored navedenog, neosporna je činjenica da su za osmišljavanje i realizaciju navedenih programskih sadržaja lokalni elektronički mediji zaposlili preko 300 mladih i visokoobrazovanih ljudi.
       Zbog svega navedenog držimo da bi ukidanje Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti medija dovelo do osiromašljenja  programskog pluralizma što bi u konačnici imalo za posljedicu zaborav mnogih zavičajnih, kulturnih, jezičnih i inih tradicija i baštine. Programski sadržaji sveli bi se u sve većoj mjeri na površnu zabavu i sviranje glazbe a dio novinarskog kadra bi ostao bez posla kao suvišan. Dakle, posljedice ukidanja Fonda bi bile nesagledivo štetne stoga tražimo od Ministarstva kultura da zadrži u Zakonu o HRT-u odredbe temeljem kojih se izdvaja 3% od rtv pristojbe u Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti medija.
 
Srdačan pozdrav!
 
                                                                                               
 
 Za HURIN
glavni tajnik
Željko Matanić, dipl.iur.

-----------------------------------------------------------------------------------------
>> Velimir Borić, pristiglo 26.05.2012., velimir.boric@pu.t-com.hr

Poštovani,
 
pročitao sam Zakon o plačanju tv pristojbe,i sve je ok,samo jedni bitnu stvar ste zaboravili,a tako je bilo i u dosadašnjem Zakonu.U slučaju,kad vam druge države okupiraju prostor ,dobiven  za emitiranje signala u svojoj zemlji, Vi, HTV i odašiljači i veze ,te hakom ,niste u mogučnosti odkloniti kvar,tj omogučiti svojim građanima da prate tv prijem ,a redovito im naplačujete tv pristojbu.Šta če onda biti s korisnicima usluge HTV.Jer nitko od nas nije kupio tv prijemnik za ukras ,ili da briše prašinu s njega.
Mi u Istri 2 godien nismo u mogučnosti primati tv signal,ali uredno plačamo tv pristojbu ,i nitko ništa ne poduzima.Zašto se u Zakon o plačanju tv pristojbe ne ugradi članak,u slučaju ne mogučnosti isporuke usluge ,raadi ometanja drugih država  ili rata  i vremenskih nopogoda,npr zemljotresa korisnice če biti oslobođreni plačanje tv pristojeb ,dok se ponovo ne uspostavi normalan prijem signala.
Mislim da ni malo ne ide realno i objektivno ,jer vidim da se predlaže da se plača pristojba ako se ima raadio aparat u automobilu.Ako idete tako daleko i opširno ,onda morate imati u vidu,da u dnašnje doba ,što je i dokaz Istra več 2 godien nema signala ,ali nitko ništa ne radi na tome pitanju.

I zato ako ovaj Zakon prođe takav kaako ga predlažete ,bez mogučnosti ne plačanje u slučaju ,koji imam mi u Istri ,onda gospodo ništa niste napravili,a to je sramo da u 21 stolječu ,imamo okupaciju od druge države i medijsku bolkadu,a to moramo plačati.To je prevara i krađa građana,jer naplačujete nešto ,za što ne dajte ništa.A HTV se obvezao da če nam ispručiti prijem signala.I HTV se plača ,a ne odašiljačima i vezaam ili hakomu.
 
Krajnje je vrijem da s enešto učini po tome pitanju,ili ču stvarno biti primoran se obraati na višlje institucije u državi i izvan nje,jer sam se več obračo svim nadležnim za taj problem ,ali problem je i dalje .



-----------------------------------------------------------------------------------------
 >> Biserka Ležaić, pristiglo 26.05.2012., zoran.lezaic1@kr.t-com.hr

 
Poštovani,
Moj prijedlog je da UKINETE PRETPLATU , za HTV, jer ona nije komercijalna televizija, a reklame su preplavile sve programe HTV-a. Čak se prekidaju filmovi i serije i ubacuju se reklame i stvarno ih je već previše. Ili maknite sve reklame ili prestanite naplaćivati pretplatu.
Osim toga uz sve navedeno previše je repriznih serija, filmova i sl. Ako mislite da smo mi, pogotovo umirovljenici puni novaca i da možemo toliko financirati državnu televiziju onda ste u velikoj zabludi.
Prijedlog je ili PRETPLATA ili REKLAME, jer tolikih reklama nemaju one televizije koje su komercijalne.
 
S poštovanjem,
Biserka Ležaić
Zlatar Bistrica
Sportski prolaz 20



-----------------------------------------------------------------------------------------
>> Ivan, pristiglo 26.05.2012., linjo456@gmail.com

 
Kad vec raspravljate o prijedlozima zakona o izmjenama Zakona o HRT;predlažem da HTV kodira svoj program i naplacuje samo nima koji žele gledati tu propagandu a mi ostali koji ne gledamo i ne želimo gledati tu nenacionalnu televiziju da ne MORAMO placati pretplatu za nešto što ne koristimo i ne trebamo.

Hvala



-----------------------------------------------------------------------------------------
>>Iva Tatić, pristiglo 26.05.2012., iva.tatic@zg.t-com.hr

 
Poštovano Ministarstvo kulture,
 
kao što sam vidjela u prijedlogu Zakona, u njega niste uvrstili zaštitu integriteta audio-vizualnog djela. Iako je sasvim jasno da HRT mora imati nešto marketinškog sadržaja, smatram da je apsolutno nedopustivo da javna televizija, koja se primarno ipak financira iz pretplate, vrijeđa svoje gledatelje na način da reklame uporno stavlja UNUTAR emisija, cjelina, filmova, serija... Tako nije, koliko sam upoznata, a malo sam istraživala, gotovo ni na jednoj javnoj televiziji, dapače, moglo bi se reći da je to u Evropi "differentia specifica" između javnih i komercijalnih televizija.
 
Stoga molim da razmotrite prijedlog da se takva odredba unese u Zakon.
Ona ne bi smanjila marketinški potencijal HTV-a, ali bi svakako smanjila dojam da HTV od svih nas koji uredno plaćamo pretplatu radi budale, na način da unutar neke serije od 50 minuta stavi 2 bloka od po 10ak reklama.
 
Srdačan pozdrav,
 
Iva Tatić



-----------------------------------------------------------------------------------------

>>Josip Tolić, pristiglo 23.05.2012., josip.tolic@zd.t-com.hr

 Ovime se priključujem javnoj raspravi Ministarstva kulture po prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji.


ZAKON O HRVATSKOJ RADIOTELEVIZIJI ( izvadak iz važećeg zakona)

Glava VI. SREDSTVA ZA RAD

Članak 34.

(1) Svatko tko ima u vlasništvu ili posjedu radijski i televizijski prijamnik odnosno drugi uređaj za prijam radijskog ili audiovizualnog programa (u daljnjem tekstu: prijamnik) na području Republike Hrvatske koje je pokriveno prijenosnim signalom dužan je HRT-u plaćati mjesečnu pristojbu utvrđenu člankom 35. stavkom 2. ovoga Zakona, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

(2) Kućanstva koja u vlasništvu ili posjedu imaju dva ili više prijamnika plaćaju mjesečnu pristojbu utvrđenu člankom 35. stavkom 2. ovoga Zakona kao da imaju jedan prijamnik.

(3) Fizičke osobe koje ne plaćaju mjesečnu pristojbu i nisu članovi kućanstva koje plaća mjesečnu pristojbu, dužne su plaćati pristojbu za prijamnik u motornom vozilu registriranom na njihovo ime.

(4) Pravne osobe, udruge bez pravne osobnosti, obrtnici i druge fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost plaćaju mjesečnu pristojbu na svaki prijamnik u iznosu utvrđenom člankom 35. stavkom 2. ovoga Zakona, osim ako zakonom nije drugačije određeno.

(5) Osoba koja ima u vlasništvu ili posjedu prijamnik, a nije član kućanstva koje plaća mjesečnu pristojbu u skladu s ovim Zakonom, obvezna je HRT-u prijaviti prijamnik najkasnije u roku od 30 dana od dana nabave prijamnika ili registracije motornog vozila s ugrađenim prijamnikom, a promjenu adrese, mjesta stanovanja ili sjedišta najkasnije u roku od 15 dana od dana promjene.

(6) Kućanstvom se u smislu ovoga Zakona smatra svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i zajednički troše svoje prihode za podmirenje osnovnih životnih potreba (stanovanja, prehrane i sl.).

(7) HRT vodi evidenciju obveznika mjesečne pristojbe u Republici Hrvatskoj. Na vođenje i korištenje evidencije primjenjuju se propisi o zaštiti osobnih podataka.

(8) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka pravne i fizičke osobe koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost sukladno posebnom zakonu plaćanjem mjesečne pristojbe utvrđene člankom 35. stavkom 2. ovoga Zakona za jedan prijamnik u ugostiteljskom objektu stječu pravo korištenja triju dodatnih prijamnika u istom ugostiteljskom objektu bez plaćanja mjesečne pristojbe.

P r e d l a ž e    s e :

Članaku 34. dodati stavak (9) koja glasi:

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, osobe koje imaju sklopljen ugovor s nekim od kabelskih operatera koji su registrirani i djeluju na području RH, a u čijoj se nepokretenoj mreži distribuiraju audiovizualni programi, nisu dužne plaćati mjesečnu pristojbu utvrđenu člankom 35. stavkom 2 ovoga Zakona za vrijeme trajanja takvog ugovora. Prestankom važenja istog, vlasnici tv prijemnika odnosno drugih uređaja za prijem, dužni su mjesečnu pristojbu nastaviti plaćati HRT-u. Evidencije obveznika plaćanja pristojbe vode i međusobno razmjenjuju HRT i kabelski operateri kada god dođe do promjene u statusu obveznika plaćanja pristojbe.

Obrazloženje:

Posebnim zakonom uredili bi se međusobni odnosi između HRT-a i brojnih kabelskih distributera u RH (T-com, Optinet, B.net, H1 i dr). Naime prema zadnjim podacima u RH ima preko 190.000 korisnika kabelske televizije! Koordinaciju međusobnih odnosa HRT i ostalih kabel-distributera, u vidu podzakonskih propisa trebalo bi povjeriti HAKOM-u.

Tu se dakako primarno misli na preraspodjelu financijskih sredstava. Zainteresirane strane razmjenjivale bi vrlo jednostavno i učinkovito podatke o korisnicima usluga, prijavama, odjavama ili prestanku ugovornog odnosa. Činjenica je da se signal HRT distrubuira putem mreže kabelskih operatera, te da bi te odnose trebalo konačno urediti.

S aspekta ustavnosti, dakle zakonitosti, pa konačno i moralnosti bilo bi potrebno osloboditi potencijalne tv pretplatnike da evidentno ne plaćaju dvostruku mjesečnu naknadu za jednu te istu stvar - dakle HRT-u i primjerice B.netu. Ti iznosi nisu u današnje vrijeme ni malo zanemarivi za građane opterećene neisplatom plaća, besparicom te općim padom standarda.

Predlagatelj smatra da bi se na taj način, uz posve malu i pravednu preraspodjelu sredstava između HRT-a i ostalih – što bi se uredilo sporazumno ili samim zakonom, zapravo povećali prihodi svih zainteresiranih, a potencijalne nove vlasnike na prijavu svakog novonabavljenog tv prijemnika.


Zahvaljujem na razumijevanju i suradnji.

Josip Tolić



-----------------------------------------------------------------------------------------
>> Mateo Bratanić, pristiglo 23.05.201., mateo.bratanic@gmail.com

 
Poštovani,
u prilog raspravi htio bih izraziti svoje mišljenje o prijedlogu novog Zakona. Naime, smatram da bi HRT-u trebali ostaviti mogućnost emitiranja dva specijalizirana programa kao što je to predviđeno sadašnjim aktualnim Zakonom. Činjenica je da HRT nije u protekih godinu i pol nije uspio pokrenuti ta dva kanala, ali im to svakako treba omogućiti i Zakonom propisti krajni rok za pokretanje. Razlozi su sljedeći:
1. previše je loših sadržaja na ostalim televizijama u Hrvatskoj da bi se smanjivao medijski prostor HRT-u,
2. Zakonom bi trebalo jasno definirati koji će to specijalizirani programi biti, a ne ostaviti HRT da to sama odluči,
3. jedan bi svakako trebao biti kulturno-obrazovni po uzoru na slične kanale ostalih javnih televizija u Europi (RAI Storia, ZDFkultur, BBC Four, ARTE itd.), a drugi može biti informativni ili za djecu (Postoji i mogućnost kombiniranja tako da se u vremenu npr. 8-13h emitira jedna vrsta specijaliziranog programa, a 13-24h druga vrsta specijaliziranog programa, primjer je BBC koji djeli isti kanal na dječji i kulturno-obrazovni CBEEBIES/BBC Four)
4. trebalo bi ostaviti mogućnost marketinškog oglašavanja na njima jer je produkcija takvih emisija skupa pa pristojba nije dovoljna, maksimalno dvije minute po satu
S nadom da ćete ove moje ideje razmotriti,
Srdačni pozdravi

--
doc. dr. sc. Mateo Bratanić
Department of History
University of Zadar
bratanic@unizd.hr
http://djelatnici.unizd.hr/~bratanic/


-----------------------------------------------------------------------------------------
>>Milan Rosan, pristiglo 22.05.2012., Milan.Rosan@hrt.hr


Poštovani,
 
na web stranicama Ministarstva kulture objavljen je Nacrt prijedloga
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o HRT-u.
Kao predstavnici zaposlenika te ustanove želimo organizirati javnu raspravu o Nacrtu, u kojoj bismo željeli okupiti relevantne sugovornike koji bi mogli pridonijeti kvaliteti Prijedloga zakona.
 
Javna rasprava, u trajanju oko dva sata, bi se trebala održati
između 28. i 31. svibnja 2012. u prostorima Hrvatske radiotelevizije.
 
Budući da bismo među sugovornicima svakako željeli pozvati i
predstavnike predlagatelja Nacrta, molimo Vas, da nam ponudite termine u odnosu na mogućnosti Ministarstva kulture.
 
Temeljem ponuđenih termina poslali bismo poziv na javnu raspravu.
 
 
S poštovanjem,
 
 
 
 
22.svibnja 2012. 
Predsjednik  Samostalnog sindikata radnika HRT-a                                                 
Milan Rosan
                                                               
-----------------------------------------------------------------------------------------
>> Josip Cerina, pristiglo 21.05.2012., jcerina@hcr.hr



 Poštovani,
pokazalo se da je Zakon o HRT-u (Narodne novine, br. 137/10) složen i zahtjevan, gotovo revolucionaran u odnosu na prethodni zakon. Podsjećam da je Zakon o HRT-u donesen u suglasju tadašnje saborske opozicije i pozicije te usklađen s pravnom stečevinom Europske unije i drugim dokumentima koji obvezuju rad isključivo u javnom interesu. Upravljačka su tijela HRT-a izabrana na zakonit i demokratski način te su tijekom 2011. godine radila skladno i uspješno provodeći sve zakonske obveze bezuvjetno. Međutim, poteškoće se javljaju početkom 2012. godine. Predlagatelj izmjena i dopuna, u ocjeni stanja navodi da je „došlo do značajnijih problema u funkcioniranju i upravljanju HRT-a te blokade rada pojedinih tijela“, ali pri tome ne navodi da je za to odgovoran Odbor za informiranje, informatizaciju i medije koji već gotovo pola godine ne provodi svoju zakonsku obvezu popune upražnjenih mjesta. Unatoč brojnim pozivima, ovaj saborski odbor i nadalje blokira rad Programskog vijeća neizborom novih članova. Nažalost nitko ne poduzima ništa protiv odgovornih za ovu svjesnu i namjernu blokadu,  ali se zato na građanima koji nemaju novaca za RTV pretplatu vrši represija do te mjere da pojedinim građanima predstoji zatvorska kazna.
 
Kako tekst Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o HRT-u sadrži tek izmjene i dopune kojima se želi smijeniti zakonito i demokratski izabrana Uprava i glavni urednici, ne uzimajući uopće u obzir javni interes, ovom prilikom želim ukazati na posljedice koje će proisteći njegovim donošenjem:
 
-         financijski gubitak će biti oko 200 milijuna kuna jer je restruktuiranje HRT-a u mirovanju zbog različitih pritisaka na Upravu, a ovim izmjenama i dopunama predlaže se odgoda programa restruktuiranja HRT-a za još najmanje godinu dana (vidite čl. 22);
-         postupak donošenja petogodišnjeg Ugovora HRT-a s Vladom RH-a neopravdano se odgađa za još jednu godinu zanemarujući pri tome obvezu koju je Republika Hrvatska usuglasila sa Europskom komisijom u postupku zaključivanja pregovora o ulasku u punopravno članstvo Europske unije, na način da se predlaže izrada privremenog ugovora koji će važiti do 1. siječnja 2014. godine (vidite čl. 23);
-         program neće biti bolji jer za to trebaju novi ljudi; planom restruktuiranja HRT-a očekuje se otpuštanje do 500 zaposlenika pa neće biti uskoro novog zapošljavanja novinara koji bi mogli unaprijediti program, a to znači da će građani bolji program čekati sve dok se ne dogodi smjena generacija;
-         uvođenje Glavnog ravnatelja HRT-a i Ravnateljstva HRT-a je korak unatrag za upravljanje, odnosno primjena potrošenog modela upravljanja (vidite čl. 5);
-         najava da će za izbor Glavnog ravnatelja HRT-a, članova Nadzornog odbora i devet članova Programskog vijeća glasovati Hrvatski sabor u cjelini, odnosno da će se izbor vršiti većinom glasova zastupnika je sramotno podmetanje demokratskog načina izbora jer saborska većina može u tom slučaju birati koga hoće; molio bih da se uvede 2/3 glasovanje u Saboru, ali i na Odboru za informiranje, informatizaciju i medije pa da vidimo kada će i da li će se uopće dogovoriti oko izbora Glavnog ravnatelja HRT-a, članova Nadzornog odbora i članove Programskog vijeća;
-         nečuveno je da dva člana Programskog vijeća biraju novinari i drugi zaposlenici HRT-a koji kreativno sudjeluju u stvaranju programa jer bi to bio slučaj kao da se o kvaliteti nastave izjašnjavaju kolege profesori umjesto studenata kojima je nastava namijenjena (vidite čl. 12) i drugo.
 
Izradi ovog zakonskog prijedloga trebala je prethoditi analiza postojećeg stanja, odnosno snimanje stvarnog stanja na HRT-u lišenog osobnih dojmova pojedinih predstavnika civilnih udruga i nezadovoljnih pojedinaca s HRT-a. Ministarstvo kulture i Odbor za informiranje, informatizaciju i medije gradili su sliku o HRT-u uglavnom na temelju informacija koje su dobili od pojedinih predstavnika civilnih udruga i nezadovoljnih pojedinaca s HRT-a. Nitko ne spominje dotrajalu tehniku, ne predlažu se standardi profesionalnog razvoja, ne govori se o radnim uvjetima i mogućnostima regionalne mreže, ne raspravlja se o stvarnim problemima novinara i profesije.
 
Na temelju svega navedenog, mogu zaključiti da je nacrt izmjena i dopuna u potpunosti neprihvatljiv te da tekst treba odmah povući iz daljnje procedure radi izbjegavanja nesagledive štete za HRT i pretplatnike. Očigledno je, svrha izmjena i dopuna Zakona o HRT-u poslužila bi samo za ostvarivanje osobnih ambicija pojedinaca u kući i izvan nje, odnosno borba za pozicije po cijenu da stanje na HRT-u bude puno gore nego što se to sada u javnosti prikazuje. Ministarstvo kulture i Odbor za informiranje, informatizaciju i medije davali su prednost neslužbenim izvorima informacija, a službene su potpuno ignorirali. U takvim okolnostima, upravljačka tijela HRT-a se doživljavaju kao neprijateljska, premda nije bilo nikakvog povoda za takvo ponašanje. Slijedom toga, predlažem žurno uspostavljanje konstruktivne komunikacije između Ministarstva kulture i  Odbora za informiranje, informatizaciju i medije na jednoj strani i Uprave, Nadzornog odbora i Programskog vijeća HRT-a na drugoj strani, a sve u cilju rješavanja novonastale situacije. 
 
  
Dr. sc. Josip Čerina, član Programskog vijeća HRT-a

-----------------------------------------------------------------------------------------
>> Branko Petrović, pristiglo 18.5.2012., branko.petrovic1@bj.t-com.hr

 Štovani !

  • Kako god bilo, i kako god zakon o HRT-u  izgledao, trebao bi urediti više; - "participiranje- >nas gledatelja<" u "sam rad i poslovanje" te >javne, nacionalne, i državne TV kuće, jer mi svojom povečom "pretplatom", dobrim dijelom financiramo tu kuću, koja nas za svoj rad,-NIŠTA NE PITA, i sama radi kako hoće, i unatoč tome davi reklamama, pa čak i u Dnevniku.

  • Zgražamo se kada čujemo kolike su VELIKE plaće pojedinaca, koji kao da ne žive u Hrvatskoj, gdje narod doslovce gladuje, i ne radi ! !

  • Treba provesti racionalizaciju, a ne da se >primaju ljudi, kao u "socijalnu ustanovu"<, bez obznanjenih natječaja, kvaliteta, i potreba za istima !? 


  • Toliko uz lijep pozdrav,

  • b



-----------------------------------------------------------------------------------------
>> Tomislav Meštrić, pristiglo 18.5.2012., mestar@email.t-com.hr


 Poštovani !
 
 
Temeljem objavljenog u medijima ( nisam imao prilike vidjeti izvorni tekst prijedloga Zakona o HRT-u ) kritiziram:
 
   1 -apsolutno prevelika ( i jedina ) ovlast Sabora, pa čak indirektno i prema glavnim urednicima ( preko “svog” postavljenog ravnatelja ). Mediji moraju doprinositi stalnom poboljšanju vlasti, što je u ovakvom prijedlogu Zakona stvar prošlosti. Ako slučajno na slijedećim izborima pobijedi HDZ, oni sigurno neće mijenjati ovakav Zakon jer će oni prvi to strahovito zloupotrebljavati. Naravno, i aktualna vlast se mora kritizirati (  a naročito, po mom mišljenju, “Pipi” ).
 
Ukoliko je informacija o predstavniku zaposlenika točna imam i slijedeću kritiku:
   
   2 -nije svrsishodno da predstavnik zaposlenika “nadgleda” program nego poslovanje kuće, a to ne može u PV-u, nego u NO-u!
 
Treća stvar:
 
   3 -nisam optimist glede prijedloga da se Glazbena proizvodnja spaja s Multimedijom ( iako ima i malih prednosti ), jer su istu ( GP-u ) svi uvijek smatrali balastom kuće te je aktualnim zakonom konačno glazbena proizvodnja kao jedna od djelatnosti kuće institucionalizirana, a spajanje bi moglo smanjiti njen značaj i vratiti mišljenje da bi je trebalo “izbaciti” iz HRT-a.
 
Posebno:
 
   4 –nađite zakonsko rješenje koje će omogućiti da se novinari koji su izrazito loši radnici smjene, a u težim slučajevima kršenja radnih obveza i otpuste. Svako “zadiranje” u njihov kadar oni zlorabe kroz “pritisak na slobodu novinarskog izjašnjavanja”. A među njima ima 15-tak % tipičnih neradnika. ( Obično su oni i najglasniji ).
 
Zadnje:
 
    -pobrinite se da se promijeni direktorica ljudskih resursa! Prema mom mišljenju ona je veliki sukrivac što do stvarnih promjena na HRT-u nije došlo.
 
Stojim na raspolaganju za eventualne upite i nadam se da ćete uvažiti izneseno.
 
U nadi boljeg javnog servisa, srdačno pozdravljam.
 
S poštovanjem,
 
 
        Tomislav Meštrić, dipl.ing.
 

Najave  RSS
e-Pisarnica
Pristup informacijama
 
Fondovi EU
 Otvorene metode koordinacije

 Kulturne politike i rezidencijalni programi